Nisi razumeo moj post.Oličenje i stereotip zla- inkvizicija je ubila par desetina hiljada ljudi,svakako u drugačijim okolnostima i u Evropi sa mnogo manje stanovnika.Komunistički "humanisti" su ubili 100 miliona ljudi ali zbog prokomunističke propagande ne postaše neki sinonim zla,a zaslužili su to jednako kao i inkvizicija.
Svakako da su žrtve u Starom veku ili Srednjem veku možda brojnije u odnosu na tadašnju populaciju ali ako se držimo 20 veka komunizam je nesporni pobednik kao mega-zločin.Nacizam je za 12 godina ubio oko 50 miliona ljudi,a komunizam za 90 godina skoro 100 miliona.
To su 2 najveća zla u 20 veku.Nacizam je svakako veće zlo,jer je predviđao mnogo veće istrebljenje,da je potrajao i da je imao priliku da deluje u mnogoljudnoj Kini na primer.
U etičkom smislu i komunizam i nacizam su u istoj ravni,ubijanje je ubijanje,bilo po rasnoj ili klasnoj osnovi.
Koji je to drugi sistem izazvao slične žrtve?(sem nacizma).Mislim na 20 vek.
Zaista nisam očekivao od jednog apologete komunizma da koristi ofucane fraze NATO-a i Amerikanaca.Očekivao sam od tebe nešto bolje u skladu sa uobičajenom odbranom neokomunista.Na primer da su to bila "skretanja" nekih komunista koji nisu dobro shvatili humanizam marksizma.
Ili nešto tipa da je komunizam bio dobar ali su ga izvitoperili Rusi,Kinezi i još neki istočnjački totalitarni narodi.
Ubiti 100 miliona ljudi,makar i za 90 godina,to je milion godišnje,nije mala stvar,to treba dobro potkrepiti razlozima,a ne ofucanom frazom "kolateralna šteta".
Balkan nije samo SFRJ.Zaista misliš da su Enver Hodža,Čaušesku i Živkov neki uzor uspeha?
SFRJ je bila netipična komunistička država gde je odstupljeno od mnogih marksističkih dogmi,većina je ostala na snazi,ali je to bio jedan degenerisan komunizam i lična diktatura održavana na američkim parama.
Narod je nešto bolje(lakše) živeo zbog nekih kapitalističkih elemenata u privredi nego u sovjetskom lageru.Zbog američkih para i zbog nešto manje centralizacije privrede,životni standard je bio viši nego u SSSR-u i ostalim komunističkim državama.SFRJ je imala tržište roba i usluga,sa izvesnim restrikcijama,ali ipak kakvo-takvo tržište i ograničenu samostalnost preduzeća i motivaciju OOUR-a da više proizvedu da bi zadržali deo profita i podelili ga kroz plate i "zajedničku potrošnju".To je bilo napuštanje osnovnih dogmi marksizma,gde privreda mora biti "opštenarodna" i gde se privreda mora ponašati po planovima i uredbama državnih organa,a ne po zakonima tržišta.
Broz je posle staljinističke faze,počeo da bude pragmatičan i posle 1953 počeo da decentralizuje privredu i da uvodi neke oblike tržišta,pa je narod lakše živeo.






Reply With Quote
Bookmarks