Banke u Crnoj Gori

[buzzmissman]

Treba neko nasledstvo da dobijem iz slovenačke NLB.Moja banka je CKB.Da li vredi praviti nalog u NLB ili je to relativno isto ukoliko iz Slovenije šalju na moj CKB račun? Naravno što se tiče poreza….


Sent from my iPhone using Tapatalk

[joni]

Treba neko nasledstvo da dobijem iz slovenačke NLB.Moja banka je CKB.Da li vredi praviti nalog u NLB ili je to relativno isto ukoliko iz Slovenije šalju na moj CKB račun? Naravno što se tiče poreza….


Sent from my iPhone using Tapatalk

Ukratko: za prijem novca na račun CKB sa crnogorske NLB je provizija 0,19%. Bogomi im piše u cjenovnik, no ne čitamo. Samo zbog tih mogućih do 150€(zavisi koliko novca ti liježe) ja bih otvorio račun u NLB. Za porez ne znam. To ako država uzima mislim da ti je svejedno u koju si banku.

Sent from my 24090RA29G using Tapatalk

[Jovan21]

Addiko daje kredite i bez prenosa plate, cak mislim da su oni najpoznatiji po tome.

Znaci li to da moram da imam npr 100 eur za ratu na njihovom racunu pred datum naplate rate ili mi se rata automatski skida sa plate?

Posto gledam nesto, djevojka je podigla kredit u Erste, plata joj je legla npr 7og u mjesecu, a banka je skinula ratu tek 19og..
Sto znaci da nisu skinuli direktno sa plate..

Bilo bi mi od koristi ako neko zna

[goozica]

Za ratu su joj stavili datum skidanja kad je odobren kredit. To mozes i sam da trazis kad da ti skidaju.

[Apolo]

Treba neko nasledstvo da dobijem iz slovenačke NLB.Moja banka je CKB.Da li vredi praviti nalog u NLB ili je to relativno isto ukoliko iz Slovenije šalju na moj CKB račun? Naravno što se tiče poreza….


Sent from my iPhone using Tapatalk

Isto.

Sent from my SM-A525F using Tapatalk

[hercules]

Znaci li to da moram da imam npr 100 eur za ratu na njihovom racunu pred datum naplate rate ili mi se rata automatski skida sa plate?

Posto gledam nesto, djevojka je podigla kredit u Erste, plata joj je legla npr 7og u mjesecu, a banka je skinula ratu tek 19og..
Sto znaci da nisu skinuli direktno sa plate..

Bilo bi mi od koristi ako neko zna

Kredit moze da se placa od zarade da ti poslodavac direktno skine i uplati banci. To se zove obustava na zaradu ili administrativna zabrana. Velike firme cesto nece da se bakcu time a ima rijetkih koje hoce.

Drugi nacin je da banka povuce sa racuna gdje primas zaradu ili sa racuna na koji ne primas zaradu ali si uplatio sredstva (kredit u jednu zarada u drugu banku).

Ima jos dva nacina. Zirantu da se skida za tvoj kredit - tako je dogovoreno ili je banka zbog kasnjenja njega iskoristila. I prinudno putem javnog izvsitelja.

To sto je je zarada bila 7og a skinuto 19tog je ovo sto ti goozica napisa. Nije uskladjen datum primanja zarade i otplate kredita. Desava se i to u praksi. Kod nekih banaka biras kad ce da ti bude dospijece kod nekih toga nema.

[Jovan21]

Kredit moze da se placa od zarade da ti poslodavac direktno skine i uplati banci. To se zove obustava na zaradu ili administrativna zabrana. Velike firme cesto nece da se bakcu time a ima rijetkih koje hoce.

Drugi nacin je da banka povuce sa racuna gdje primas zaradu ili sa racuna na koji ne primas zaradu ali si uplatio sredstva (kredit u jednu zarada u drugu banku).

Ima jos dva nacina. Zirantu da se skida za tvoj kredit - tako je dogovoreno ili je banka zbog kasnjenja njega iskoristila. I prinudno putem javnog izvsitelja.

To sto je je zarada bila 7og a skinuto 19tog je ovo sto ti goozica napisa. Nije uskladjen datum primanja zarade i otplate kredita. Desava se i to u praksi. Kod nekih banaka biras kad ce da ti bude dospijece kod nekih toga nema.

Hvala na odgovoru.

[hercules]

Za par dana i banke iz Srbije ulaze u SEPA. Pa nemojte vise da koristite swift za slanje prema RS35…

Samo sto NBS nije definisala maksimalne provizije kao CBCG.


Sent from my iPhone using Tapatalk

Od 5 maja u radu SEPA sa Srbijom.
Ogromne uštede za privredu jer je gro deviznog platnog prometa išlo prema Srbiji.

[Dimitris]

Danas sam dobio direktnu potvrdu , da su crnogorske banke u stvari glavni razlog
za postojanje kamataša i razvoj tog biznisa !!!

Mislim da ovakvih smeće banaka nema nigdje u EU, moguće da na Balkanu egzistiraju još

Čovjrk koga poznajem mi je ispričao kako ne može da podigne jako mali kredit
a ima dobra primanja.

Nisam baš u to povjerovao, pa sam otišao sa njim u ravno 3 banke
(neću ih pominjati ovdje )

Čovjek radi na većim projektima ,jedan je kompanijski koncesioni projekat,
a drugi je projekat sbjetske banke .
Ukuna primanja su mu preko 3K evra mjesečno

Ali čovjek ne može da podigne 7-8K evra kredit ,iako je nudio
i stan koji vrijedi 170-180 K kao garanciju .

Svuda je storija ista i traže mu žirante.

Prva kompanija (inostrana ) je trenutno u fazi realizacije investicije i firma
ima po CRPS nekih 20 miliona vrijednosti dosadasnje investicije .
Objasnjenje banke je da firma nije likvidna ,a milioni evra im prolaze preko računa
od inostrane investicije .
Drugo je projekat koji se realizuje preko svjetske banke , po kom čovjek već prima zaradu dvije i po godine i primaće jož naredne 3 i po

U isto vrijeme , u jednoj od banaka gospodin šumar lagano podiže nešto veči iznos,
a gospodja kuvarica u vrtiću potpisa za otprilike isti

Da li su ove bankarske procedure realne ???

[goozica]

Bolje oni vide njega i njegovu firmu nego ti i ja odje

[no-mercy]

Neka podje u Alter Modus.

Tu es mon hero.

[goozica]

Tamo ce mu dat da zalozi stan.

Ovaj primjer je pravi primjer nelikvidnosti, a primanja po projektima - mogu biti tu, pa ne moraju.

[techlinkit]

Danas sam dobio direktnu potvrdu , da su crnogorske banke u stvari glavni razlog
za postojanje kamataša i razvoj tog biznisa !!!

Mislim da ovakvih smeće banaka nema nigdje u EU, moguće da na Balkanu egzistiraju još

Čovjrk koga poznajem mi je ispričao kako ne može da podigne jako mali kredit
a ima dobra primanja.

Nisam baš u to povjerovao, pa sam otišao sa njim u ravno 3 banke
(neću ih pominjati ovdje )

Čovjek radi na većim projektima ,jedan je kompanijski koncesioni projekat,
a drugi je projekat sbjetske banke .
Ukuna primanja su mu preko 3K evra mjesečno

Ali čovjek ne može da podigne 7-8K evra kredit ,iako je nudio
i stan koji vrijedi 170-180 K kao garanciju .

Svuda je storija ista i traže mu žirante.

Prva kompanija (inostrana ) je trenutno u fazi realizacije investicije i firma
ima po CRPS nekih 20 miliona vrijednosti dosadasnje investicije .
Objasnjenje banke je da firma nije likvidna ,a milioni evra im prolaze preko računa
od inostrane investicije .
Drugo je projekat koji se realizuje preko svjetske banke , po kom čovjek već prima zaradu dvije i po godine i primaće jož naredne 3 i po

U isto vrijeme , u jednoj od banaka gospodin šumar lagano podiže nešto veči iznos,
a gospodja kuvarica u vrtiću potpisa za otprilike isti

Da li su ove bankarske procedure realne ???

U CG postoji bankarski kartel, isto kao sto postoji TK kartel, trgovinski kartel itd.

Sve je to dio jedne iste interesne grupacije/sistema koji parazitira nad gradjanima CG.

Ko je bio/radio u EU zna da brze pare stizu iz jedne EU zemlje u drugu, nego sto stizu u CG lokalno, a o taksama da ne pricamo.

Kako je predsjednik 'slucajni' dobio stambeni kredit, a zaposljen je na odredjeno? Jbga dio interesne grupacije, a usput kazu i strani junspi (UK 'skola').

Milion EUR je u svijetu biznisa kap u okeanu, a ne 7-8K EUR. Nezavisni poslovni projekti nisu zanimljivi interesnoj grupi, jer od njih nemaju 'njihov dio'. Zato u CG nema ozbiljnih fondova za razvoj biznisa, startup-ova i sl. kao sto postoji u drugim zemljama.

[Bugi]

Postoji 5 razloga zašto griješiš.

​1. Veličina tržišta i nedostatak kritične mase
​Ozbiljni investicioni fondovi funkcionišu po principu velikih brojeva i traže skalabilnost. Crna Gora je mikro-tržište. Da bi startup iz Crne Gore bio privlačan stranim fondovima, on od prvog dana mora biti globalno orijentisan. S druge strane, fondovima se ne isplati da otvaraju lokalne kancelarije i rade duboke analize tržišta (due diligence) ukoliko na tom tržištu godišnje ne nastane stotine potencijalno profitabilnih startup-ova (tzv. deal flow). Trenutno, taj "bazen" inovativnih projekata u ranoj fazi nije dovoljno veliki da bi privukao velike igrače.

​2. Zastario zakonodavni i regulatorni okvir
​Tradicionalni zakoni o privrednim društvima u regionu, a posebno u Crnoj Gori, nisu dizajnirani za agilni svijet tehnoloških startup-ova.
​Nedostatak modernih instrumenata: Koncepti koji su standard u svijetu, poput ugovora o konvertibilnom zajmu (Convertible Notes), SAFE ugovora ili opcija za podjelu udjela zaposlenima (ESOP - Employee Stock Ownership Plan), ili ne postoje u zakonu ili su izuzetno birokratski komplikovani za sprovođenje.
​Kada se postavlja krovni okvir kroz dokumente kao što je Strategija digitalne transformacije Crne Gore, ključni izazov je upravo usklađivanje ovog rigidnog zakonodavstva sa dinamičnim potrebama digitalne ekonomije, kako bi se investitorima garantovala pravna sigurnost i fleksibilnost.

​3. Averzija prema riziku i struktura domaćeg kapitala
​Kultura investiranja u Crnoj Gori je i dalje izrazito tradicionalna.
​Fokus na "opipljivo": Domaći kapital se dominantno usmjerava u nekretnine, turizam i ugostiteljstvo – sektore koji se percipiraju kao sigurni i opipljivi.
​Zavisnost od banaka: Razvoj biznisa se oslanja na tradicionalne bankarske kredite, koji za finansiranje traže čvrste garancije i hipoteke. Startup-ovi, koji često imaju samo ideju, kod (softver) i entuzijazam, nemaju sredstva obezbjeđenja koja banke zahtijevaju. Koncept preuzimanja visokog rizika zarad potencijalno ogromnog povraćaja (što je suština VC fondova) još uvijek nije zaživio među domaćim biznismenima.

​4. Nedostatak specijalizovanog kadra za komercijalizaciju
​Iako Crna Gora ima odlične IT stručnjake i inženjere, startup ekosistem zahtijeva i specifična poslovna znanja. Često nedostaju ljudi sa iskustvom u globalnom marketingu, "growth hacking-u", privlačenju investicija i međunarodnom pravu. Zbog toga se i najbolje tehničke ideje teško komercijalizuju na globalnom nivou.

​5. Odliv mozgova (Brain Drain)
​Inovatori i preduzetnici često biraju liniju manjeg otpora – čim razviju obećavajući proizvod (ili čak i prije toga), sele svoje kompanije u Veliku Britaniju, SAD (Delaver), ili zemlje EU (poput Estonije), gdje je pristup kapitalu, mentorima i tržištu neuporedivo lakši.

Znam da je lakše povjerovati u cartel priču ali...

Living on the EDGE side

............ ¯\_(ツ )_/¯............

[techlinkit]

Postoji 5 razloga zašto griješiš.

​1. Veličina tržišta i nedostatak kritične mase
​Ozbiljni investicioni fondovi funkcionišu po principu velikih brojeva i traže skalabilnost. Crna Gora je mikro-tržište. Da bi startup iz Crne Gore bio privlačan stranim fondovima, on od prvog dana mora biti globalno orijentisan. S druge strane, fondovima se ne isplati da otvaraju lokalne kancelarije i rade duboke analize tržišta (due diligence) ukoliko na tom tržištu godišnje ne nastane stotine potencijalno profitabilnih startup-ova (tzv. deal flow). Trenutno, taj "bazen" inovativnih projekata u ranoj fazi nije dovoljno veliki da bi privukao velike igrače.

​2. Zastario zakonodavni i regulatorni okvir
​Tradicionalni zakoni o privrednim društvima u regionu, a posebno u Crnoj Gori, nisu dizajnirani za agilni svijet tehnoloških startup-ova.
​Nedostatak modernih instrumenata: Koncepti koji su standard u svijetu, poput ugovora o konvertibilnom zajmu (Convertible Notes), SAFE ugovora ili opcija za podjelu udjela zaposlenima (ESOP - Employee Stock Ownership Plan), ili ne postoje u zakonu ili su izuzetno birokratski komplikovani za sprovođenje.
​Kada se postavlja krovni okvir kroz dokumente kao što je Strategija digitalne transformacije Crne Gore, ključni izazov je upravo usklađivanje ovog rigidnog zakonodavstva sa dinamičnim potrebama digitalne ekonomije, kako bi se investitorima garantovala pravna sigurnost i fleksibilnost.

​3. Averzija prema riziku i struktura domaćeg kapitala
​Kultura investiranja u Crnoj Gori je i dalje izrazito tradicionalna.
​Fokus na "opipljivo": Domaći kapital se dominantno usmjerava u nekretnine, turizam i ugostiteljstvo – sektore koji se percipiraju kao sigurni i opipljivi.
​Zavisnost od banaka: Razvoj biznisa se oslanja na tradicionalne bankarske kredite, koji za finansiranje traže čvrste garancije i hipoteke. Startup-ovi, koji često imaju samo ideju, kod (softver) i entuzijazam, nemaju sredstva obezbjeđenja koja banke zahtijevaju. Koncept preuzimanja visokog rizika zarad potencijalno ogromnog povraćaja (što je suština VC fondova) još uvijek nije zaživio među domaćim biznismenima.

​4. Nedostatak specijalizovanog kadra za komercijalizaciju
​Iako Crna Gora ima odlične IT stručnjake i inženjere, startup ekosistem zahtijeva i specifična poslovna znanja. Često nedostaju ljudi sa iskustvom u globalnom marketingu, "growth hacking-u", privlačenju investicija i međunarodnom pravu. Zbog toga se i najbolje tehničke ideje teško komercijalizuju na globalnom nivou.

​5. Odliv mozgova (Brain Drain)
​Inovatori i preduzetnici često biraju liniju manjeg otpora – čim razviju obećavajući proizvod (ili čak i prije toga), sele svoje kompanije u Veliku Britaniju, SAD (Delaver), ili zemlje EU (poput Estonije), gdje je pristup kapitalu, mentorima i tržištu neuporedivo lakši.

Znam da je lakše povjerovati u cartel priču ali...

Living on the EDGE side

............ ¯\_(ツ )_/¯............

Jedno pitanje, cemu i kome sluzi drzava CG??

Da bi recimo skup programera iz CG, ili osnivac firme koji ima ideju, ali treba ozbiljan novac kako bi se razvila ta ideja/resenje, krenuli u implementaciju globalno orjentisanog startupa, treba prvo drzava da ih podrzi.

Kad investitor vidi da imas nesto konkretno sto moze da bude globalno orjentisano, pa i postojece finansiranje, onda ce da bude zainteresovan za dalju investiciju.

Ta firma/startup ne mora uopste da bude osnovana u CG, moze da bude osnovana u bilo kojoj od zapadnih jurisdikcija.

Kazes 'poslovna znanja'. Pa opet tu drzava ima uticaj, ko je kriv sto se data poslovna znanja ne formiraju, i ne prenose? Jer ljudi koji imaju znanje su strasno losi 'glasaci', na njih ne mozes da utices sitnicama, kao sto mozes da utices na sire mase. Pa jos ako imaju uspjesan privatni biznis, kapital i sl. tu je tek onda sansa za 'uticaj' jednaka nuli.

Davanje kredita od 7-8K EUR je takva banalna stvar, da je to nevjerovatno. I onda coek treba da prica o ozbiljnijim ciframa, nidje veze.

[Dimitris]

Tamo ce mu dat da zalozi stan.

Ovaj primjer je pravi primjer nelikvidnosti, a primanja po projektima - mogu biti tu, pa ne moraju.

A vjerovatno hoce dati u Alter Modus uz založbu stana na 21 posto kamate
Ne slažem se da je ovo primjer nelikvidnosti, jer na jednoj poziciji je angažovan u kompaniji za stalno
koja ima koncesioni ugovor narednih 30 godina , a već radi kod njih 4-5 godina.

Na projektu svjetske banke ima ugovor na još naredne 3 i po godine .

Čovjek je nudio ugovore na uvid,ali to ih i ne zanima.
Da poidsjetim on je tražio 7-8 hiljada kredit na period od 1 godine za vraćanje.

ovo je potpuno suludo !!

U jednoj od banaka kuvarica u vrtiću je potpisala na 7.5 hiljada kredit, pošto sam pričao sa njom rekla mi je čime se bavi
i da prima minimalnu zaradu . Sad kako ona može da preživi uopšte ako joj odbijajju ratu i ostaje joj tipa 400 eur na mjesec

[Apolo]

Odavno je to tako u nasim bankama. Ako nemas za stalno pa makar i minimalac gledaju te kao da si prevarant. Kada bi njihovu filozofiju primijenio u Americi niko ne bi kredita gledao. A penzioneri su im najjaca kategorija.

Sent from my SM-A525F using Tapatalk

[stefke]

Ne mora da znači.

Kum koji je radio u telekom i imao ugovor na šest mjeseci je podigao (sad vec i isplatio) kredit od 10 000€

Adiko.

Ima takvih x primjera.

[hercules]

Baš odavno nije, nego ima banaka koje odobravaju i zaposlenima preko agencije i ugovorima na određeno. Ali ajd nema veze.
Neće mu biti kamata 21 već nešto malo preko 14 smije da bude efektivna.

Shodno zakonu koji je stupio na snagu mjesečni anuitet smije max da bude do 50% prihoda što on kao uslov lako zadovoljava.
Problem nastaje u procjeni banke da li im je takav ugovor valjan. A vjerovatno ima i nezainteresovanosti banke u cijeloj priči.

Uglavnom sa tim ugovorima, i prometom preko deviznog gdje se vide te uplate, bi trebalo da mu banka odobri kredit. Ima ih 11 u CG pa je ostalo kod 8 još da pokuša.
Naravno, sve pod uslovom da ima uredan kreditni registar, i da nema eveidentiranih kašnjenja, prodatih potraživanja, problematičnih žiriranja i slično.

Svakako, da sam klijent banke gdje mi stižu prilivi, i da me ista odbije za kredit kako si naveo a da sam potpuno regularan u kreditni biro, isti dan bih pogasio sve račune.

[beatnological]

Super bi bilo kada bi banke davale shakom i kapom svima kredite samo na osnovu priliva na devizne/tekuce racune. Al' je potpuno i razumljivo zasto ne daju.
---

A sa Herculesom se totalno slazem za ovaj konkretan primjer. Ako je sve cisto kao sto Dimitrisov drug kaze, te mu banka gdje prima uplate ne daje kredit pravac raskid ugovora i kod druge banke koja je voljna da da kredit.

[Sale]

Koliko je lose sto ce izgleda NLB da kupi addiko banku. I samo ce da ih utope u postojecu. Koliko ce ljudi ostati bez posla na kraju spajanja…

Umjesto Raiffeisen i da dobijemo novu kokurenciju. Da dobijemo besplatan iRacun i odlicnu mBank app

Sent from my iPhone using Tapatalk

[NHM]

Pa i ckb je isto uradila sa Podgoričkom. Nije bolji kupio goreg, ne boj se.

[hercules]

Koliko je lose sto ce izgleda NLB da kupi addiko banku. I samo ce da ih utope u postojecu. Koliko ce ljudi ostati bez posla na kraju spajanja…

Umjesto Raiffeisen i da dobijemo novu kokurenciju. Da dobijemo besplatan iRacun i odlicnu mBank app

Sent from my iPhone using Tapatalk

Ako je kupi Raiffeeisesn neće doći iRacun i ostalo jer su oni naumili da filiajle u Srbiji, BiH i Crnoj Gori preprodaju Alta banci.

A do ukrupnjavanja mora doći, preivše je banaka na tržištu. Srbija i Hrvatska imaju 19/20 banka na tržištima 7-8 puta većim od našeg a mi imamo 11.

[Sale]

Oh ne altaaa


Sent from my iPhone using Tapatalk

[NHM]

Oće da kupe Adiko samo zbog tržišta EU, ovo ostalo oće da prodaju. Mada i nlb želi Adiko da bi se vratili u Hrvatsku, nisam siguran da im je ostatak previše bitan.