Колико је моје искуство са традиционалним "brick and mortar" банкама у САД, свака има неколико чекинг/сејвингс варијанти и свака има своје fee/benefit structures. Свака има фрi чекинг ако je на рачуну $Х minimum average monthly balance. Имам личне и пословне рачуне у JP Morgan Chase, Bank of America, PNC Bank. Све је то малтене исто.
Прије пола године отворих рачун у једну онлајн онли банку - Аlly Bank, код које имам чекинг, сејвингс и инвестмент рачуне. No fees. И нормално онлајн платформа им је ракета кад упоредиш са овим другима. Једини минуси тренутно су да не можеш депоноват кеш (duh!), значи но но за малопродаје, и немају интернационалне трансфере. Оперишу у САД онли. Да немам дуготрајне односе са банкарима у овим другим банкама које ми још увијек вриједе све би пребачио код њих. Неће минут много година и свака ће бити онлајн онли. Колико манје људи ових дана уопште и уђе у банку годишње него и прије само пет година. Ја једино кад морам депоноват чекове које су изнад мобиле апп максимум лимит.
Не бојим се вражјега кота, нека га је ка' на гори листа, но се бојим од зла домаћега!
#fakenews
Da se vratimo malo unazad. Sve drzavne banke su prodate, privatizovane ili otisle u stecaj. Zasto drzava nije ostavila bar jednu u kojoj bi drzala pare gradjana. Nego su uzurpatori vlasti odlucivali gdje ce se drzati depoziti i jos su ih obrtali i plasirali skupe kredite istim tim gradjanima. Nemojte molim vas. Namjerno je ugasena Postanska stedionica kako ne bi bila konkurent bankama nego da Posta radi preko neke privatne banke. Evo nas u kapitalizmu ali onom najgorem jer ovu drzavu briga za gradjane. Ovdje se gleda samo licni interes. Institucije i regulatori nula.
A onda nam plasiraju kredite u svajcarcima pa posle ispade da to i nije po zakonu.
Samo me nemojte ubjedjivati da je ovakav sistem i nacin rada ispravan. Posebno ako mi neko kaze pa to postoji u Ameriku. Pa sta ako postoji. To ne znaci da je to najbolje rjesenje i da je to interes gradjana. Nas niko ne pita nista. Ove javne rasprave o izmjenama zakona pa to je smijurija to je vrijedjanje.
Last edited by Apolo; 17-08-24 at 02:42.
Koliko ja znam klijenti ne plaćaju ništa čega nema u ugovoru u uslovima poslovanja.
Hotelski rečeno, mislim da bi ovdje da ljudi jedu i piju džabe cio dan u hotelskim barovima, a uplatili su polupansion.
Sada već davne 2015. država je isplatila poslednju ratu OBVEZNICA STARE DEVIZNE ŠTEDNJE. E pa te obveznice koje su isplaćivane iz budžeta su dug koji je država preuzela da isplati klijentima propalih državnih banaka.
A zašto državne banke propadnu? Pa zato što direktori nisu menadžeri već partijski namještenici koji daju kredite onima koje odredi partija koja ih je postavila. A partije će davati kredite svojim ljudima gdje mogu da se tale i dobijaju glasove. Naravno, na kraju takva banka mora da pukne. Prethodno će jednom biti dokapitalizovana od državnih para, drugi put će možda uvalit neku Elektroprivredu da zaobiđu Zakon o državnoj pomoći, treći put će se podvući linija i ukapirati da se puklo nekih 100-200 miliona.
Onda ide vraćanje... Al zamalo. Veliki dužnici biće odavno u stečaju. Mali će da blokiraju put i država im neće naplatit.
To što su razne Cijevne i Vektre ojadile slovenačke i mađarske banke u prošlosti mnogo me ne žulja.
Ovaj put će razni Eurozoxovi i Brivovi da ojade crnogorski budžet. I pare će da puknu i svi deponenti koji ih tamo budu držali.
I tako će se završiti još jedna priča "država duradi nešto".
Tko leti, vrijedi...
Placacemo ovim obicnim bankama kolko god treba samo nemojte drzavnu banku kumim ve Bogom
Nece ne boj se. Drzava ce da spasava privatne banke. To je taj truli i nehumani kapitalizam koji nam je nametnut a mi samo slusamo sta nam se kaze.
Poštanska štedionica u CG nije ni postojala. Otrpilike toliko je istina sve što si i napisao.
Jesu li banke primoravale građane da uzimaju kredite u francima ili je istima guzica zinula i uzela ih zbog manje kamatne stope i sprdala se sa budalama koje su uzele na euribor? A bgm im je guzica zinula.
Pa su posle kukali da ih država spasi. Od Madjarske, Hrvatske, Srbije, BiH do CG.
Inače taj slučaj u CG još nije ni presuđen.
Država CG neće spašavat nijednu banku, oformljen je poseban fond za sanaciju banaka koji gle čuda pune iste ove banke koje posluju u CG.
Last edited by hercules; 17-08-24 at 14:50.
Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.
Nije tačno da ti je održavane 60 eura, već plaćaš neki paket usluga koji osim održavanja računa podrazumijeva vjerovatno kartice, e/m banking sms i slično.
Da banke ne naplaćuju održavanje računa ne bi bankrotirale naravano.
A to se plaća svuđe, nego eto vole ljudi nas ođe koji ostasmo u CG da živimo da ubjeđuju da smo neuki i neznaveni i da nismo viđeli svijeta i da pojma nemamo.
CKB kod nas ima jednu cijenu paketa za račune, ali ako ispuniš neke uslove onda se ta cijena umanji - tipa da max 1 posjetiš polsovnicu, da imaš 2 ATM transakcije i slično.
Ali banke zlo i hoštapleri. Umjesto da daju te pare narodu i da se gube sa lica zemlje, ta ološ još ima obraza pare nazad da traži i da tuži dužnike i za nekih 10 godina kad se konačno okonča posupak krene da naplaćuje svoje pare.
Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.
Hercules opet fino pocnes ali katastrofalno zavrsis.
Nije sporno da nam Banke naplacuju odredjeni iznos za odredjeni paket usluga. Nijesu problem ni provizije za neke druge usluge. Sve treba da se naplati i banke treba da zaradjuju.
Samo ne treba da zaradjuju u ovolikoj mjeri i to treba da regulise Centralna Banka. Ali sve su prilike da CB na celu sa Irenom Radovic nije u stanju da bilo sta promijeni.
Sent from my JNY-LX1 using Tapatalk
Da da pune ga od nasih para. Postojala je Posta koja je obavljala platni promet a mogla je biti i stedionica bilo je zahtjeva. Vrtis istu pricu da gradjani uzimaju kredite pa su sami krivi. Po tebi onda ne treba nista u prodavnicu kupit sto je skupo. Gradjani su prinudjeni da uzimaju kredite da bi se bavili biznisom ili rjesavali egzistencijalne probleme. Ono sta im se plasira ce se uzimat manje ili vise. A posto je kod svih banaka slicna kamata ili cijena usluga to je druze bankarski kartel.
Koja banka u Crnu Goru najmanje uzima provizije za priliv novca iz inostranstva u dolarima?
Isto ili jako slicno kod svih https://eportal.cbcg.me/cbcgPregledi...ednaknade.jspx
Koristi li ko revolut karticu radi li to u Cg ?Ja primam platu iz inostranstva svaki put me oderu ovi nasi pa se trazi neka druga opcoja ksd vec paypal na moze..
Sent from my M2101K6G using Tapatalk
Jaka priča
Da bi oktazao neko plaćanje, treba da verifikuješ isto. . .![]()
Korisnici hipotekarne banke ažurirajte aplikacije kako na iOS tako i na Android. Spuštili su poveći update i ispravili dosta grešaka.
Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.
I aplikacija im nije radila juce citav dan, valja napomenut![]()
I dalje ne radi biometrija na androidu (na ios radi) pa se mora kucati pin svako malo, a pin ne smije da ima iste cifre...koji pametnjakovici.
Meni se cini da zeni radi biometrija bez problema.
Đe su nestali oglasi za posao sa bankar.me?
Uletjeh slučajno u jedan razgovor. Aplikacije i walleti na androidu ne mogu da rade jednako kvalitetno kao na IOS.
Razlog, postoje razlike u Androidima za različite modele telefona i kada se na neki od njih spusti aplikacija bude kašljucanja.
Za razliku od toga IOS je jedan jedini i to su podešene stvari.
Kad sam pitao kako rade druge aplikacije na Android dobio sam odgovor uglavnom nisu povezane real time sa nečim komplikovanim kao što je IT sistem banke o čemu se takođe mora voditi računa i stvara dodatne zahtjeve.
Nisam stručnjak, pošto kupio, po to proda.
Tko leti, vrijedi...
Samo scroll down i iskočiće ti sekcija.
OGLASI ZA POSAO – Bankar.me
Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.
Android aplikacije treba testirati na više različitih proizvodjača tipa Samsung, Xiaomi, Huawei. To je jedina bitna razlika. Sa kvalitetnim razvojnim timom ne bi smjela da postoji razlika u iskustvu izmedju platformi.
Sad su i foldable uredjaji malo proširili priču pa je za Android potrebno malo više pažnje.
Kod nas se vrlo malo poklanja pažnje testiranju generalno a da ne pričam o optimizovanju performansi ili nešto dalje.
Kad i ako udjemo u EU i otvori nam se tržište ka fintech proizvodima tipa Revolut ili N26, naše banke sa njihovim limitiranim mbanking aplikacijama neće biti relevantne.
There are currently 5 users browsing this thread. (0 members and 5 guests)
Bookmarks