,,Fića''
Zastava 600, Zastava 600 D, Zastava 750, Zastava 750 M, Zastava 750 L, Zastava 750 S, Zastava 750 LC, Zastava 750 SC, Zastava 750 LE, Zastava 750 SE, Zastava 850, Yugo 850
automobil koji je motorizovao Jugoslaviju
Ovo je najvažniji automobil u istoriji jugoslovenske auto-industrije i to iz nekoliko razloga. Prvi masovno proizveden automobil, prvi koji je omogućio radničkoj i seljačkoj klasi da spoznaju čari posjedovanja privatnog automobila, prvi za čijim je volanom većina Jugoslavena naučila da vozi, prvi zbog kojega su počeli da se otvaraju ovlašćeni (i oni drugi) servisi širom zemlje,... No, rođenje tog automobila nije bilo lako, čak naprotiv, imao je dosta opstrukcija, da je, možda, i čudo kako je opstao. Ne, zapravo nije čudo, morao je da opstane, jer, prosto, ,,točak progresa'' koji se ogledao u tom malom automobilu je krenuo i nije više bilo povratka. Fiat 600 je bio revolucionaran koncept koji je pokrenuo Evropu, a mi smo takav automobil dobili iste godine kada je počeo svoju misiju. Da bi se sve shvatilo moram početi sa originalom, zato prvo ide storija o Fiatu 600.
Evropa, 1945 godine, završen je rat koji je poprilično razorio njeno tlo. Ipak, mobilnost je potrebna, kako roba, tako i ljudi. Kreće trka među proizvođačima ko će ponuditi najbolji koncept mobilnosti za većinu ljudi koji u poratnom dobu nemaju primjereni standard za kupovinu automobila. Prvi odgovor su skuteri. Ljudima je potrebno kretanje, a to je bio najbrži odgovor. Već je 1946 godine prestavljena Vespa, a potom su mnogi drugi kopirali koncept (Lambretta, Heinkel, Glas, NSU, DKW, Zundapp, BSA, Triumph,...), no već sredinom šezdesetih prodaja toliko opada da se gasi proizvodnja skutera (oživjeće ponovo u drugoj polovini osamdesetih iz sasvim nekih drugih razloga). Poslije skutera odgovor su bili mikro automobili koji su se zasnivali na tehnici motocikla na koje je ,,dodat'' krov kako bi putnici imali zaštitu od atmosverija. Najpoznatiji model je ISO Isetta (predstavljena 1953 godine) koja se po licenci pravila od Njemačke (BMW), Španije (Autocarro), Francuske (Velam),... da ne nabrajam sve. Imala je i konkurenciju kao što su Messerschmitt KR200, BAG Spatz, Peel 50, Heinkel Kabine,... No, i njihovo vrijeme je prošlo sredinom šezdesetih iz istih razloga kao što je prošlo vrijeme skutera. Zašto? Tada su ljudi za neznatno veći novac mogli da kupe pravi automobil koji im pruža... sve ono što automobil pruža. Ti prvi automobili po pristupačnoj cjeni su na tržište Evrope došli zahvaljujući Fiatu 600 koji je redefinisao pojam automobila (to više nije nepristupačna stvarčica). Nije Fiat 600 slučajno postao popularan. To je projekat na kome se ozbiljno radilo. Evo kako je tekao razvoj:
1950 god. - Fiat 500 Toplino je mali prihvatljiv automobil koji ima redni četvorocilindrični motor zapremine 569 kubika iz kojih izvlači 16 KS sa klasičnom koncepcijom motor naprijed-pogon pozadi. Ipak, to je koncept predstavljen 1936 godine za koji je procijenjeno da ga treba što prije zamijeniti. Tako je počelo da se radi na ,,Projektu 100'' đe su zacrtane sledeće karakteristike: vozilo bi trebalo da bude teško oko 450 kg, da može da povede 4 ljudi i njihov prtljag i da može da krstari brzinom od 85 km/h. Između 1952 i 1954 godine napravljeno je pet različitih koncepta (od ,,sve naprjed'' do ,,sve nazad''). Najbliži usvajanju konačnog rješenja bila je varijanta sa motorom nazad i pogonom nazad. Motor je bio V2 konfiguracije sa uglom između cilindara od 150 stepeni i CVT mjenjačem. No, kako su rokovi bili kratki i za razvoj rečenog koncepta trebalo je dosta vremena prešlo se na razvoj četvorocilindričnog radnog motora. Time je začet motor tip 100 koji se u raznim varijantama proizvodio do 2008 godine. Karakteriše ga čelični blok motora iz jednog dijela i aluminijska glava.
1955 god. - na Ženevskom sajmu 9 marta je bila premijera Fiata 600. Ovaj auto dužine 3,22 m i težine od 560 kg pokretao je motor zapremine 633 kubika koji je razvijao 21,5 KS pri 4.600 o/min. Pogon se prenosio preko četvorobrzinske (prva brzina nesihronizovana, ostale sihronizovane) mjenjačke kutije. To je moglo da pogura auto do 95 km/h, a do maksimalne brzine je stizao za 54 sekundi. Četri osobe je moglo odložiti prtljag u 200 litara prostora (70 + 130). Krug okretaja je 8,7 m. Prva serija je prepoznatljiva po kliznim prozorima, žmigavcima na vrhu prednjeg blatobrana, značka ,,600'' naprijed oko koje se nalazi 6 ,,brkova'' i male svjetlosne grupe nazad sa izdvojenim žmigavcima.
1957 god. - predstavljena druga serija Fiata 600 koja zahvaljujući Weber IM 22 karburatoru razvija 22 KS pri 4.600 o/min. Umjesto kliznih prozora ugrađen mehanizam sa ručicom pomoću koje staklo ulazi u vrata.
1959 god. - predstavljena treća serija Fiata 600 koja sa Weber IM 26 karburatorom i uz promijenjen kompresioni odnos (sa 7:1 na 7,5:1) ima 24,5 KS pri 4.900 o/min. Sada može da dostigne 100 km/h. Dinamo ima 230 W (prije 180 W). Zadnja svjetla su veća i četvrtasta, te u jednoj ravni, a prednji žmigavci su okrugli i smješteni ispod farova.
1960 god. - predstavljen Fiat 600 D đe je najveća izmjena u pogonskom motoru, naime, radna zapremina motora je 767 kubika te taj motor može da razvije 29 KS pri 4.800 o/min. Sa tom motorizacijom auto može da dostigne 110 km/h.
1964 god. - predstavljen je nasljednik, Fiat 850 koji je u svemu poboljšan Fiat 600 sa nešto većim dimenzijama. Kako se i Fiat 600 D nastavlja proizvoditi tako imamo drugu seriju sa detaljima iz Fiata 850. Takođe se dodaje tzv. leptir staklo.
1965 god. - prestavljen Fiat 600 D treće serije koji ima prednja svjetla sa modela Fiat 850 i rezervoar zapremine 31 litru. Na pojedinim tržištima južne Evrope prodavao se kao Fiat 750 . Najveća promjena su vrata sa šarkama na prednjem blatobranu (do tada su bila tzv. samoubilačka vrata koja su se otvarala suprotno, kod nas poznati kao ,,kontraši'').
1969 god. - prestanak proizvodnje. Proizveden u 2.695.197 primjeraka. Kada na to dodamo i licencnu proizvodnju u Jugoslaviji (923.487 kom.), Španiji (814.926 kom.), Argentini (304.016), Njemačkoj (171.355 kom.) i Čileu (oko 12.000 kom.) dolazimo do napravljeno 4.921.000 automobila koji je za mnoge značio prvi susret sa automobilom i u kulturološkom smislu. Na ovo treba dodati sklapanje u Kolumbiji i proizvodnju u Turskoj. Fiat 600 i Fiat 600 D su puno značili za motorizaciju Italije, pa i Evrope.
Sent from my Motorola 8400
Reply With Quote
Bookmarks