Ja sam se koncentrisao oko raznih oblika "efikasnosti" jer to je neki opšti princip koji očekujem da vlada svuda pa se na njega jedino mogu osloniti da bih izbjegao pogađanje i izvodio bar kakve takve zaključke.
Nemam neke čvrste argumente za tvrđenje da je svemir još relativno mlad za gušću zastupljenost inteligentnih vrsta ...
Pokušao sam to da objasnim u ranijoj poruci ....
Prije 14 milijardi sve je počelo ... onda je trebalo vrijeme da se stvore prve velike zvijezde (koje mogu da stvore sve stepene atomskih jezgara od vodonika redom do željeza)...
pa onda od 10 miliona do 3 milijarde godina je životni vijek tih zvijezda ....
Ovdje imaju dvije hipoteze oko kojih razmišljam kod druge generacije zvijezda ...
Da li život mora nastati i razvijati se u relativnoj blizini zvijezde (nevidim drugi izvor energije i raznovrsnost interakcija među elementima nastalim u "prvoj generaciji zvijezda" ). Vjerujem da da .
Može li ta zvijezda iz druge generacije biti velika "kratkoživuća" kao u prvoj generaciji (do 3 milijarde godina) ili manja zvijezda dužeg života sa manje naglim promjenama ... Možda bi ih velika zvijezda uništila prije nego što uspiju dovoljno da se razviju.
Zemlji je trebalo 3,8 milijardi da razvije inteligentnu vrstu a imamo još dosta vremena do "gašenja" Sunca.
Sve kad se sabere nebih se iznenadio kada bi oblici prostijeg vanzemaljskog zivota bili široko rasprostranjeni (to jest da je počeo i da se razvija ) ali da su rijetki slučajevi složenijih i još ređi inteligentnih vrsta.
P.S. Ukratko moja "matematička intuicija" mi kaže to "mora biti" "Gausova normalna raspodjela" jer je mnogo "slučajnih" faktora koji utiču na krajnji ishod

(kako se povećava broj slučajnih uticaja to binomna raspodjela sve više prelazi u gаusovu )
Binomna raspodjela je broj kombinacija (n.p.r. broj kombinacija 2 elementa u skupu od 6 elemenata => [1,2], [1,3], ... [4,5],[4,6],[5,6] => ima ih ukupno 6*5/2=15 )

(Ovo je dijagram kombinacija 1 elementa od 15 , pa 2 el. od 15 , pa 3 od 15 , ...)
Ako su ovi elementi atomi onda je vjerovatnoća pojave složenih jedinjenja ,pa života , pa složenih organizama pa inteligentne vrste odgovara visini na dijagramu.
Onda ako sve gledaš kroz efikasnost i da efikasnost pobjeđuje , i kroz evoluciju i kroz odnose prema okolini, drugim vrstama ...
Bookmarks