Ko će biti u poslaničkim klupama prilikom konstituisanja parlamenta

Pišu:
Ivana Koprivica
Dušanka Ćirović
PODGORICA – Rijetka je prilika vidjeti sve crnogorske stranačke lidere na jednom mjestu. Ne okupljaju ih ni državni praznici, ni drugi važni datumi, ni interesi Crne Gore. Zbog toga je konstitutivna sjednica parlamenta, možda, najinteresantnija za javnost i jedina prilika da se partijski prvaci sučele, ako ne verbalno, ono licem u lice. Iako još nije poznato kako će biti strukturirana vlast, izvjesno je koga će građani vidjeti u poslaničkim klupama prilikom konstituisanja novog saziva parlamenta. Shodno zakonu, u plenarnoj sali biće prvi sa izbornih lista po broju osvojenih mandata.
Poslanički sastav koalicije Evropska Crna Gora neće iznenaditi građane, jer su u pitanju imena onih koji su činili parlament i Vladu i u prethodnom mandatu. Ova lista će pretrpjeti najveće izmjene, zbog sastavljanja vlade u koju će otići najveći broj poslanika. Ali, bar na jedan dan u poslaničke klupe sješće prvi sa izborne liste Milo Đukanović. Na kojoj funkciji će lider DPS-a nastaviti političku karijeru, mnogi bi voljeli već da znaju, ali se u zakonodavnoj vlasti sigurno neće dugo zadržati. Poštujući redosljed imena sa liste, na konstitutivnoj sjednici biće: Igor Lukšić, Svetozar Marović, Željko Šturanović, Ranko Krivokapić, Branimir Gvozdenović, Duško Marković, Mevludin Nuhodžić, Milutin Simović, Rifat Rastoder, Miodrag Bobo Radunović, Milan Roćen, Andrija Popović, Daliborka Pejović, Vujica Lazović, Slavoljub Migo Stijepović, Sanja Vlahović, Maja Ćatović, Miomir Mugoša, Borislav Banović, Tarzan Milošević, Milica Pejanović-Đurišić, Predrag Sekulić, Suad Numanović, Ivan Brajović, Vladan Vučelić, Filip Vuković, Radivoje Lala Nikčević, Vladimir Kavarić, Raško Konjević, Miodrag Vuković, Šefkija Murić, Srđa Popović, Slobodan Krušo Radović, Damir Šehović, Saša Pešić, Predrag Bošković, Jovan Martinović, Branko Čavor. Osvježenje u koaliciji koja je osvojila većinu prvog dana novog saziva biće poslanik Liberalne partije Andrija Popović. Neobično će biti vidjeti Ranka Krivokapića u poslaničkim klupama dok, shodno Poslovniku, konstitutivnom sjednicom bude predsjedavao najstariji i najmlađi poslanik. Krivokapić će, vjerovatno, „na slatkim mukama“ biti kratko, jer se odmah nakon otvaranja sjednice bira novi šef parlamenta, a ne strahujemo da to neće biti upravo on. Krivokapić rukovodi Skupštinom od jula 2003. godine, odnosno tokom trajanja 22, 23. i 24. saziva, pa lideru SDP-a ova funkcija kao da je namijenjena. Drugi po jačini – Demokratski front uvešće u poslaničke klupe osam novih lica. Po redosljedu sa liste, 20 prvih imena su: Miodrag Lekić, Ljiljana Đurašković, Branka Bošnjak, Milan Knežević, Janko Vučinić, Andrija Mandić,Nebojša Medojević, Predrag Bulatović, Goran Danilović, Branko Radulović, Strahinja Bulajić, Slaven Radunović, Koča Pavlović, Vladislav Bojović, Emilo Labudović, Radosav Asanović, Novica Stanić, Veljko Vasiljević, Milutin Đukanović, Jelisava Kalezić. Klub DF karakterističan će biti po tome što će ga činiti bivši poslanici SNP-a. Poslanička funkcija kao da je sudbinski vezana za određena imena pa u bilo kojoj partiji da su, kao što je Predrag Bulatović. On je poslanik sa najviše parlamentarnog staža. Zanimljivo u DF je i što će u njegovom sastavu biti sindikalni vođa Janko Vučinić. Socijalistička narodna partija neće bitnije promijeniti, osim brojčano, strukturu svog poslaničkog kluba. Prvog dana u poslaničke klupe vratiće se partijski lider Srđan Milić, a slijede: Neven Gošović, Snežana Jonica, Milorad Bakić, Aleksandar Damjanović, Zdenka Popović, Vasilije Lalošević, Velizar Kaluđerović, Obrad Gojković. Možda nijesu izgubili na kvalitetu, ali na kvantitetu jesu sigurno, jer im je klub gotovo prepolovljen. Osvježenje u parlamentu dolazi od najmlađe partije – Pozitivne Crne Gore. Novih sedam poslanika – Darko Pajović, Azra Jasavić, Mladen Bojanić, Srđan Perić, Dritan Abazović, Ana Ponoš, Zoran Miljanić. To će građane, vjerovatno, podsjetiti na dolazak Pokreta za promjene 2006. godine, kada je u parlament ušlo 11 novih poslanika. Da im, ipak, ne baksuziramo, nećemo podsjećati zašto je PzP morao ući u Demokratski front da bi uopšte ostao u parlamentu. Bošnjačka stranka, oko čije podrške se ovih dana lome koplja, imaće tri poslanika – Rafeta Husovića, Sulja Mustafića i Kemala Zoronjića. Hrvatsku građansku inicijativu predstavljaće Ljerka Dragičević i tu neće biti iznenađenja. Albanske partije, koje su činile u prethodnom sazivu jedan poslanički klub, odvojeno su nastupile na izborima i dobile po jedan mandat. Poslanik koalicije Force za jedinstvo biće Genci Nimanbegu, a Albanske koalicije – Demokratski savez u Crnoj Gori – Demokratska partija i Albanska alternativa biće Fatmir Đeka. Parlament, shodno Ustavu Crne Gore, ima 81 poslanika. Izbor predsjednika Skupštine

Prvu – konstitutivnu sjednicu parlamenta zakazaće predsjednik iz prošlog saziva Ranko Krivokapić, a njim će, do izbora novog šefa parlamenta, predsjedavati najstariji i najmlađi poslanici novog saziva. Kako stvari stoje na osnovu preliminarnih rezultata i strukture godina novog „početnog“ saziva parlamenta, za predsjedavajućim stolom mogli bi se naći, bar na kratko, Ljerka Dragičević iz Hrvatske građanske inicijative, i neko od najmlađih, odnosno predstavnika nove partije – Pozitivne Crne Gore. Predsjednik novog saziva Skupštine bira se tajnim glasanjem. Tajnim glasanjem za izbor predsjednika Skupštine rukovodi predsjedavajući, kome u radu pomaže najmlađi poslanik i generalni sekretar Skupštine. Kandidat za predsjednika Skupštine ne može rukovoditi, niti pomagati u rukovođenju glasanjem. Tajno glasanje vrši se po odredbama ovog poslovnika koje se odnose na odlučivanje tajnim glasanjem. Daleko do konstituisanja parlamenta? Arhivska fotografija

Termin održavanja konstitutivne sjednice Skupštine za sada se ne može precizirati zbog zakonskih procedura koje mora da ispoštuje Državna izborna komisija, ali, u idealnim okolnostima, odnosno ako ne bi bilo prigovora i žalbi, parlament bi mogao biti konstituisan u prvoj polovini novembra, odnosno 15 dana od objavljivanja rezultata izbora. Ukoliko DIK dobije prigovore, a rok za to je 72 sata od završetka izbora, čeka se da Komisija odluči o žalbi, za šta ima rok 24 sata. U slučaju odbijanja prigovora, podnosilac žalbe može u roku od 24 sata da se žali Ustavnom sudu, a Sud po toj žalbi odlučuje u roku od 48 sati, čime se završava ta procedura i stvaraju uslovi za objavljivanje konačnih rezultata.