Crnogorski jezik

[Nikollaki]

Nije! To je Albanija...

[McS]

Bruka,
Zamislite da je Srbija ulozila trećinu energije na Kosovo umjesto na Crnu Goru.
Danas bi ga imali. Kakve budale. Oće tuđe a neće svoje, posle im je kriva Crna Gora zato što ima neutralan stav po tom pitanju.
Jeli to cinizam ili sarkazam. Totalno ludilo.

Zvaće se Crnogorski!

[RHCP]

Attachment 10983

Evo BUKVARA

[jujy]

Da ne preterujemo, sve se razume sem binjiša. Zato sto je binjiš rec turskog porekla i oznacava ogrtac od crvene čoje koje je nosila turska konjica. Uostalom ko danas koristi tu reč, sto je i normalno jel se u danasnje vreme ne nose takvi ogrtaci.
Preterivanje je koristiti arhaizme i lokalizme kao argument.

On se jos svadja sa danasnjim padezima, a ne da zna da rasclani i izvadi korijen ovoga sto citira!

Zaboravljaju se da je Njegos bio nepismen kad da je Simo Milutinovic uzeo da uci srpskom pjesnistvu i pismenosti, te da nije mogao da pise do srpski jezik, jer je Simo Milutinovic bio Srbin, kao i to da dj kao slovo postoji prije rodjenja Njegosa, jer ga Musicki uvodi, a Vuk prihvata...

Da ne pominjemo da Cipur nije cuo za tri palatalizacije u staroslovenskom, koje mijenjaju glasove: zadnjonepcane suglasnike u prednjonepcane, do jotovanja i afrikata....!

[Ćipur]

Da ne preterujemo, sve se razume sem binjiša. Zato sto je binjiš rec turskog porekla i oznacava ogrtac od crvene čoje koje je nosila turska konjica. Uostalom ko danas koristi tu reč, sto je i normalno jel se u danasnje vreme ne nose takvi ogrtaci.
Preterivanje je koristiti arhaizme i lokalizme kao argument.

Nemamo mi sto da pretjerujemo, od prvih 5 rijeci Gosrkog Vijenca 4 NE POSTOJE u Rjecniku srpskog jezika.

Ja mislim da govorim istinu, nista ne pretjerujem.

[Ćipur]

Zaboravljaju se da je Njegos bio nepismen kad da je Simo Milutinovic uzeo da uci srpskom pjesnistvu i pismenosti, te da nije mogao da pise do srpski jezik, jer je Simo Milutinovic bio Srbin

Bravo legendo!!!
Pa Ti - velikosrbin, to bolje objasni nego ja koji se muka mučim da to što preciznije iskažem!

Pa ti ćeš postati jači zagovornik da je srpstvo importovano u CG preko Vuka, Garašanina, Sime Sarajlije, Medakovica ... (te ekipe) nego ja!

[Ćipur]

Da ne pominjemo da Cipur nije cuo za tri palatalizacije u staroslovenskom, koje mijenjaju glasove: zadnjonepcane suglasnike u prednjonepcane, do jotovanja i afrikata....!

Čuo sam za njih, priča se po kafićima o njima ...

[Boxy]

Što je sporno ako se jezik nazove po imenu države? To je nešto najnormalnije.

Zašto se Crnogorcima ne da da imaju Crnogorsku crkvu, Crnogorski jezik sve što ima predznak crnogorski...

Ајде се ти прво усагласи сам са собом, хоћеш ли да се име језику да по држави, или ћеш да Црногорци имају свој језик, а не да у двије реченице, које стоје једна поред друге, пишеш два става.

Ја ти први, као Србин, кажем, Црногорци треба да имају свој језик, црногорски, који ће назвати по себи, јер народ прича језик ,а не држава.
Дакле, црногорски именовати по народу, а не по држави.

Шта ту има коме да смета?

[Zvek_Zivi]

IZ SDP-A PORUČILI DA ĆE PRIHVATITI SAMO CRNOGORSKI JEZIK

Mi nijesmo kao neki


Podgorica (MINA) - Socijaldemokratska partija neće prihvatiti nijedan drugi naziv jezika u novom ustavu Crne Gore osim crnogorski, rekao je juče portparol Raško Konjević.
On je reagovao na izjavu lidera Pokreta za promjene Nebojše Medojevića da ta partija neće podržati predlog da se u novom crnogorskom ustavu kao zvaničan jezik odredi "samo crnogorski". PzP je ranije predložio da "jedinstven jezik" u novom ustavu bude "srpski, crnogorski" ili "crnogorski, srpski".
"Ako su sve države bivše Jugoslavije nazvale svoj jezik po imenu države, to pravo pripada i Crnoj Gori. Mi se, za razliku od nekih, ne stidimo imena svoje države", kazao je Konjević agenciji MINA.
Prema njegovoj ocjeni, ukoliko PzP ne promijeni stav njenog predsjednika, "pošto im je to ustaljeni politički manir", još jednom će biti u društvu onih koji će "radi tuđih interesa da budu spremni protiv države Crne Gore i njenog većinskog referendumskog opredjeljenja".

[Zvek_Zivi]

Boxy kako sto kome to smeta ,pa smeta serbaljima ,inace kako bi imali drukse monopol nad jezikom , sniclama,kafom,crkvom,vazduhom,itd itd itd ?

[Nobelovac]

Zasto bi Srbima smetalo da zovu svoj jezik crnogorski jezik. Crnogorci su zvali svoj jezik srpsko-hrvatski pa samo srpski i niko zbog toga vene nije kidao. Mislim da je najbolji kompromis da se jezik zove po drzavi, osim ako se nekome ne svidja ime drzave.

[MadGod]

Zasto bi Srbima smetalo da zovu svoj jezik crnogorski jezik. Crnogorci su zvali svoj jezik srpsko-hrvatski pa samo srpski i niko zbog toga vene nije kidao. Mislim da je najbolji kompromis da se jezik zove po drzavi, osim ako se nekome ne svidja ime drzave.

U tom grmu i lezi zec.

[mihael]

ja bi da se mi na vrijeme dogovorimo, pa da se zove ruski..ono..vec na sljedeci popis bice rusa jedno 30-40%..

[Zvek_Zivi]

[QUOTE=Nobelovac;646631]Zasto bi Srbima smetalo da zovu svoj jezik crnogorski jezik.


Zato da bi serbalji imali monopol nad svim sto se zove Crnogorskim !!!
serbska kafa serbska snicla serbskanova godina serbsko pravoslavlje serbske crkve serbski vazduh itd itd sve u cilju poserbljavanja Crnogoraca mada im je sve to ZALUDU !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!1



Crnogorci su zvali svoj jezik srpsko-hrvatski pa samo srpski i niko zbog toga vene nije kidao.


CRNOGORCI SU SVOJ JEZIK SVALI NASKI ,CRNOGORSKI,SRPSKOHRVACKI PA SAD OPET CRNOGORSKI A U NARODU NASKI !


Mislim da je najbolji kompromis da se jezik zove po drzavi, osim ako se nekome ne svidja ime drzave.


Crnogorski i nista vise !

[Rave92]

[quote=Zvek_Zivi;647581]

Zasto bi Srbima smetalo da zovu svoj jezik crnogorski jezik.


Zato da bi serbalji imali monopol nad svim sto se zove Crnogorskim !!!
serbska kafa serbska snicla serbskanova godina serbsko pravoslavlje serbske crkve serbski vazduh itd itd sve u cilju poserbljavanja Crnogoraca mada im je sve to ZALUDU !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!1



Crnogorci su zvali svoj jezik srpsko-hrvatski pa samo srpski i niko zbog toga vene nije kidao.



CRNOGORCI SU SVOJ JEZIK SVALI NASKI ,CRNOGORSKI,SRPSKOHRVACKI PA SAD OPET CRNOGORSKI A U NARODU NASKI !


Mislim da je najbolji kompromis da se jezik zove po drzavi, osim ako se nekome ne svidja ime drzave.


Crnogorski i nista vise !

Tako je,ne znam zasto se uopste to raspravlja.Crnogorski i to je to,pa ti govori koji hoces,sluzbeni mora biti samo crnogorski

[MiLiCa_Hn]

ocemo CRNOGORSKI...ocemo CRNOGORSKI ! ! ! ! !

[Vukasin Micunovic]

Dvije solucije mi djeluju najrealnije..

ili CRNOGORSKI, po imenu drzave, kao sta su u Srbiji zove srpski, u Hrvatskoj hrvatski, u Bosni bosanski (ili tako nekako, ne znam bas tacno)

ili ako se vec ne zeli da bude u nazivu samo CRNOGORSKI, onda nek se zove CRNOGORSKI, SRPSKI, BOSANSKI, HRVATSKI jezik

Uostalom jezik koji se sada sluzbeno koristi u CG ima mozda i vise slicnosti sa jezicima koji su u sluzbenoj upotrebi u BIH i Hrvatskoj , nego sa srpskim (ijekavica prije svega)

[Cousteau]

pa šta ako zvanični jezik bude crnogorski? zar neko može da se nervira zbog toga? zbog promjene imena jezika? niko ne mijenja lingvistički dio. neki se nerviraju kao da će sa promjenom jezika odma morat da pređu na finski

[Ćipur]

Naučni skup "Jezička situacija u Crnoj Gori - norma i standardizacija"počeo juče u CANU

Sa samostalnošću sociolingvistička situacija u Crnoj Gori radikalno se promijenila. Za normiranje jezika treba imati odgovarajuće institucije-rekao je akademik Sven Menesland

Jezik normirati unutar države

Podgorica, 24. maja
- Dvodnevni Međunarodni naučni simpozijum "Jezička situacija u Crnoj Gori - norma i standardizacija" počeo je danas u CANU.Skup su organizovali Institut za jezik i književnost "Petar Drugi Petrović Njegoš" i Institut za istočnoevropske i orijentalne studije Univerziteta u Oslu. Pokrovitelj projekta je Vlada Kraljevine Norveške.
- Ovaj skup će potpomoći da se razriješe mnogi dosadašnji nesporazumi u vezi sa jezikom u Crnoj Gori - rekao je akademik Branislav Ostojić.
- Slobodan sam da kažem da svi mi, želeći da koristimo sva dobra globalizacije, prije svega želimo da sačuvamo raznovrsnosti koje poznaje današnja civilizacija. A one se u najznačajnijoj mjeri ogledaju u jezicima koje smo naslijedili i kojima govorimo, kao i kulturi koju oni nose sa sobom - kazao je u pozdravnoj riječi akademik Momir Đurović, predsjednik CANU.
Prvi sa liste učesnika, akademik Sven Menesland , konstatovao je da se sa samostalnošću sociolingvistička situacija u Crnoj Gori radikalno promijenila. On smatra da je normalno da se standardni jezik normira unutar te države.
- Za normiranje jezika treba imati odgovarajuće institucije. Takve tek treba da se izrade u Crnoj Gori. Za izradu norme nužna je šira saglasnost o tome što će ući u normu. Norma treba da se bazira na uzusu, izbjegavajući ekstremizam, a zato je potrebno svjesno jezičko planiranje - saopštio je Menesland, zalažući se i za uspostavljnje mreže institucija odgovornih za standardizaciju u svim državama u kojima se koriste standardi na osnovu bivšeg srpskohrvatskog jezika.
Norveški lingvista Per Jakobsen se sa stanovišta lingvističkih teorija o strukturi sloga kao jednom od osnovnih faktora za identitet i postojanost jezičkog sistema osvrnuo na pokušaj normiranja crnogorskog jezika.
- Jezik je isti sve dok struktura jezika ostaje ista - smatra Jakobsen.
Snježana Kordić ustvrdila je da uvid u obimnu (socio) linvističku literaturu iz čitavog svijeta pokazuje da se ne može govoriti ni srpskom, ni o hrvatskom, ni o bosanskom standardnom jeziku, jer se, kako je kazala, radi se o standardnim varijantima jednog policentričnom standardnom jeziku.
- Nauka o jeziku utvrđuje da li se radi o jednom ili nekoliko jezika na osnovu tri kriterijuma: međusobne razumljivosti, sistemsko linvističke sličnosti i dijalektalne osnovice standardnog jezika. Sva tri kriterijuma jednoznačno pokazuju da se kod Crnogoraca, Srba, Hrvata i Bošnjaka radi o jednom jeziku s varijantama, kao što je to slučaj i s drugim jezicima policentričnog tipa - saopštila je Snježana Kordić.
U radu simpozijuma tokom današnjeg dana referate su u i Božo Ćorić, Branko Tošović, Branislav Ostojić, Sven Gustavson, Radojica Jovićević, Ljiljana Subotić, Mihailo Šćepanović, Drago Ćupić, Miodrag Jovanović, Ana Janjušević, Sanja Šubarić i Milena Burić.
Simpozijum prati i grupa crnogorskih intelektualac koji po pitanju standardizacije, normiranja i imenovanja jezika u službenoj upotrebi ne dijele mišljenje lingvista koji su na skup stigli po pozivu organizatora.

V. S.

[Old Bone]

Sva tri kriterijuma jednoznačno pokazuju da se kod Crnogoraca, Srba, Hrvata i Bošnjaka radi o jednom jeziku s varijantama, kao što je to slučaj i s drugim jezicima policentričnog tipa - saopštila je Snježana Kordić.

Dakle odluka je politicka. Posto su svi u okruzenju PODCRTALI AKCENTUALNE RAZLIKE i definisali svoje "jezike" (bosnjacki,
hrvatski), vjerovatno je takodje pravo da isto urade i Crnogorci....pa ma koliko svi bili svjesni da nas jezik po ta tri kriterijuma nije drugi jezik od srpskoga....ALI GRESKA NECE BITI LINGVISTICKI VECE OD ONE KOJU SU VEC NAPRAVILI BOSANCI I HRVATI-BICE ISTA I ISTOVJETNA, a cio svijet im priznaje te njihove jezike, PA CE PRIZNAT I CRNOGORSKI!

Da je to nesto mnogo dobro-nije!

ALI NIJE NI MNOGO LOSE!!!

Treba pustit da se izivi crnogorstvo kao emotivno i faktcko opredjeljenje u narednih 10 godina, A POSLE CE SVI BITI EVROPLJANI I SVE CE TO POSTAT FAKTICKI BESPREDMETNO, POSTO CE ENGLESKI BITI JEZXIK MEDJUSOBNE KOMUNIKACIJE.... i sve ovakve i slicne price ica jednom zauvjek ispricane....I ZATO SAM "MONDIJALISTA" STO SU MI SVADJE MEDJU BRACOM TOTALNO DO**RCILE....tom prije kad su svekih 50 godina dovodile do krvoprlica medjukomsijskoga!!!

[Ego_and_his_own]

vjerovatno je takodje pravo da isto urade i Crnogorci....

A nije vjerovatno no je sigurno.

pa ma koliko svi bili svjesni da nas jezik po ta tri kriterijuma nije drugi jezik od srpskoga....

Opet srpski.......

Iako kazesh da ti je puna .... vise prica na nivo neofashizma tj nacionalizma, neuspijevasah sasvim Bone da se izvucesh iz tih stereotipa.

Ako narodi zele da razvijaju jezik razlicito sa drugacijim potrebama i ciljevima, zasto bi bilo preteznije misljenje onih koji u tom kontekstu ni ne pripadaju toj cjelini.

No dok je god prisutan nivo koji sam gore spomenuo, nije za ocekivati neku razumniju raspravu po ovom pitanju.

Jezik sluzi narodu, a ne narod jeziku - kako neki krugovi pokusavaju da prestave ovu problematiku.

Evo posmatram drzave koje su dugo godina u EU i u EEC pa ne izgubise svoj jezik. Ovakav infatilan pristup u cemu se vidi samo jedan od razloga postojanja jezika (nacionalne odrdjenosti), je odlika sireg kruga participatora u diskusijama o crnogorskom jeziku. Mislim da je sasvim jasno da je razvoj jezika prijeka potreba u intepretaciji kulturnog, bioloskog pa i estetskog zivota jedne jezicke zajednice.

Dosadasnji efekat jezickog pojednostavljavanja i nametanja je kljucni problem u modernoj komunikaciji na Balkanu. Dovoljno je posmatrati forume pa shvatiti koliko je to sve imalo uticaja i koliko je nasilno sputavanje razvoja i prirodnog nasledjivanja jezika ustvari nanijelo stete.

Mnoge koristi Crna gora moze da ima od jasnog i predrasudama oslobodjenog investiranja u jezik. Ja ocekujem da ce naucnici shvatiti mnoge greske koje su se desile i ugledati se na svjetske primjere kako bi izgradili jasnu strategiju u ovom pravcu.

[KikoNjemacka]

ada crnogorski nego sto!!!!

[Ćipur]

ZAVRŠNICU NAUČNOG SKUPA O JEZIKU OBILJEŽILI SU INCIDENTI I NEAKADEMSKO PONAŠANJE AKADEMIKA


Zoran Lakić uveo cenzuru u CANU


Podgorica - Umjesto najavljenog doprinosa razrješenju jezičkog pitanja u Crnoj Gori, dvodnevni naučni skup u CANU samo je još više zakomplikovao prilično složenu situaciju - neprilični incidenti koji su prijetili da prerastu i u fizički sukob potvrdili su slojevitost podjela.
"Održavanje naučnih skupova i drugih vidova saopštavanja rezultata istraživanja ili stvaralačkih poduhvata, predstavlja značajan način djelovanja Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i njenog povezivanja sa sličnim institucijama u zemlji i svijetu. Skupovi su se odlikovali apsolutnom slobodom iskazivanja naučnog mišljenja, uz punu toleranciju različitih ili sasvim suprotnih gledišta o razmatranim problemima." Ova ocjena rada akademije i organizovanja naučnih skupova publikovana je 1993. godine u monografiji "Crnogorska akademija nauka i umjetnosti 1973-1993", a nakon jučerašnjeg dana više liči na bajku nego li na citat iz monografije o najvišoj naučnoj instituciji jednoga naroda.
Naime, kada se taj i slični citati uporede sa sadašnjom praksom CANU, da se zaključiti da se posljednjim organizovanim skupom ta institucija ogriješila o vlastitu tradiciju - niti je na tom skupu bilo apsolutne slobode u iskazivanju naučnog mišljenja, niti su organizatori imali namjeru da u atmosferi tolerancije saslušaju "drugu stranu". Naprotiv. Međunarodni naučni simpozijum "Jezička situacija u Crnoj Gori - norma i standardizacija", čiji su organizatori bili novoformirani Institut za jezik i književnost "Petar II Petrović Njegoš" (u čijem pravilniku, uzgred, nije definisano koji jezik ta institucija kani izučavati) i Institut za istočnoevropske i orijentalne studije Univerziteta u Oslu, protekao je u "duhu" netolerancije i incidentalne atmosfere.
Tokom prvog radnog dana skupa pročitano je nekoliko referata u kojima je negativno okvalifikovano naučno postignuće Vojislava P. Nikčevića, a na svaki pomen Nikčevića, njegovih rješenja i sintagme crnogorski jezik, salom CANU pronosili su se uzdasi koji ne priliče ni učenim ljudima, ni jednoj instituciji što teži da svijetu pošalje najbolju moguću sliku o državi koja je njen osnivač.
Drugog dana otišlo se "korak dalje". Učesnici skupa u neizvjesnosti su iščekivali referat prorektora Univerziteta Crne Gore i redovnog profesora Filozofskog fakulteta, istaknute lingvistkinje prof. dr Rajke Glušice, koja je već u naslovu rada iznijela "problematičnu sintagmu" (Standardizacija crnogorskog jezika), a nakon podnošenja referata uslijedile su brojne polimike, rezultirajući verbalnim sukobom akademika Zorana Lakića sa jedne strane i Glušice sa druge, odnosno magistra lingvistike Adnana Čirgića, koji je pokušao da je zaštiti. Događaj je zabilježila i kamera RTVCG. Osim toga, književni kritičar i publicista Rajko Cerović spriječen je da u terminu rezervisanom za diskusije prokomentariše referat Glušice i iznese stav o jezičkoj situaciji u Crnoj Gori, uprkos tome što je u okviru radnog dijela skupa, govorio Milorad Dešić, čije ime nije bilo ni unešeno u program simpozijuma, niti je njegov rezime štampan u knjizi sažetaka.
Zahvaljujući ovakvom "raspletu" skupa, koji je najavljen kao "naučni", ostaje pitanje - da li je cilj bio da se zaista doprinese prevazilaženju aktuelnih jezičkih nedoumica?


CEROVIĆ: UNITARNA LINGVISTIKA


- Na moje veliko iznenađenje osjetio sam od samog početka skupa da mi od strane zagovornika tradicionalno srpske unitarne lingvistike neće biti dozvoljeno da učestvujem u vremenu koje je određeno za diskusiju. Ipak sam smatrao da će mi organizator dozvoliti nekoliko minuta da podržim referat godpođe Glušice i da povodom jezičke situacije u Crnoj Gori iznesem nekoliko vlastitih stavova. Međutim, drugog dana se očigledno vidjelo da postoji organizovana priprema, sračunata na to da mi se ne dozvoli riječ. Sve je tim čudnije što sam iza iste govornice te akademije više puta govorio i o Laliću, Ristu Ratkoviću, rodonačelniku crnogorske kinematografije Velimiru Stojanoviću╔ Uvijek su to bile akademski pristojne besjede, potpomognute novim argumentima.
Bez obzira na to što sam pisac, književni kritičar, autor koji ima brojne tekstove i o književnosti i o jeziku pojedinih pisaca, izgleda da sam u akademiji doživljen kao uličar, koji svojim istupanjem ruši osvjedočenu imperijalno jezičku svijest čuvara tvrdnje o nepostojanju crnogorskog jezičkog identiteta.
Najglasniji u zahtjevima da mi se ne dozvoli riječ, pored Radmila Marojevića, Radoja Simića i Miloša Kovačevića, bio je, na moje čuđenje, akademik Zoran Lakić. Bilo mi je žao a i stidno kako se ovi ljudi ponašaju, ne samo prema gospođi Glušici, nego i prema cijenjenim gostima iz Norveške i Danske, koji su, između ostalog, bili i suorganizatori i sufinansijeri ovoga naučnog skupa - kazao je Rajko Cerović.



V.VOJINOVIĆ

[Old Bone]

ZAVRŠNICU NAUČNOG SKUPA O JEZIKU OBILJEŽILI SU INCIDENTI I NEAKADEMSKO PONAŠANJE AKADEMIKA


Zoran Lakić uveo cenzuru u CANU


Podgorica - Umjesto najavljenog doprinosa razrješenju jezičkog pitanja u Crnoj Gori, dvodnevni naučni skup u CANU samo je još više zakomplikovao prilično složenu situaciju - neprilični incidenti koji su prijetili da prerastu i u fizički sukob potvrdili su slojevitost podjela.
"Održavanje naučnih skupova i drugih vidova saopštavanja rezultata istraživanja ili stvaralačkih poduhvata, predstavlja značajan način djelovanja Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i njenog povezivanja sa sličnim institucijama u zemlji i svijetu. Skupovi su se odlikovali apsolutnom slobodom iskazivanja naučnog mišljenja, uz punu toleranciju različitih ili sasvim suprotnih gledišta o razmatranim problemima." Ova ocjena rada akademije i organizovanja naučnih skupova publikovana je 1993. godine u monografiji "Crnogorska akademija nauka i umjetnosti 1973-1993", a nakon jučerašnjeg dana više liči na bajku nego li na citat iz monografije o najvišoj naučnoj instituciji jednoga naroda.
Naime, kada se taj i slični citati uporede sa sadašnjom praksom CANU, da se zaključiti da se posljednjim organizovanim skupom ta institucija ogriješila o vlastitu tradiciju - niti je na tom skupu bilo apsolutne slobode u iskazivanju naučnog mišljenja, niti su organizatori imali namjeru da u atmosferi tolerancije saslušaju "drugu stranu". Naprotiv. Međunarodni naučni simpozijum "Jezička situacija u Crnoj Gori - norma i standardizacija", čiji su organizatori bili novoformirani Institut za jezik i književnost "Petar II Petrović Njegoš" (u čijem pravilniku, uzgred, nije definisano koji jezik ta institucija kani izučavati) i Institut za istočnoevropske i orijentalne studije Univerziteta u Oslu, protekao je u "duhu" netolerancije i incidentalne atmosfere.
Tokom prvog radnog dana skupa pročitano je nekoliko referata u kojima je negativno okvalifikovano naučno postignuće Vojislava P. Nikčevića, a na svaki pomen Nikčevića, njegovih rješenja i sintagme crnogorski jezik, salom CANU pronosili su se uzdasi koji ne priliče ni učenim ljudima, ni jednoj instituciji što teži da svijetu pošalje najbolju moguću sliku o državi koja je njen osnivač.
Drugog dana otišlo se "korak dalje". Učesnici skupa u neizvjesnosti su iščekivali referat prorektora Univerziteta Crne Gore i redovnog profesora Filozofskog fakulteta, istaknute lingvistkinje prof. dr Rajke Glušice, koja je već u naslovu rada iznijela "problematičnu sintagmu" (Standardizacija crnogorskog jezika), a nakon podnošenja referata uslijedile su brojne polimike, rezultirajući verbalnim sukobom akademika Zorana Lakića sa jedne strane i Glušice sa druge, odnosno magistra lingvistike Adnana Čirgića, koji je pokušao da je zaštiti. Događaj je zabilježila i kamera RTVCG. Osim toga, književni kritičar i publicista Rajko Cerović spriječen je da u terminu rezervisanom za diskusije prokomentariše referat Glušice i iznese stav o jezičkoj situaciji u Crnoj Gori, uprkos tome što je u okviru radnog dijela skupa, govorio Milorad Dešić, čije ime nije bilo ni unešeno u program simpozijuma, niti je njegov rezime štampan u knjizi sažetaka.
Zahvaljujući ovakvom "raspletu" skupa, koji je najavljen kao "naučni", ostaje pitanje - da li je cilj bio da se zaista doprinese prevazilaženju aktuelnih jezičkih nedoumica?


CEROVIĆ: UNITARNA LINGVISTIKA


- Na moje veliko iznenađenje osjetio sam od samog početka skupa da mi od strane zagovornika tradicionalno srpske unitarne lingvistike neće biti dozvoljeno da učestvujem u vremenu koje je određeno za diskusiju. Ipak sam smatrao da će mi organizator dozvoliti nekoliko minuta da podržim referat godpođe Glušice i da povodom jezičke situacije u Crnoj Gori iznesem nekoliko vlastitih stavova. Međutim, drugog dana se očigledno vidjelo da postoji organizovana priprema, sračunata na to da mi se ne dozvoli riječ. Sve je tim čudnije što sam iza iste govornice te akademije više puta govorio i o Laliću, Ristu Ratkoviću, rodonačelniku crnogorske kinematografije Velimiru Stojanoviću╔ Uvijek su to bile akademski pristojne besjede, potpomognute novim argumentima.
Bez obzira na to što sam pisac, književni kritičar, autor koji ima brojne tekstove i o književnosti i o jeziku pojedinih pisaca, izgleda da sam u akademiji doživljen kao uličar, koji svojim istupanjem ruši osvjedočenu imperijalno jezičku svijest čuvara tvrdnje o nepostojanju crnogorskog jezičkog identiteta.
Najglasniji u zahtjevima da mi se ne dozvoli riječ, pored Radmila Marojevića, Radoja Simića i Miloša Kovačevića, bio je, na moje čuđenje, akademik Zoran Lakić. Bilo mi je žao a i stidno kako se ovi ljudi ponašaju, ne samo prema gospođi Glušici, nego i prema cijenjenim gostima iz Norveške i Danske, koji su, između ostalog, bili i suorganizatori i sufinansijeri ovoga naučnog skupa - kazao je Rajko Cerović.



V.VOJINOVIĆ

ZATO SAM "MONDIJALISTA" STO SU MI SVADJE MEDJU BRACOM TOTALNO DO**RCILE....tom prije kad su svekih 50 godina dovodile do krvoprlica medjukomsijskoga!!!


ZATO SAM "MONDIJALISTA" STO SU MI SVADJE MEDJU BRACOM TOTALNO DO**RCILE....tom prije kad su svekih 50 godina dovodile do krvoprlica medjukomsijskoga!!!

ZATO SAM "MONDIJALISTA" STO SU MI SVADJE MEDJU BRACOM TOTALNO DO**RCILE....tom prije kad su svekih 50 godina dovodile do krvoprlica medjukomsijskoga!!!



Mogu mislit kako su bili gadi i za bruku pred zgranutim strancima, jezikoslovim , mirnim naucnicima....kojima je dozivljaj promjena sufiksa ispred g....u t.....DOSTA svadje Crnogorci! CG JE NASA i tu je da ostane I VALJA JOJ PRAVITI NEKI JEZIK;.....iznadjite rjesenje, gospodo akademici!

[OutLook]

E zbilja za gadjenje. Stvarno. Sav akademski rad bi trebalo ocistiti od uticaja politike, narocito nacionalizma. Ovo lici na instrumente aktuelne vlasti. - Trazi proizvod, a sabotiraj nacin.

A i onako generalno, razocaran sam u CANU. Toliko kenjaju o crnogorskom jeziku i kako je to sjajno i kako to treba, a niko to pregojeno prkno da pomjeri i baci se na rabotu. Nikcevic je odradio ogroman dio posla, sam, pro bono, a ovi eto, samo da popljuju srpski. E pa gospodo draga, dokle vise. Coek koji ZELI DA SE KORISRI CRNOGORSKIM JEZIKOM ispada idiot bas zbog njih.