Trgovački lanci | poslovna politika i odnos prema kupcima

[NetworkMaster]

Od svih uzoraka konzerviranih u Crnogorskoj banci biljnih gena, jedino pšenica za sada ispunjava uslove da se započne sa aktivnostima za njeno slanje u Svalbard. Međutim, za to će biti potrebno još par godina kako bi se obezbijedila dovoljna količina sjemena”, kazao je Jovanović.

Zbog opravdane bojazni da dio prikupljenog genetičkog materijala može biti trajno izgubljen, njihovo čuvanje od tada postaje briga Poljoprivrednog instituta iz Podgorice (danas Biotehnički fakultet). Veoma skromna finansijska podrška, ali i neki drugi razlozi, uslovili su da značajan broj genotipova bude izgubljen. Aktivnosti na sakupljanju i proučavanju agrobiodiveziteta u tom periodu svedene su na minimum”, objašnjava naš sagovornik.Zahvaljujući finansijskoj podršci SEEDNet projekta na Biotehničkom fakultetu u Podgorici je 2004. godine osnovana moderna banka biljnih gena. Crnogorska banka biljnih gena (CBG) ima svu opremu neophodnu za čišćenje, sušenje, i pakovanje sjemena, određivanje vlage, čistoće i zdravstvenog stanja sjemena i označavanje uzoraka”, kazao je Jovović.

Pored toga, kako dodaje, opremljena je za dugoročno (long term) čuvanje sjemena (-20 oC) i čuvanje aktivnih kolekcija (+4 oC).m, a sve svoje aktivnosti (inventarizacija, sakupljanje, karakterizacija, konzervacija, regeneracija, evaluacija, dokumentacija i razmjena genetičkih resursa) Crnogorska banka biljnih gena obavlja u saglasnosti sa IPGRI procedurama i standardima.

Prema njegovim riječima Crnogorska banka biljnih gena posjeduje kolekciju od oko 200 gajenih i samoniklih vrsta pšenice, 68 lokalnih populacija kukuruza, pet raži, 10 ječma, pet ovsa, šest heljde, dva duvana, 11 uzoraka samoniklih populacija pelina i 25 smilja, 52 lokalne sorte krompira i 45 uzoraka drugog povrća (raštan, kupus, crni luk, peršun, salata, paradajz, patlidžan, bamija, pasulj, bob, grašak, dinja i tikva), 23 samonikle populacije crvene djeteline i 11 populacija ježevice.

“Za sve aksešene urađeni su pasoški podaci i izvršen njihov transfer u EURISCO bazu podataka. Uzorci sjemena čuvaju se u CBG na -20Oc”, kazao je Jovović.

Pored toga Crnogorska banka biljnih gena, kako on ističe, posjeduje i šest veoma vrijednih poljskih kolekcija voćaka i vinove loze: masline, smokve (12 sorti) i šipka (21 sorta) (Centar za suptropske kulture u Baru), šljive (15 aksešena) i jabuke (60 aksešena) (Centar za kontinentalno voćarstvo, ljekovito i aromatično bilje u Bijelom Polju) i vinove loze (Ogledno imanje Biotehničkog fakulteta u Podgorici). Crnogorska banka biljnih gena posjeduje jednu od najbogatijih kolekcija domaćih, odomaćenih i introdukovanih sorti vinove loze na Balkanu (408 aksešena), kao i veoma vrijednu kolekciju populacije sorte kratošija (17 varijeteta – biotipova).

Crnogorska banka biljnih gena još uvijek nema ni jednog stalno zaposlenog radnika, ali ni finansijska sredstva za obavljanje ovih aktivnosti u punom kapacitetu. Banka biljnih gena svake godine od Uprave za bezbjednost hrane dobija određenu, manju svotu novca koji se koristi za regeneraciju, konzervaciju i međunarodnu razmjenu uzoraka, kao i za podršku on farm gajenju”, navodi Jovović.
profesor Biotehničkog fakulteta u Podgorici i rukovodilac ‘Banke biljnih gena’ dr Zoran Jovović

U principu totalna nezaintereaovanost...





Sent from my SM-A546B using Tapatalk

[Bluemoon]

Od svih uzoraka konzerviranih u Crnogorskoj banci biljnih gena, jedino pšenica za sada ispunjava uslove da se započne sa aktivnostima za njeno slanje u Svalbard. Međutim, za to će biti potrebno još par godina kako bi se obezbijedila dovoljna količina sjemena”, kazao je Jovanović.

Zbog opravdane bojazni da dio prikupljenog genetičkog materijala može biti trajno izgubljen, njihovo čuvanje od tada postaje briga Poljoprivrednog instituta iz Podgorice (danas Biotehnički fakultet). Veoma skromna finansijska podrška, ali i neki drugi razlozi, uslovili su da značajan broj genotipova bude izgubljen. Aktivnosti na sakupljanju i proučavanju agrobiodiveziteta u tom periodu svedene su na minimum”, objašnjava naš sagovornik.Zahvaljujući finansijskoj podršci SEEDNet projekta na Biotehničkom fakultetu u Podgorici je 2004. godine osnovana moderna banka biljnih gena. Crnogorska banka biljnih gena (CBG) ima svu opremu neophodnu za čišćenje, sušenje, i pakovanje sjemena, određivanje vlage, čistoće i zdravstvenog stanja sjemena i označavanje uzoraka”, kazao je Jovović.

Pored toga, kako dodaje, opremljena je za dugoročno (long term) čuvanje sjemena (-20 oC) i čuvanje aktivnih kolekcija (+4 oC).m, a sve svoje aktivnosti (inventarizacija, sakupljanje, karakterizacija, konzervacija, regeneracija, evaluacija, dokumentacija i razmjena genetičkih resursa) Crnogorska banka biljnih gena obavlja u saglasnosti sa IPGRI procedurama i standardima.

Prema njegovim riječima Crnogorska banka biljnih gena posjeduje kolekciju od oko 200 gajenih i samoniklih vrsta pšenice, 68 lokalnih populacija kukuruza, pet raži, 10 ječma, pet ovsa, šest heljde, dva duvana, 11 uzoraka samoniklih populacija pelina i 25 smilja, 52 lokalne sorte krompira i 45 uzoraka drugog povrća (raštan, kupus, crni luk, peršun, salata, paradajz, patlidžan, bamija, pasulj, bob, grašak, dinja i tikva), 23 samonikle populacije crvene djeteline i 11 populacija ježevice.

“Za sve aksešene urađeni su pasoški podaci i izvršen njihov transfer u EURISCO bazu podataka. Uzorci sjemena čuvaju se u CBG na -20Oc”, kazao je Jovović.

Pored toga Crnogorska banka biljnih gena, kako on ističe, posjeduje i šest veoma vrijednih poljskih kolekcija voćaka i vinove loze: masline, smokve (12 sorti) i šipka (21 sorta) (Centar za suptropske kulture u Baru), šljive (15 aksešena) i jabuke (60 aksešena) (Centar za kontinentalno voćarstvo, ljekovito i aromatično bilje u Bijelom Polju) i vinove loze (Ogledno imanje Biotehničkog fakulteta u Podgorici). Crnogorska banka biljnih gena posjeduje jednu od najbogatijih kolekcija domaćih, odomaćenih i introdukovanih sorti vinove loze na Balkanu (408 aksešena), kao i veoma vrijednu kolekciju populacije sorte kratošija (17 varijeteta – biotipova).

Crnogorska banka biljnih gena još uvijek nema ni jednog stalno zaposlenog radnika, ali ni finansijska sredstva za obavljanje ovih aktivnosti u punom kapacitetu. Banka biljnih gena svake godine od Uprave za bezbjednost hrane dobija određenu, manju svotu novca koji se koristi za regeneraciju, konzervaciju i međunarodnu razmjenu uzoraka, kao i za podršku on farm gajenju”, navodi Jovović.
profesor Biotehničkog fakulteta u Podgorici i rukovodilac ‘Banke biljnih gena’ dr Zoran Jovović

U principu totalna nezaintereaovanost...





Sent from my SM-A546B using Tapatalk

Samo nek su zdravo znam ja njihove rabote.Imam krug ljidi koji čuvaju sjemena zbog sebe iz godine u godinu sade.Decenijama.Mali višak prodaju ili daju malom broju ljudi ta razlika u ukusu i mirisu povrća je nepremostiva s onim što je na tržište.Ali da se bave isključivo time ne bi mogli da prežive.Isto je i sa mesom to su samo krugovi i to se ni na pjacu neće niti može naći.

Poslano sa mog SM-A566B koristeći Tapatalk

[Bluemoon]

E nasmija je ovaj gradonačelnik Šavnika ka da je čitao redove ođe.Jugoslav neki.
Jedino mi nije jasno kad on u odijelu tako nalickan na poziciji đe treba to da sprovede u djelo priča ne kapira da je on na vlast.

Nego hajde baš me sad zanima i kako su uništili 3.5 tone mesa osim ovo što piše na bezbjedan način.

„Ukupni rezultati sprovedenih kontrola postupajućih inspektora, koje su pored klanične djelatnosti obuhvatile oblasti trgovine, turizma, ugostiteljstva, fiskalizacije i izdavanja fiskalnih računa, prava iz radnih odnosa, kao i sanitarnih uslova prostora i osoblja gdje se vrše prodajne i uslužne djelatnosti, su sljedeći:

obavljeno je ukupno 63 nadzora;
identifikovano je 15 nelegalnih objekata;
napisano je 64 prekršajna naloga;
ukupan iznos izrečenih kazni po prekršajnim nalozima iznosi 73.400,00 €;
preduzete su upravne mjere i donijeto je 19 rješenja;
podnijet je 1 zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka;
oduzeto je i na bezbjedan način uništeno 3.894,4 kg mesa bez dokaza o sljedljivosti“, saopšteno je."



Poslano sa mog SM-A566B koristeći Tapatalk

[AL no1]

Preuzet sinoć sirup od zove,sad ga upravo probam,odličan,zasladjen samo medom...boca nije 1L no 0,7,7€.

Evo kontakt @Bit i @Jigsaw

068 018 363 Čedo

edit-sad se čuh sa njim,upravo pravi i sirup od maline,biće gotov za neki dan,a ovaj od zove je zasladjen medom,meni je odličan!

Sinoć u 2 kad se vraćao sa sajma u Kotoru,preuzeto 2 boce najbolje zove na svijetu!

Ne bih preporučio osobama sklonim gojenju,jer i meni koji nisam sklon gojenju ne mogu da odolim da ne šinem makar 2 čaše dnevno a sa kiselom goji,pa sam na vagi 2kg više pa pojačavam treninge ubrzo

[Mojsije]

Koje su to kalorije u sok od zove?

Sent from my SM-A566B using Tapatalk

[AL no1]

Šećer,u ovom slučaju med,jer je zasladjena medom.

A gazirano goji,posebno kisela voda.

[MeDo_JE]

Obična kisjela voda ne da "posebno" ne goji, nego ne goji ni za 1 kcal, jer ima 0 kalorija.

Sent from my SM-S918B using Tapatalk

[Bluemoon]

Jel vidio ko đe skoro proizvode Pađenija iz Hercegovine kod nas?



Poslano sa mog M2101K7AG koristeći Tapatalk

[suponik]

Jel vidio ko đe skoro proizvode Pađenija iz Hercegovine kod nas?



Poslano sa mog M2101K7AG koristeći Tapatalk

Lakovic

[AL no1]

Obična kisjela voda ne da "posebno" ne goji, nego ne goji ni za 1 kcal, jer ima 0 kalorija.

Sent from my SM-S918B using Tapatalk

I ja sam mislio da je tako,ali uz kombinaciju sa zovom...meni se uz svo treniranje pojavi tih 2kg viška.

A neko kaze da i sama kisela goji,iako ima 0 kalorija,evo vidim Gpt veli ne može...

[Mojsije]

Matematika je jasna.
Da ne filozofiramo na ovu temu o tome, jedino ako si teglu meda usuo u taj sok

Sent from my SM-A566B using Tapatalk

[AL no1]

Ma on stavlja med umjesto šećera,ne ja,i sok tj. sirup mu je najbolji na svijetu!