Hajde da odradim nekom zanimljiv diplomski
Kao država koja nema sopstvene rafinerije i proizvodnju, Crna Gora je apsolutno uvozno zavisna. Najveći dio uvezenog goriva "sagori" na putevima:
Saobraćaj: ~77,3% (preko 318.000 tona)
Industrija: ~13,5% (oko 55.700 tona)
Ne-energetska potrošnja: ~6% (oko 24.800 tona)
Ostali sektori: ~3,2% (oko 13.200 tona)
Vrijednost uvoza rafinisanih naftnih derivata (goriva) za 2024. godinu iznosila je oko 369 miliona američkih dolara, što je protivvrijednost od približno 340 do 345 miliona eura.
Ovaj iznos predstavlja jedan od najvećih pojedinačnih izdataka u ukupnom uvozu države (koji je u 2024. godini iznosio blizu 4,1 milijardu eura).
Dakle na uvoz goriva trošimo oko 8% BDP.
Kada bi kompletan drumski saobraćaj u Crnoj Gori prešao na struju, proračun se zasniva na prelasku sa neefikasnog sagorijevanja fosilnih goriva na visokoefikasne elektromotore.
Evo precizne računice šta bi to značilo za crnogorski energetski sistem:
1. Koliko energije nosi 318.000 tona goriva?
Jedna tona naftnih derivata sadrži oko 12 MWh termičke energije. Ako pomnožimo ukupnu godišnju potrošnju saobraćaja u Crnoj Gori, dobijamo:
318.000 tona x 12MWh = 3.816GWh
Ovo je ukupna toplotna energija koju trenutno sagorijevamo na putevima svake godine.
2. Prednost električne efikasnosti
Motori sa unutrašnjim sagorijevanjem su izuzetno neefikasni – oko 70% do 75% energije iz goriva se izgubi kroz toplotu i trenje. Sa druge strane, elektromotori pretvaraju preko 85% energije iz mreže u pokret.
Na konkretnom primjeru: kada vozilo koristi 45 kWh neto iskoristivog kapaciteta baterije, ono može preći i do 300 kilometara. Klasičnom benzincu ili dizelašu za tu istu kilometražu treba oko 18 do 20 litara goriva, što u sebi sadrži blizu 200 kWh sirove termičke energije.
Zbog ovog odnosa efikasnosti (koji je otprilike 1:4 u korist struje), Crnoj Gori ne bi trebalo 3.816 GWh električne energije da zamijeni gorivo, već samo oko 950 do 1.050 GWh godišnje.
3. Koliko nam je novih megavata (MW) elektrana potrebno?
Sada dolazimo do glavnog pitanja – koliko je to proizvodne snage. Da bi Crna Gora proizvela dodatnih 1.000 GWh} čiste energije godišnje, potrebno je izgraditi nove izvore:
Ako bismo gradili samo vjetroelektrane: Vjetroelektrana Krnovo, koja ima snagu od 72 MW godišnje proizvede oko 200 GWh struje. Da bismo pokrili cjelokupan saobraćaj, bilo bi nam potrebno oko 5 novih Krnova.
U novcu: Izgradnja jedne 360MW vjetroelektrana koštala bi između 450 i 550 miliona eura. Proporciolano sam uzeo cijene
Vjetroelektrana Krnovo (kod Nikšića)
Instalisana snaga: 72 MW (26 turbina).
Ukupna cijena izgradnje: Oko 120 miliona eura.
4. Opterećenje elektromreže (trenutna snaga punjenja)
Pored izgradnje elektrana, postavlja se pitanje da li bi naša mreža izdržala da svi pune automobile. U Crnoj Gori ima oko 250.000 registrovanih vozila.
Kada bi samo 10% tih vozila (25.000) bilo istovremeno priključeno na spore kućne punjače 3 kWtokom noći, to bi stvorilo dodatni udar na mrežu od 75 MWtrenutne snage. Ovo bi zahtijevalo ozbiljnu nadogradnju lokalnih trafostanica, jer bi svako naselje efektivno povećalo svoju vršnu potrošnju za 30% do 40%.
Prelazak čitavog saobraćaja na struju zahtijevao bi oko 360 MW novih proizvodnih kapaciteta. To je ogroman infrastrukturni zadatak, ali s obzirom na to da na uvoz goriva godišnje dajemo preko 300 miliona eura, ta bi se investicija u domaće izvore energije i zadržavanje novca unutar države isplatila za manje od pet godina.
Solari su još jeftiniji od ovoga, ali njih ne uzimam u obzir jer imaju kraći vijek trajanja (kao i vjetroelekteana ali ona se servisira) i ne rade noću.
Living on the EDGE side
............ Ż\_(ツ )_/Ż............




Reply With Quote



Bookmarks