Električna vozila/Domet/Servisi/Punjači

[Bugi]

BMW Grupa proizvela je svoj dvomilioniti potpuno električni automobil, a zanimljivo je da je kompaniji za prvi milion EV modela trebalo skoro 11 godina, dok je drugi milion stigao za samo dve godine.

Evropsko tržište trenutno predvodi rast potražnje za električnim vozilima, pa je prodaja EV modela u Evropi tokom 2025. porasla za 28 odsto.

Novi električni iX3 je već stigao na tržište, uskoro dolazi električni i3, a u pripremi je i prvi potpuno električni X5.
Automobil ubrzava od 0 do 100 km/h za samo 4,9 sekundi, dok je maksimalna brzina ograničena na 210 km/h.
Impresivan domet, koji WLTP procenjuje na 679- 805 km. (zavisi od baterije) , prati i brzo punjenje – za samo 10 minuta može da dobije dodatnih 370 km.


Living on the EDGE side

............ ¯\_(ツ )_/¯............

[Bugi]

Hajde da odradim nekom zanimljiv diplomski

​Kao država koja nema sopstvene rafinerije i proizvodnju, Crna Gora je apsolutno uvozno zavisna. Najveći dio uvezenog goriva "sagori" na putevima:
​Saobraćaj: ~77,3% (preko 318.000 tona)
​Industrija: ~13,5% (oko 55.700 tona)
​Ne-energetska potrošnja: ~6% (oko 24.800 tona)
​Ostali sektori: ~3,2% (oko 13.200 tona)

Vrijednost uvoza rafinisanih naftnih derivata (goriva) za 2024. godinu iznosila je oko 369 miliona američkih dolara, što je protivvrijednost od približno 340 do 345 miliona eura.
​Ovaj iznos predstavlja jedan od najvećih pojedinačnih izdataka u ukupnom uvozu države (koji je u 2024. godini iznosio blizu 4,1 milijardu eura).


Dakle na uvoz goriva trošimo oko 8% BDP.
Kada bi kompletan drumski saobraćaj u Crnoj Gori prešao na struju, proračun se zasniva na prelasku sa neefikasnog sagorijevanja fosilnih goriva na visokoefikasne elektromotore.
Evo precizne računice šta bi to značilo za crnogorski energetski sistem:
1. Koliko energije nosi 318.000 tona goriva?
Jedna tona naftnih derivata sadrži oko 12 MWh termičke energije. Ako pomnožimo ukupnu godišnju potrošnju saobraćaja u Crnoj Gori, dobijamo:
318.000 tona x 12MWh = 3.816GWh
Ovo je ukupna toplotna energija koju trenutno sagorijevamo na putevima svake godine.


2. Prednost električne efikasnosti
Motori sa unutrašnjim sagorijevanjem su izuzetno neefikasni – oko 70% do 75% energije iz goriva se izgubi kroz toplotu i trenje. Sa druge strane, elektromotori pretvaraju preko 85% energije iz mreže u pokret.
Na konkretnom primjeru: kada vozilo koristi 45 kWh neto iskoristivog kapaciteta baterije, ono može preći i do 300 kilometara. Klasičnom benzincu ili dizelašu za tu istu kilometražu treba oko 18 do 20 litara goriva, što u sebi sadrži blizu 200 kWh sirove termičke energije.
Zbog ovog odnosa efikasnosti (koji je otprilike 1:4 u korist struje), Crnoj Gori ne bi trebalo 3.816 GWh električne energije da zamijeni gorivo, već samo oko 950 do 1.050 GWh godišnje.


3. Koliko nam je novih megavata (MW) elektrana potrebno?
Sada dolazimo do glavnog pitanja – koliko je to proizvodne snage. Da bi Crna Gora proizvela dodatnih 1.000 GWh} čiste energije godišnje, potrebno je izgraditi nove izvore:

Ako bismo gradili samo vjetroelektrane: Vjetroelektrana Krnovo, koja ima snagu od 72 MW godišnje proizvede oko 200 GWh struje. Da bismo pokrili cjelokupan saobraćaj, bilo bi nam potrebno oko 5 novih Krnova.

U novcu: Izgradnja jedne 360MW vjetroelektrana koštala bi između 450 i 550 miliona eura. Proporciolano sam uzeo cijene
Vjetroelektrana Krnovo (kod Nikšića)
​Instalisana snaga: 72 MW (26 turbina).
​Ukupna cijena izgradnje: Oko 120 miliona eura.


4. Opterećenje elektromreže (trenutna snaga punjenja)
Pored izgradnje elektrana, postavlja se pitanje da li bi naša mreža izdržala da svi pune automobile. U Crnoj Gori ima oko 250.000 registrovanih vozila.
Kada bi samo 10% tih vozila (25.000) bilo istovremeno priključeno na spore kućne punjače 3 kWtokom noći, to bi stvorilo dodatni udar na mrežu od 75 MWtrenutne snage. Ovo bi zahtijevalo ozbiljnu nadogradnju lokalnih trafostanica, jer bi svako naselje efektivno povećalo svoju vršnu potrošnju za 30% do 40%.

Prelazak čitavog saobraćaja na struju zahtijevao bi oko 360 MW novih proizvodnih kapaciteta. To je ogroman infrastrukturni zadatak, ali s obzirom na to da na uvoz goriva godišnje dajemo preko 300 miliona eura, ta bi se investicija u domaće izvore energije i zadržavanje novca unutar države isplatila za manje od pet godina.

Solari su još jeftiniji od ovoga, ali njih ne uzimam u obzir jer imaju kraći vijek trajanja (kao i vjetroelekteana ali ona se servisira) i ne rade noću.


Living on the EDGE side

............ ¯\_(ツ )_/¯............

[Bugi]

Kada bi sav drumski saobraćaj u Crnoj Gori prešao na električni pogon, efekti na javno zdravlje i cjelokupni sistem bili bi transformativni. Zagađenje vazduha i buka iz saobraćaja prepoznati su kao jedni od vodećih uzročnika hroničnih bolesti u urbanim sredinama.

​Evo kako bi takva promjena izgledala u praksi:

​1. Eliminacija izduvnih gasova (Kvalitet vazduha)

​Motori sa unutrašnjim sagorijevanjem direktno u visini naših disajnih organa ispuštaju azotne okside (NO_x), ugljen-monoksid (CO) i suspendovane čestice (PM_{2.5} i PM_{10}).

​Nula emisija iz auspuha: Prelazak na struju bi u potpunosti eliminisao ove gasove iz saobraćaja. U gradovima poput Nikšića i Podgorice, koji se tokom zimske sezone bore sa smogom, uklanjanje saobraćajnog faktora bi drastično smanjilo "težinu" vazduha, ostavljajući ložišta kao jedini primarni problem.

​Smanjenje kočione prašine: Iako električna vozila i dalje emituju sitne čestice usljed trošenja guma i kontakta sa asfaltom, trošenje kočionih pločica je svedeno na minimum zahvaljujući regenerativnom kočenju (korišćenju elektromotora za usporavanje vozila). Ovo drastično smanjuje emisiju kancerogene sitne prašine teških metala u vazduh.

​2. Smanjenje nivoa buke (Zvučno zagađenje)

​Hronična izloženost saobraćajnoj buci dokazano povećava nivo kortizola (stresa), ometa san i podiže krvni pritisak, što dugoročno oštećuje kardiovaskularni sistem.

​Tišina pri niskim brzinama: Pri brzinama do 30 km/h, prepoznatljivo je da su električna vozila praktično nečujna (zbog čega posjeduju AVAS sistem za vještačko emitovanje zvuka radi zaštite pješaka). Gradska vožnja i čekanja u saobraćajnim gužvama postali bi neuporedivo tiši.

​Ograničenja pri visokim brzinama: Pri brzinama preko 50 km/h, dominantan izvor buke kod svakog automobila postaje trenje guma o asfalt i otpor vazduha. Na magistralama i autoputevima smanjenje buke bi bilo manje izraženo, ali bi u samim gradskim jezgrima efekat bio momentalan i ogroman.

​3. Rasterećenje zdravstvenog i ekonomskog sistema

​Studije Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) pokazuju da zagađenje vazduha i buka koštaju evropske zdravstvene sisteme stotine milijardi eura godišnje. Eliminacija saobraćajnog zagađenja donijela bi višestruka rasterećenja:

​Pad respiratornih i kardiovaskularnih oboljenja: Značajno bi se smanjio broj pacijenata sa hroničnim opstruktivnim bolestima pluća (HOBP), astmom i srčanim udarima. To bi direktno oslobodilo kapacitete domova zdravlja i bolnica, ljekara specijalista i smanjilo troškove za uvoz ljekova (pumpice, kortikosteroidi, antihipertenzivi).

​Zdravlje djece: Dječja pluća u razvoju su daleko najosjetljivija na NO_x iz dizel motora. Život i kretanje pored prometnih ulica više ne bi bili faktor rizika za razvoj dječje astme i alergija, što je dugoročno ulaganje u zdraviju populaciju.

​Smanjenje broja bolovanja (ekonomski faktor): Manje respiratornih problema tokom jeseni i zime znači manje odsustva sa posla (kako za oboljele, tako i za roditelje koji ostaju kući zbog bolesne djece). Ovo direktno rasterećuje fondove za zdravstveno osiguranje i čuva produktivnost privrede.



Living on the EDGE side

............ ¯\_(ツ )_/¯............

[Bugi]

I za kraj

Procjena ukupne uštede u eurima je kompleksna jer se sastoji od direktnih ušteda (novac koji ne dajemo za uvoz nafte) i indirektnih ušteda (novac koji država i građani ne troše na liječenje i popravke).
​Kada bi se podvukla crta, Crna Gora bi na godišnjem nivou mogla da uštedi i do 400 miliona eura. Evo kako se dolazi do te cifre:
​1. Direktna ušteda na uvozu energenata
​Kao što smo ranije izračunali, Crna Gora godišnje uveze goriva za saobraćaj u vrijednosti od preko 340 miliona eura.
​Električna energija: Da bismo zamijenili to gorivo strujom (uz pretpostavku da je sami proizvodimo iz vjetra i sunca), trošak proizvodnje te struje bio bi višestruko manji.
​Neto dobit: Umjesto da 340 miliona eura nepovratno ode iz države ka stranim naftnim kompanijama, taj novac (umanjen za troškove održavanja naših elektrana) ostaje unutar granica Crne Gore. To je direktan plus za platni bilans države od oko 250–300 miliona eura godišnje.

​2. Uštede u zdravstvenom sistemu (Skriveni troškovi)
​Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Evropska agencija za životnu sredinu koriste modele za izračunavanje "eksternih troškova transporta". Za državu veličine Crne Gore, ovi podaci su impresivni:
Zdravstveni troškovi: Procjenjuje se da zagađenje vazduha i buka iz saobraćaja koštaju društvo oko 0,15 do 0,20 eura po svakom sagorenom litru goriva.

Računica: Ako u saobraćaju potrošimo oko 420 miliona litara goriva godišnje to dođe oko 65 miliona eura.
Ovo je novac koji se trenutno troši na ljekove, bolničke dane, medicinsko osoblje i gubitak produktivnosti zbog bolovanja, a koji bi bio ušteđen.

Uštede za građane (Održavanje i potrošnja)

​Održavanje: Električna vozila nemaju turbine, plivajuće zamajce, EGR ventile, filtere čestica (DPF) niti komplikovane mjenjače. Godišnja ušteda na nivou čitave flote vozila u državi mjerila bi se desetinama miliona eura koje građani više ne bi ostavljali u servisima.
​Cijena po kilometru: Vožnja na struju je trenutno 4 do 5 puta jeftinija od vožnje na benzin/dizel (ako se puni po povoljnim tarifama). Na nivou prosječnog građanina, to je ušteda od 1.000€ do 1.500€ godišnje po domaćinstvu.

Zaključak
​Ušteda od skoro 400 miliona eura godišnje znači da bi Crna Gora svake godine mogla da izgradi četiri nova vjetroparka veličine Krnova ili dvije moderne bolnice samo od novca koji bi se "sačuvao" prelaskom na struju.
​Naravno, najveća prepreka je ogromna početna investicija u zamjenu svih vozila i infrastrukturu, ali sa čisto ekonomske i zdravstvene strane, matematika je neumoljiva.


Zato pametne države idu na ovu pricu, a "divlje" to ne vide. Nezavisnost ne trebamo da gledamo i imamo samo na papiru, nego i da je ostvarimo.

Living on the EDGE side

............ ¯\_(ツ )_/¯............

[NetworkMaster]

Ajde jadan pa samo 15 milijardi treba vozila da se promijene a ti pricas o nekoj ustedi .... samo naftne kompanije imaju promet 600 milki

Sent from my SM-A546B using Tapatalk

[Bugi]

Vidi se da si pročitao sve.
Pričam o zdravlju, pričam o budućnosti.
Znaš kada ljudi prestanu da gledaju uštedu? Kada se razbole

Living on the EDGE side

............ ¯\_(ツ )_/¯............

[NetworkMaster]

Vidi se da si pročitao sve.
Pričam o zdravlju, pričam o budućnosti.
Znaš kada ljudi prestanu da gledaju uštedu? Kada se razbole

Living on the EDGE side

............ ¯\_(ツ )_/¯............

Procitao i azbestna prasina od kocnica jedan od glavnih uzorka oboljenja.. ali nema sanse ikad da se ovo desi...
Takav smo narod prezivljamo ... dokle god prezivljavamo sa platama i kupujemo najeftiniju neprovjerenu hranu nema smisla pricati o nekom razvoju Eko svijesti a kamoli o EV autima.
E sad kako ces da pravis etno selo pored vjetrenjace?



Sent from my SM-A546B using Tapatalk

[techlinkit]

I za kraj

Procjena ukupne uštede u eurima je kompleksna jer se sastoji od direktnih ušteda (novac koji ne dajemo za uvoz nafte) i indirektnih ušteda (novac koji država i građani ne troše na liječenje i popravke).
​Kada bi se podvukla crta, Crna Gora bi na godišnjem nivou mogla da uštedi i do 400 miliona eura. Evo kako se dolazi do te cifre:
​1. Direktna ušteda na uvozu energenata
​Kao što smo ranije izračunali, Crna Gora godišnje uveze goriva za saobraćaj u vrijednosti od preko 340 miliona eura.
​Električna energija: Da bismo zamijenili to gorivo strujom (uz pretpostavku da je sami proizvodimo iz vjetra i sunca), trošak proizvodnje te struje bio bi višestruko manji.
​Neto dobit: Umjesto da 340 miliona eura nepovratno ode iz države ka stranim naftnim kompanijama, taj novac (umanjen za troškove održavanja naših elektrana) ostaje unutar granica Crne Gore. To je direktan plus za platni bilans države od oko 250–300 miliona eura godišnje.

​2. Uštede u zdravstvenom sistemu (Skriveni troškovi)
​Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Evropska agencija za životnu sredinu koriste modele za izračunavanje "eksternih troškova transporta". Za državu veličine Crne Gore, ovi podaci su impresivni:
Zdravstveni troškovi: Procjenjuje se da zagađenje vazduha i buka iz saobraćaja koštaju društvo oko 0,15 do 0,20 eura po svakom sagorenom litru goriva.

Računica: Ako u saobraćaju potrošimo oko 420 miliona litara goriva godišnje to dođe oko 65 miliona eura.
Ovo je novac koji se trenutno troši na ljekove, bolničke dane, medicinsko osoblje i gubitak produktivnosti zbog bolovanja, a koji bi bio ušteđen.

Uštede za građane (Održavanje i potrošnja)

​Održavanje: Električna vozila nemaju turbine, plivajuće zamajce, EGR ventile, filtere čestica (DPF) niti komplikovane mjenjače. Godišnja ušteda na nivou čitave flote vozila u državi mjerila bi se desetinama miliona eura koje građani više ne bi ostavljali u servisima.
​Cijena po kilometru: Vožnja na struju je trenutno 4 do 5 puta jeftinija od vožnje na benzin/dizel (ako se puni po povoljnim tarifama). Na nivou prosječnog građanina, to je ušteda od 1.000€ do 1.500€ godišnje po domaćinstvu.

Zaključak
​Ušteda od skoro 400 miliona eura godišnje znači da bi Crna Gora svake godine mogla da izgradi četiri nova vjetroparka veličine Krnova ili dvije moderne bolnice samo od novca koji bi se "sačuvao" prelaskom na struju.
​Naravno, najveća prepreka je ogromna početna investicija u zamjenu svih vozila i infrastrukturu, ali sa čisto ekonomske i zdravstvene strane, matematika je neumoljiva.


Zato pametne države idu na ovu pricu, a "divlje" to ne vide. Nezavisnost ne trebamo da gledamo i imamo samo na papiru, nego i da je ostvarimo.

Living on the EDGE side

............ ¯\_(ツ )_/¯............

Potpuno pogresan i rasipljiv pristup problemu.

Zasto ne bi 'drzava' CG radila na tome da PG recimo ima po 100-200 autobusa, koji ce da idu svakih 10-ak min. tako da kad god gradjanin dodje do autobuskog stajalista u sustini ne mora da ceka vise od 5-10 min. Samim tim moze da koristi javni saobracaj za odlazak na posao, za vracanje sa posla, i za zavrsavanje ostalih dnevnih obaveza.

Onda ne bi morao u gradu da koristi licni automobil uopste.

Ko je bio u Berlinu recimo zna da ima metro+brze autobuske linije 5-10 min. plus nadzemna zeljeznica. E sad PG je puno manji grad pa bi se ovo dalo rijesiti autobusima.

Zasto nece nikad doci do tog resenja (dok na celo grada ne dodje neko normalan, razuman, koji ce da radi u interesu gradjana):

1. Nije isplativo 'drzavi' kad gradjani prave ustede, jer se onda manje PDV-a sliva u budzet. Za gorivo, za servise, za registraciju, za uvoz automobila i sl.

2. Generalno podizanje standarda gradjana nije dobro za 'drugove' na vlasti, jer se onda fokus gradjana pomjera na visi nivo svijesti, od obicne borbe za bioloski opstanak. Citaj, gradjani bi poceli malo vise da razmisljaju koga ce da biraju da obavlja bitne funkcije, jer bi taj neko morao da odgovara gradjanima za rad ili nerad.

Kad bi neko ozbiljno htio da se bavi ovime (kao sto nece), prva stvar koju bi trebalo napraviti je izmjena da nijedan funkcioner i sl. nema pravo na koriscenje sluzbenog auta. Onda prodaja svih sluzbenih auta fino. Nije CG zemlja sa 50 mil. stanovnika da moraju funkcioneri da imaju sluzbeno auto. Onda bi mozda 'funkcioneri' i regulisali javni saobracaj jer ne bi imali drugu opciju bez da isti koriste.

Sto se tice uticaja na zdravlje, tu je svaki komentar suvisan.

Dje i kad si vidio da recimo ministarstvo zdravlja savjetuje gradjanima recimo da ne jedu masu secera svaki dan direktno ili indirektno (kroz razne slatkise i preradjenu hranu). Nidje, jer je prodaja slatkisa i ostalog 'zasecerenog' otpada veliki biznis, pa da se ne staje na zulj trgovinskim tajkunima. Isto i za koriscenje ulja ko zna kakvog kvaliteta - recimo palmino ulje sto se vrti po 50 puta po prodavnicama brze hrane i sl. Onda EMF zracenja (ko i kad mjeri isto, ko odlucuje sta je dozvoljena kolicina zracenja sa baznih stanica i sl.), kvalitet hljeba/brasna, mesa, mlijeka, voca, povrca itd. itd. Nego da ne idemo off-topic.

[coldplay]

@NetworkMaster, @techlinkit vidite li da lik budali.

"napravio" čovjek "diplomski" koristeći AI. Pakao

[guvarana]

Sjedi, odmori malo. Touch grass, što vele.



Sent from my OP13 using Tapatalk

[Bugi]

Tržište električnih i hibridnih vozila nastavlja svoj globalni uspon, sudeći po najnovijim podacima o prodaji za april 2026. godine. Od Evrope do Australije, brojke pokazuju snažan rast, rušenje rekorda i oporavak ključnih igrača na tržištu.
​Podaci za april (kao i prethodni mjesec mart) jasno ukazuju na to da se interesovanje vozača za električna vozila (EV) ne smanjuje, uprkos promjenljivoj globalnoj ekonomiji i sve jačoj konkurenciji među proizvođačima.
​
​
​Ujedinjeno Kraljevstvo je u aprilu zabilježilo poseban procvat – prodaja isključivo baterijskih električnih vozila (BEV) skočila je za skoro 60%, što ukazuje na snažnu spremnost britanskih vozača da u potpunosti pređu na električni pogon.

​Oporavak u Kini i dominacija giganta
​Kinesko tržište, najveće na svijetu kada su u pitanju električna vozila, donijelo je odlične vijesti za kompaniju Tesla. Američki proizvođač je u aprilu prodao 79.478 vozila proizvedenih u Kini. Ovo predstavlja rast od 36% u poređenju sa istim mjesecom prošle godine, signalizirajući snažan oporavak na ovom veoma konkurentnom tržištu.
​Sa druge strane, kineski gigant BYD nastavlja sa masovnim isporukama. Uprkos blagom padu prodaje na domaćem terenu zbog žestoke konkurencije, BYD je globalno isporučio impresivnih 314.100 putničkih vozila na novu energiju u samo jednom mjesecu.

​Australija je u aprilu 2026. ispisala istoriju kada je u pitanju tržište automobila. Prodaja električnih vozila dostigla je rekordnih 16,4% tržišnog udjela, sa ukupno 15.459 prodatih automobila. Kupci u Australiji su najviše povjerenja poklonili modelima BYD Sealion 7 i poznatom Tesla Modelu Y.

​I indijsko tržište bilježi odlične rezultate. Lokalni proizvođač Tata Motors dominira sa 8.506 prodatih jedinica, što je ogroman skok od 77% na godišnjem nivou. Kompanije Mahindra i MG takođe bilježe odlične rezultate, prateći Tata Motors u stopu.


​Iznenađenje mjeseca: Subaru
​Zanimljiv podatak dolazi iz kompanije Subaru, koja je tradicionalno poznata po benzinskim "bokser" motorima i pogonu na sva četiri točka. Ovaj japanski proizvođač zabilježio je nevjerovatan rast prodaje električnih vozila od čak 116% na godišnjem nivou, sa 2.053 isporučene jedinice u aprilu. Iako su apsolutne brojke manje u poređenju sa gigantima poput BYD-a i Tesle, ovaj procentualni rast pokazuje da se i tradicionalni proizvođači uspješno prilagođavaju novoj eri auto-industrije.



Living on the EDGE side

............ ¯\_(ツ )_/¯............

[TAKUMI]

E sta nam napravise subvencije i porezi…

[Bugi]

Ne znam zašto stalno forsiraš priču o USA. Totalno drugačiji mentalitet, počevši od nekoriščenja metričkog sistema, preko toga da vozila u USA prosječno troše duplo više goriva na 100km, do toga da oko 90% kkuća u USA se pravi od drveta dok je u Evropi sve blok i beton.

• SAD: Prosječna potrošnja novih lakih vozila (uključujući SUV-ove i pick-up kamionete) kreće se oko 9,5 do 10 litara na 100 km.
• Evropa: Prosjek za nova vozila u EU je znatno niži, oko 5,5 do 6,5 litara na 100 km (prema WLTP standardu).
  
  

Nekoliko je ključnih faktora koji diktiraju ove brojke:

• Veličina i masa vozila: Američko tržište preferira velika vozila. Tri najprodavanija modela u SAD-u su decenijama pick-up kamioneti (poput Forda F-150), koji su znatno teži i imaju lošiju aerodinamiku od evropskih bestselera (poput VW Golfa ili Renault Clija).
• Tip motora: U SAD-u dominiraju benzinski motori velike radne zapremine (V6 i V8 su i dalje česti). U Evropi su motori manji, često opremljeni turbopunjačima, a dugi niz godina dizel motori (koji su štedljiviji) činili su ogroman dio tržišta.
• Cijena goriva: Gorivo u SAD-u je tradicionalno mnogo jeftinije nego u Evropi, gdje visoki porezi motivišu vozače da kupuju štedljivija vozila.
• Regulative: Evropska unija nameće veoma stroge kazne proizvođačima za flotnu emisiju CO₂, što ih primorava na bržu hibridizaciju i smanjenje zapremine motora (downsizing).

Prosječan američki automobil danas troši otprilike onoliko koliko je prosječan evropski automobil trošio prije 20 ili 25 godina.
USa je mjerilo za USA, za Evropu je mjerilo Evropa. ILi misliš da je Ilinois bliži nego Holandija, a Ohajo nego Danska

[beatnological]

@Bugi smanji malo ChatGPT, vidim da ti je usao u totalnu sustinu bica. Nije zdravo vjeruj mi, da ne pricamo o tome koliko zna da randoma sa potpuno izmisljenim stvarima.

Interesantno mi je vidjeti da si se ipak magicno prebacio na "brigu o zdravlju" iako rece negdje na pocetku ovog topica da te to uopste ne interesuje kada su u pitanju EVs.

[beatnological]

Interesantno mi je vidjeti da si se ipak magicno prebacio na "brigu o zdravlju" iako rece negdje na pocetku ovog topica da te to uopste ne interesuje kada su u pitanju EVs.

Moram sam sebe quote jer zaboravih jednu veoma bitnu stvar ovdje. Gume su stetnije za zdravlje x1000-x2000 vise puta nego emisioni gasovi, ajd cik pogodi koji tipovi vozila prouzrokuju jos vece zagadjenje bas upravo radi ovoga.

[darko cfc]

Ja sad zamisljam opel moku s blinkerima u pratnju nasim ministrima


Sent from my iPhone using Tapatalk

[Bugi]

Interesantno mi je vidjeti da si se ipak magicno prebacio na "brigu o zdravlju" iako rece negdje na pocetku ovog topica da te to uopste ne interesuje kada su u pitanju EVs.

Ne zanima me baš tema o zdravlju, već benefiti uštede.

Moram sam sebe quote jer zaboravih jednu veoma bitnu stvar ovdje. Gume su stetnije za zdravlje x1000-x2000 vise puta nego emisioni gasovi, ajd cik pogodi koji tipovi vozila prouzrokuju jos vece zagadjenje bas upravo radi ovoga.

Vozila trkačka?

Ja sad zamisljam opel moku s blinkerima u pratnju nasim ministrima


Sent from my iPhone using Tapatalk

I ja se tome nadam.

Living on the EDGE side

............ ¯\_(ツ )_/¯............

[TAKUMI]

https://www.instagram.com/reel/DV_sB...tpcWZjNWxqcw==


Kako zabeaniti kupovinu automobila sa OTTO motorom?

[pauki]

CG proizvođač EV

[beatnological]

https://www.instagram.com/reel/DV_sB...tpcWZjNWxqcw==


Kako zabeaniti kupovinu automobila sa OTTO motorom?

Bez da ulazim ajd da pogodim. Dodatni porezi na ICE, nesto kao u NL/NO?

Cek samo da predje 80%+ ljudi na EVs pa da se uvedu porezi na punjenje, vece tarife za el. energiju za one koji prelaze XXX kwh i imaju registrovan EV itd. Nece kod nas ko zna do kad ali u EU me ne bi cudilo da se desi u sledecih 5-6 godina.

Mora se nadoknaditi nekako izgubljenja lova od zarade na gorivu *bg, sta da se radi.

[Bugi]

Jednokratna taksa za ICE vozila prilikom kupovine i to ako zagađuju preko 113.

Dakle za kupovnu polovnjaka nema greške, a kod nas se najviše polovna vozila kupuju.

Living on the EDGE side

............ ¯\_(ツ )_/¯............

[beatnological]

Jednokratna taksa za ICE vozila prilikom kupovine i to ako zagađuju preko 113.

Dakle za kupovnu polovnjaka nema greške, a kod nas se najviše polovna vozila kupuju.

Living on the EDGE side

............ ¯\_(ツ )_/¯............

Pa cijena novih ce da diktira cijenu polovnjaka, ono, cista logika misha mu. Mozda ne sad ali za par godina da ukoliko i ostatak EU krene sa istom praksom.

U prevodu citaj to ovako. Dok god u Njemackoj nema ovih nameta na ICE mi smo mirni na ovim prostorima, al' onog trenutka kada dodju i tamo (a morati ce, kad-tad) sretno sa cijenama polovnjaka. :P

[Bugi]

Ok imaćemo u prodaji model koji može sa baterijom prkeo 1000km i koji se puni za 5 minuta za domet od 400km.

Za Fabuju kojeg najviše brinu zimske temperature ispod - 30 stepeni Celzijusa je odrađen specijalno test gdje je vozilo napunjeno od 20% do 97% za 12 minuta

BYD nastavlja agresivan napad na vrh tržišta električnih automobila, a najnoviji adut je BYD Seal 08, veliki električni sedan iz Ocean serije. Model je zvanično predstavljen početkom 2026. i na tržište Kine stiže u drugom kvartalu, pozicioniran kao flagship limuzina iznad postojećeg BYD Seal modela.

Najveća tema oko BYD Seal 08 je domet – proizvođač cilja više od 1.000 km po kineskom CLTC ciklusu u najjačim verzijama. Za to je zaslužna druga generacija Blade Battery, BYD‑ova litijum‑gvozdeno‑fosfatna (LFP) baterija koja nudi visoku gustinu energije, veću sigurnost i manji rizik od termalnog bega u odnosu na klasične NMC/NCA pakete.

Druga ključna stvar kod Seal 08 je megavatno „flash“ punjenje, prva implementacija ove tehnologije u BYD‑ovoj velikoj limuzini. BYD tvrdi da automobil može da doda oko 400 km dometa za samo 5 minuta punjenja u idealnim uslovima, što ga praktično svrstava među najbrže punjive EV modele do sada najavljene.

Prema dostupnim podacima, sistem je sposoban da podigne bateriju sa 10% na 70% za otprilike 5 minuta, dok u ekstremno niskim temperaturama (do −30°C) može da napuni od oko 20% do 97% za približno 12 minuta

Living on the EDGE side

............ ¯\_(ツ )_/¯............

[TAKUMI]

Imacemo veli, tamo negdje 2050. godine.

[TAKUMI]

Meni je ovo bas bolesno, morbidno, *****sto…

https://www.instagram.com/reel/DYi6J...RrczFxcWs4YQ==