Da obnovimo gradivo
https://www.vijesti.me/vijesti/ekono...a-kupovne-moci
Active Member
Bjese skoro tekst o broju zaposlenih sa platom ispod minimalca i procentualni prikaz po razredima, isto od PUOriginally Posted by Shaneman
Kako god gospodo, 50% realni rast prosjecne zarade po istoj metodologiji, brojevi su jasni
Umoran sam od svega sto znam
Forum Addict
Da obnovimo gradivo
https://www.vijesti.me/vijesti/ekono...a-kupovne-moci
"Što bi, ne bi" - Felix Brych, 05.03.2019.
Active Member
Vidi se da si iz svijeta drzavne politike, zakljucke zasnivas na pojedinacnim statistickim iskazima a ne na realnim pokazateljima. Zahvaljujuci takvom pristupu svaki subjekt u drzavnom vlasnistvu je neuporedivo uspjesniji od njegovog pandana u privatnom vlasnistvu.
Sent from my iPhone using Tapatalk
Bjelopavlićki zet
oćete da ubijedite crnožutog da narod nema para sad. a nikad više kredita nije dizano no sad. nekad su samo dpsovci dizali kredite. sad svako u evropskom dijelu Singapura.
Sent from my iPhone using Tapatalk
„Najveća tragedija u mom životu je smrt Ane Karenjine.“ - Dovlatov
Forum Addict
Ja sam prezadovoljan, imam tekući račun
"Što bi, ne bi" - Felix Brych, 05.03.2019.
Active Member
Znas kako, takodje kriticarima vlasti nekada vise odgovara statistika, nekada realni pokazatelji, a nekada nista, reklo bi se da izbor zavisi od partijskih interesa.
Umoran sam od svega sto znam
Active Member
Tako je, jednom i ti da pogodis
Kupuju se stanovi, nova vozila, narod zivi solidno skroz
Umoran sam od svega sto znam
Forum Resident
Pa dobro Katicu sta si mislio da ce splacina od radunovica olako da ispusti zlatnu koku
Katić: Morsko dobro recidiv bivšeg režima, koji sada žele da koriste pojedini ministri
Za Katića je simptomatično što pojedini ministri olako mijenjaju stavove, poput ministra Radunovića koji se, kako je rekao, dok je bio u opoziciji, zalagao za ukidanje JP Morsko dobro i vraćanje ingerencija primorskim opštinama, a sada kada je na čelu resora, to smatra pogubnim
https://www.vijesti.me/vijesti/ekono...edini-ministri
Sent from my iPhone using Tapatalk
Active Member
Partijskim interesima vode se oni ciji je to, samo ime kaze - partijski interes. Nesporno da postoje i dio kriticara vlasti koji se rukovode time, njihov naziv je opozicija.
Realni sektor je, sa druge strane, ono sto mu takodje ime kaze - realan.
Sent from my iPhone using Tapatalk
Bjelopavlićki zet
pipunoglavi ne zna više kako da smisli način da kaže kako je njegov jedini cilj da uveze jedno 30-40 iljada sns glasača za potrebe dobijanja izbora pa onda ide ovo. mjesto fino da kaže kako mu je krajnji cilj da CG prestane da bude nezavisna država.
https://www.pobjeda.me/clanak/knezev...oguce-rjesenje
Sent from my iPhone using Tapatalk
„Najveća tragedija u mom životu je smrt Ane Karenjine.“ - Dovlatov
Ljubotinjanin
Tekst je sjajan. Ovakvu dubokoumnu analizu nismo vidjeli nikada u istoriji Crne Gore. Pazite samo ovu konstataciju u tekstu:
"Prema tim podacima, tokom 2019. godine i 2020. godine ogromna većina građana imala je primanja znatno ispod današnjih."
Kakav odabir riječi. Tokom cijele anlize vidi se da je autor vodio računa da korišćenjem jednostavnih izraza dopre do svakog čitaoca. Valjalo bi da je dodao još nešto poput "da nije bilo inflacije, cijene bi bile jeftinije nego što su sad" ali vjerovatno je to previše naporno za čitaoce jer svi pamte rast, veće, bolje a ove druge izraze i ne baš.
Mene bi bilo sramota da stavim potpis na ovakav tekst, ali očigledno da Poresku Upravu nije bilo.. Da student prve godine ekonomskog fakulteta ovo preda kao seminarski preskočio bi prvi ispitni rok jer bi se smatralo da je pao ispit.
Misle li ovi ljudi da će stvarno iole obrazovana osoba ovo da prihvati kao činjenjcu? PES mnogo više igra na IGQ 85 nego prethodnici. Za sad im ta strategija daje rezultate.
Pi. Gadluka.
Nije ti ovo u redu ovako @Shaneman. To je kao da kažeš da je 2l Coca Cola 2019 koštalo 1,09€ a 2025 košta 2.29€. Ti prosto ne želiš da vidiš ovaj boljitak.
Vidiš li ti kakav se kvalitet krije iza ove analize PU kojoj to nije ni nadležnost, ali imali su viška vremena pa su je napravili. To što im predaja bilansa radi samo kroz Internet explorer nema veze, ovo je bitnije. Najveći naučni rad i istraživanja ekomonskog biljitka građana u novijoj istoriji Crne Gore.
Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.
Ljubotinjanin
Ma nemoguće. Nije istina.
Inače koristan tekst za pročitati. Analizu je radio Ekonomski fakultet u Podgorici, pa je objektivnost očekivana i podrazumijevana. Potvrdilo se ono što pisah ranije, distribureri imaju veći profit od trgovaca.
Cijene najviše rasle zbog uvoznika i povećanja plata - analiza tima Ekonomskog fakulteta o poskupljenjima
Cijene najviše rasle zbog uvoznika i povećanja plata - analiza tima Ekonomskog fakulteta o poskupljenjima
Uvoznici i distributeri imaju znatno veće profitne marže od velikih trgovačkih lanaca
Glavni razlog rasta cijena prehrambenih proizvoda u periodu 2021-2023. godine je povećanje proizvođačkih i uvoznih cijena, dok je povećanje marži kod velikih trgovaca izazvano rastom bruto troškova za zarade koji je u 2024. u odnosu na 2021. godinu bio veći prosječno za 42 odsto i pored smanjenja dažbina na zarade.
Neto profitne marže uvoznika i distributera imale su veći rast nego kod velikih trgovačkih lanaca. Ukupna produktivnost u ovom periodu imala je pad od 3,3 odsto. Kad zarade rastu brže od produktivnosti, neminovnost je rast cijena.
To je, između ostalog, navedeno u Analiza cijena i poslovanja trgovinskih lanaca u Crnoj Gori, koju je za potrebe Privredne komore uradio tim profesora sa državnog Ekonomskog fakulteta.
“Imajući u vidu viši rast cijena uvoznih prehrambenih proizvoda i rast zarada u sektoru trgovine u odnosu na ukupnu ekonomiju, veći rast cijena proizvoda u kategoriji hrane i pića je očekivan”, navedeno je u analizi.
Prema podacima Monstata, godišnji rast cijena hrane i pića u 2021. godini iznosio je 7,2 odsto, u 2022, 28,9 odsto, a u 2023. za još 1,7 odsto. Odnosno ukupan kumulativni rast cijena hrane i pića za ove tri godine iznosio je 40,5 odsto.
“Visok rast cijena prehrambenih proizvoda rezultat je rasta cijena uvoznih prehrambenih proizvoda za 23,8% 2022. godine, i rasta cijena goriva za 11,2%. Nakon stabilizacije cijena uvoznih proizvoda 2023. godine (rast od 1,2%), i cijena goriva (-0,3%), cijene prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića rasle su sporije u odnosu na ukupni indeks cijena - 1,7% i 4,3%”, piše u ovom dokumentu.
Skoro pola marže ode na zarade
Analiza pokazuje da 40 odsto prihoda od marži kod velikih trgovačkih lanaca odlazi na troškove zarada. Prosječna bruto zarada u oblasti trgovine u 2021. godini iznosila je 586 eura, dok je na početku prošle godine bila 852 eura, a u novembru 1.039 eura. Trgovci su ranije saopštavali da teško nalaze radnika zbog čega moraju da im povećavaju plate. Neto zarada u trgovinama u 2021. godini iznosila je 395 eura, dok je u novembru prošle godine bila 883 eura.
Kako je navedeno, prosječna bruto marža velikih trgovačkih lanaca u 2021. godini iznosila je 25,01 odsto, u 2022. godini 25 odsto, a u 2023. godini 25,27 odsto. Bruto marža je iznos koji trgovac dodaju na ukupnu nabavnu cijenu proizvoda od proizvođača, uvoznika ili distributera, i sa kojom pokriva sve svoje troškove i ostvaruje zaradu. Ako je marža bila na skoro istom procentu, ne znači da je trgovac ostvarivao isti prihod, jer ako je, na primjer, neki proizvod njega koštao euro, njegova marža u novcu iznosi 25 centi, a ako se nabavna cijena tog proizvoda naredne godine poveća na dva eura i marža trgovca se povećava na 50 centi. Ovaj dokument upravo potvrđuje da su rasle nabavne cijene proizvoda od proizvođača i uvoznika, a time je, uz ostanak skoro istog procenta marže trgovca, rastao njihov prihod u novcu.
Prosječna profitna marže velikih trgovačkih lanaca, udio neto profita u odnosu na ukupan prihod, u 2021. godini bila je 1,26 odsto, u 2022. povećana je na 2,33 odsto, a u 2023. na 3,38 odsto. Iz podataka je jasno da je zbog ovog rasta neto profita došlo zbog uvećanja prihoda od bruto marže i rasta prometa.
Zarade uvoznika i duplo veće od trgovaca
Prosječna bruto marža veleprodajnih preduzeća, uvoznika i distributera u 2021. godini iznosila je 19,92 odsto, u 2022. bila je 19,48 odsto, a u 2023. godini je narasla na 23,54 odsto. To je procenat koji oni računaju na svoju nabavnu cijenu od proizvođača, a kako su, prema analizi, u ovom periodu rasle proizvođačke cijene rastao je i njihov prihoda od ovog procenta na te cijene. Prosječna profitna neto marže uvoznika i distributera u 2021. godini iznosila je 3,62 odsto, u 2022. bila je 3,34 odsto da bi u 2023. narasla na 5,6 odsto. Odnosno u svakoj godini su bile značajno veće od stopa profita kod trgovačkih lanaca.
Kada se saberu sve dažbine i marže, cijena za potrošača na kraju biće njamanje duplo veća od početne cijena koja je bila kod proizvođača. Na primjer, ako je nešto koštalo jedan euro, moguće uvozne dažbine (carine, akcize, prelevmani, špedicija...) iznose, na primjer, prosječno 10 odsto i dižu cijenu na 1,10 eura, zatim se na nju računa marža uvoznika od 23 odsto, što povećava cijenu na 1,35 eura. Marža trgovačkog lanca od 25 odsto uvećava tu cijenu na 1,69 eura, a uz konačni PDV od 21 odsto dolazi se do cijene od 2,05 odsto. Uz sve ovo mogu postojati i dodatni troškovi, a uz veće akcize i prelevmani (slatkiši, gazirani sokovi, mliječni proizvodi, udio alkohola...) konačna cijena može biti i tri puta veća od cijene proizvođača.
Ograničenje cijena ne utiče na inflaciju
U dokumentu je analiziran uticaj ograničavanja marži na osnovne prehrambene proizvode koje su sprovođenje u Crnoj Gori i regionu. Zaključak je da su oni kratkoročno donosili smanjenje cijena tih proizvoda, ali da nisu zaustavljali inflaciju jer su trgovci povećavali cijene onih proizvoda koji nisu bili obuhvaćeni ograničavanjem marži.
U analizi se navodi da je sektor trgovine najveći poslodavac u Crnoj Gori jer prema podacima Monstata 157 hiljada zaposlenih ima u privatnim kompanijama ili u formi preduzetničke aktivnosti, od čega je 56,6 hiljada (36%) zaposleno u sektoru trgovine.
“Ako uzmemo u obzir 19 hiljada zaposlenih u sektoru saobraćaja i skladištenja, i 33,9 hiljada zaposlenih u sektoru usluga pružanja smještaja i ishrane, to znači da ova tri tehnološki uvećana sektora ukupno zapošljavaju 109,5 hiljada, ili 70% ukupnog broja zaposlenih u privatnom sektoru u Crnoj Gori. Ovo ukazuje na značaj koji sektor trgovine ima za ekonomiju Crne Gore, i na oprez prilikom razmatranja intervencionističkih mjera državne administracije, koje mogu imati uticaj na poslovanje svih elemenata ovog tehnološkog lanca, zaposlenost i životni standard”, navedeno je u analizi.
Smanjenje marže na 10 odsto vodilo bi u gubitak
U analizi se navodi da bi eventualna intervencija države na ograničenje bruto marži za velike trgovinske lance na 10 odsto za prehrambene proizvode (sa sadašnjih 25 odsto), dovelo do toga da posluju sa gubitkom.
“U uslovima tržišnog poslovanja, ravnoteža na tržištu uspostavlja se odnosom ponude i tražnje, i indikator ravnoteže je cijena, ključna ekonomska kategorija koja ukazuje na razliku između tržišnog i planskog (intervencionističkog) ekonomskog sistema. U slučaju cijena formiranih na slobodnom tržištu, ili cijena koje bi se formirale bez miješanja države, troškovi proizvodnje su pokriveni prihodima. Ako vlada interveniše na tržištu, i odredi niže cijene, prihodi (moguće) neće dostići troškove. Trgovci i proizvođači će tada povući robu sa tržišta, osim ukoliko skladištenje robe značajno umanjuje njenu vrijednost, u nadi da će se prilike promijeniti, i da će odluka vlade biti opozvana. Alternativno, moguće je povećanje marži na proizvode koji nisu predmet uredbe, što bi u krajnjem uticalo na rast opšteg nivoa cijena. Najpesimističniji scenario je onaj u kojem bi zbog smanjenja ekonomskog motiva, određeni broj trgovačkih preduzeća smanjio obim poslovanja ili prestao sa radom, što bi izazvalo rast nezaposlenosti, smanjenje zarada i pad BDP-a”, navedeno je u ovoj analizi Ekonomskog fakulteta.
Alternativa pozvala na bojkot “Volija”, iz kompanije najavili smanjenje otkupa
Grupa građana Alternativa, koja je na prethodnim izborima bila dio Pokreta Evropa sad, pozvala je juče građane da naredne sedmice od 17. do 24. februara bojkotuju markete trgovačkog lanca “Voli” jer su njega izabrali građani u anketi.
Kompanija “Voli”, koja je sa farmama i staklenicima u Ulcinju i Spužu, najveći poljoprivredni proizvođač i najveći otkupljivač domaćih proizvoda, obavijestila je juče proizvođače da će zbog najavljenog bojkota smanjiti dogovorene količine koje je od njih planirala da otkupi.
Poreska uprava juče je saopštila da je bojkot svih trgovačkih lanaca koji je na poziv Alternative organizovan u subotu 8. februara, uticao na pad prometa od 30 odsto u odnosu na subotu 1. februara koda nije bilo bojkota.
Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.
Member
A nasi trgovacki lanci su uglavnom i distributeri tj. uvoznici za dosta brendova. Zar nije skoro vlasnik Volija imao predavanje na Ekonomskom fakultetu kako je uspio u biznisu, toliko o reputaciji fakulteta.
Sent from my SM-S926B using Tapatalk
Bjelopavlićki zet
depees fakultet, klasični. btw, Bokan je za es, to valjda dovoljno govori o Vladi, ili ne?
Sent from my iPhone using Tapatalk
„Najveća tragedija u mom životu je smrt Ane Karenjine.“ - Dovlatov
Member
To nisam rekao, jer dovesti bilo koga od tajkuna da drzi predavanje studentima je porazno. U tome je poenta. Vlade dodju i prodju.
U Voliju su sada i evropske pare jer nigdje nemaju toliki profit kao kod nas.
Sent from my SM-S926B using Tapatalk
Forum Addict
https://www.instagram.com/p/DF-L-szMuy_
Bjelopavlićki zet
možda je još više porazno je što državom gaze ljudi bez diploma godinama. takvi nam odlučuju o sudbinama kako za vrijeme dpsa tako i sad.
Sent from my iPhone using Tapatalk
„Najveća tragedija u mom životu je smrt Ane Karenjine.“ - Dovlatov
Ljubotinjanin
Nisu. Lako je vidjeti na sajtove firmi ko je uvoznik kojih brendova.
Znači reputacija fakulteta je upitna jer je Bokan gostovao i držao predavanje tamo? Auh.
Što tek reći za LSE, MIT, Jejl, Harvard, Prinston i ostale koji su iznjedrili silne milijardere a od toga su neki završili u zatvor, a isto držali predavanja. Neka nego i pojedini predsjednici USA koji su osudjivani su držali predavanja tamo. Džabe im što su među top 10 univerziteta jbg.
Sviđalo se tebi ili ne, taj ekonomski fakultet je državna institucija, jedna od boljih na cijelom Univerzitetu Crne Gore, pa analize koje rade su veoma validne i cijenjene. Naravno analize same po sebi se ne mogu svima dopast.
Inače od 2015 godine u vlasništvo Volija je EBRD. To je ono oko revizora, praćenja poslovanja i slično što je Gagarin pominjao nego niko ne čita.
Znam znam , obrlatio je ove budaletine iz EBRD-a, mangaš je to.
Last edited by hercules; 14-02-25 at 09:22.
Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.
Member
Nista, cekamo Carevica da odrzi predavanje na Gradjevisnkom fakultetu jer je to ok
Naravno da ne uvoze sve brendove direktno ali ih ima dosta sto ih uvoze direktno i to je lako za provjeriti.
Svaki fakultet bi trebao da podrzava razvoj sopstvenog misljenja i kritickog osvrta na sve. Mi to nazalost nemamo a rejting UCG spasavaju tehnicki fakulteti. Jer kako mozes da imas renomirani Ekonomski fakultet u nasoj stvarnosti, ne mogu svi biti analiticari
Sent from my SM-S926B using Tapatalk
Forum Addict
Evo malo za lovce i ove sto se igraju televizije ...
https://aplusme.me/ivanovic-nacrt-za...katastrofalan/
Sent from my SM-A546B using Tapatalk
Member
Diploma odavno nije mjerilo znanja kod nas sa casnim izuzecima. Tek sada dolaze na naplatu nase reforme u obrazovanju i generalno stanje u skolstvu.
Nije svako za fakultet...
Sent from my SM-S926B using Tapatalk
Active Member
Bitan je ovaj podatak za realan rast zarade, ti si kao ekonomista duzan da prihvatis te brojeve, mada onda ti pade u vodu onaj narativ da je inflacija pojela povecanja
Umoran sam od svega sto znam
Ljubotinjanin
Ako već nudiš da se bira, ja bih radije da se zovne Slaven Radunović da gostuje i nauči studente kako uzeti kredit od firme, kupiti stan, ne vratiti kredit firmi, poslati je u stečaj i ostati dužan radnicima i nastavi da živi u Maksim.Nista, cekamo Carevica da odrzi predavanje na Gradjevisnkom fakultetu jer je to ok
Naravno da ne uvoze sve brendove direktno ali ih ima dosta sto ih uvoze direktno i to je lako za provjeriti.
Svaki fakultet bi trebao da podrzava razvoj sopstvenog misljenja i kritickog osvrta na sve. Mi to nazalost nemamo a rejting UCG spasavaju tehnicki fakulteti. Jer kako mozes da imas renomirani Ekonomski fakultet u nasoj stvarnosti, ne mogu svi biti analiticari
Sent from my SM-S926B using Tapatalk
Onda može kao dodatno na bis da ispriča kako je slično napravio sa jahtom.
Inače potražih baš sad. Stvarno je njegovo izlaganje "Paradigma uspjeha: kako sam gradio kompaniju Voli" srozalo ugled ekonomskog fakulteta do granica neprepoznatiljivosti. Nisi pretjerao kapi. Ovo je grijeh koji im se nikad ne prašta.
Sigurno nas tehnički fakulteti izvlače sa rejtingom. Priča tipa mrzi me profesor. Taj rang neđe.
U pravu si. Treba sumnjat u sve što se radi u lokalu. Kakvi bre fakulteti, k**** palci i profesori. Bolje pastva zna nego tamo neki kvati profesor sa titulom dr. Kupljeno sve.
Prozivat nekoga da nema krtičko mišljenje, a na upravo takvo njihovo iznošenje kritičkog mišljenja odgovorit sa kontra kritikom i omaložavanjem ima poseban izraz.
Taman se poklapa sa ovom reformom i osvježenjem od 30tog avgusta. Odbačena je sva loša praksa DPS-a ali kad bi se zajebavali.
Ali dobro, to je na žalost većinska Crna Gora.
Koliko je realan rast zarade bio i ako ga je uopšte bilo, ima ko treba da izračuna, a to nije Poreska Uprava. Bolje bi bilo da se bave naplatom poreskog duga, nego što piši laži.
Nisam ja dužan ništa. A neko je već izračunao da je inflacija rasla brže od standarda tako da si lagan. Omdori petak je, uzmi gledja Tarikove grafikone u excel.
Last edited by hercules; 14-02-25 at 10:40.
Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.
Active Member
A sta znam, ja inflaciju i kako nam kolega Crni Zuti skrece paznju - realan rast pratim kroz konstantnu kupovinu maslaca, cija je cijena realno porasla u medjuvremenu za vise od 100% (manje pakovanje i vise).
Poreska uprava, koja umije da izracuna troskove zivota ali ne umije da predlozi nacin za evidentiranje prometa u privatnom smjestaju preko javno dostupnih platformi. Poreska uprava koja ne poznaje zivot van sfere registrovanih subjekata. Poreska uprava - "majka me poslala po pasos za ekskurziju, pasos, ekskurzija, polumatura".
Sent from my iPhone using Tapatalk
Active Member
Kako bas izabra maslac, da se vratimo na one kriterijume? Jer ocigledno neki troskovi nisu toliko porasli cim je evidentan realani rast zarada.
Umoran sam od svega sto znam
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Posting Permissions
Bookmarks