Zamisao je dobra, a kakva će biti realizacija ostaje da se vidi. U principu mora potrošaču da se pruži jasan uvid u naknade koje su mu naplaćene i koliko ga nešto košta. I ako je u drugu banku jeftinije to što njemu treba, ternutna banka na njegov zahtjev mora da mu prebaci pare u drugu banku bez troška.
Daleko je ovo od sjajnog, ali jeste neki početak. Lično po meni ovo je komplikovano, i terba samo prekopirati Austrijsko rješenje koje glasi - račun ti je uvijek isti i možeš da ga šetaš od banke do banke samo kad platiš sve što si dućan banci. Banka smije samo jednom u kvartal da ti naplati naknadu, a dužna je da ti pod obavezno ponudi račun, karrticu za bankoma, karticu za internet i SMS notifikacije. Ostalo ako hoćeš može da mu dodaš usluge tipa trajni nalog, e/m banking i slično to je tvoja volja kao i cijena za te usluge koje ćeš da mu naplati jedan jedini put u kvartalu. Imao klijent 1 placanje ili 1000 placanja ne smiješ mu dodatne naknade naplaćivat. Podizanje sa bankomata besplatno, samo na tuđe bankomate limitirano na 400 eura dnevno.
Ali kako stari vele daleko je do murava, moramo se zadovoljiti ovim malim počecima.
U kratkim crtama glavno je:
1. Možete da zahtijevate bez troška prenos svog računa iz jedne banke u drugu. Ako npr u NLB imate račun i trajne naloge za plaćanje kredita, osiguranja i struje npr možete da ovlastite NLB i zahtijevate da vam sva vaša sredstva i trajne naloge prebace npr u CKB. Tamo vam otvaraju novi račun, na njega prenose sva sredstva koja ste imali u NLB i stavljaju trajne naloge koje ste imali u NLB. Ne zadržava se isti broj računa.
2. Banka mora da vam najmanje jednom godišnji da izvještaj o naknadama koji mora da sadrži
Definiše se nakanada koju banka smije naplatiti kao razumna što god je pisac htio time da kaže.1) pojedinačnu naknadu obračunatu za svaku uslugu i informaciju o tome koliko je puta ta usluga korišćena tokom izvještajnog perioda, a ako je više usluga obuhvaćeno paketom - naknadu koja je obračunata za cijeli paket, informaciju o tome koliko je puta naknada za paket obračunata u izvještajnom periodu, kao i dodatnu naknadu koja je obračunata za bilo koju uslugu koja prelazi obim obuhvaćen naknadom za paket;
2) ukupne iznose naknada nastalih tokom izvještajnog perioda za svaku uslugu, za svaki pruženi paket usluga i za usluge koje prelaze obim obuhvaćen naknadom za paket;
3) visinu kamatne stope na prekoračenje na računu za plaćanje, ako je pružalac platnih usluga pružao ovu uslugu u izvještajnom periodu, kao i ukupan iznos obračunatih kamata na prekoračenje u ovom periodu;
4) visinu pasivne kamatne stope koja se primjenjuje na račun za plaćanje i ukupni iznos kamata po ovom osnovu koje je potrošač ostvario u izvještajnom periodu, i
5) ukupni iznos svih naplaćenih naknada za sve usluge pružene tokom izvještajnog perioda.
Izvještaj o naknadama mora:
1) da bude napisan jasno, lako razumljivim riječima i slovima veličine koja omogućava čitljivost;
2) da se koristi, u mjeri u kojoj je to moguće, pojmovima određenim u listi najreprezentativnijih usluga;
3) da bude tačan i ne smije biti obmanjujući;
4) da sadrži naknade u eurima, a u drugoj valuti samo ako je tako ugovoreno između pružaoca platnih usluga i potrošača;
5) da bude poseban dokument sa nazivom „Izvještaj o naknadama“ na vrhu prve stranice, pored logotipa pružaoca platnih usluga, kako bi se razlikovao od drugih dokumenata, i
6) da bude napisan na crnogorskom jeziku ili drugom jeziku dogovorenom između pružaoca platnih usluga i potrošača.
Osjetljivim grupama klijenata se naknade moraju smanjiti 30% - primaoci minimalne zarade, materijalnog oezbjeenja, invalidnine slično
Evo malo više detalja na linku:Razumnu naknadu iz stava 2 ovog člana određuje kreditna institucija uzimajući u obzir najmanje sljedeće kriterijume:
1) prosječnu neto-zaradu u Crnoj Gori, po podacima organa državne uprave nadležnog za statistiku, i
2) prosječnu naknadu koju kreditne institucije u Crnoj Gori naplaćuju potrošačima za tu uslugu u vezi sa drugim računima za plaćanje.
Kreditne institucije su dužne da potrošaču naplate razumne naknade i u slučaju nepoštovanja obaveza iz okvirnog ugovora od strane potrošača.
Izuzetno od stava 2 ovog člana, potrošačima koji pripadaju osjetljivoj grupi, kreditna institucija je dužna da usluge iz člana 28 stav 1 tač. 1, 2 i 3 ovog zakona i prvih deset nacionalnih platnih transakcija u mjesecu pruža bez naknade, a za ostale usluge iz člana 28 stav 1 tačka 4 ovog zakona kreditna institucija smije naplatiti naknadu najviše u visini od 70% naknade koju naplaćuje drugim imaocima računa za plaćanje sa osnovnim uslugama.
Potrošači koji pripadaju osjetljivoj grupi su: korisnici minimalne zarade, materijalnog obezbjeđenja, lične invalidnine, dodatka za njegu i pomoć i novčane naknade po osnovu osiguranja od nezaposlenosti, koji ta prava ostvaruju u skladu sa zakonima kojima se uređuju rad, posredovanje pri zapošljavanju i prava za vrijeme nezaposlenosti i socijalna i dječja zaštita.
Kreditna institucija je dužna da, u poslovnim prostorijama namijenjenim za rad sa potrošačima i na svojoj internet stranici, objavi tarifu po kojoj naplaćuje naknade za usluge iz člana 28 stav 1 ovog zakona.
https://www.cdm.me/ekonomija/ukoliko...o-njega-uradi/






Reply With Quote
Bookmarks