Astronomske pojave i arhiva ← od 2007/08/...

[funestis]

Na Universe Today websiteu sam pronašao ovu zanimljivu i odličnu listu od 101 astronomskih događaja, vrijednih posmatranja.

Vijerujem da će mnogi posmatrači pronaći po nešto zanimljivo za njih.

101 Astronomical Events for 2014

[funestis]

Tek otkrivena supernova u obližnjoj galaksiji M82, vidljiva manjim instrumentima, trenutno oko 11.2 magnitude.









http://www.universetoday.com/108386/...-cigar-galaxy/

http://www.skyandtelescope.com/obser...241477661.html

http://www.slate.com/blogs/bad_astro...supernova.html

[funestis]

Morao sam napraviti kratki video o ovome, supernove su rijetke i vrijedne posmatranja.

[stanko]

odličan video šteta što oblaci smetaju ovih dana pa se ne može posmatrati. koliko se može očekivati da supernova ostane na toj magnitudi? pretpostavljam da supernove ne izblijede tako brzo?

[funestis]

odličan video šteta što oblaci smetaju ovih dana pa se ne može posmatrati. koliko se može očekivati da supernova ostane na toj magnitudi? pretpostavljam da supernove ne izblijede tako brzo?

Koliko sam shvatio sjaj joj još raste, do duše ne vijerujem da će rasti ispod 10-te magnitude. Prema Universe Today članku supernova je posmatrana već nekoliko dana prije zvaničnog otkrića:

It’s amazing it wasn’t found and reported sooner (update — see below, as perhaps it was!). M82 is a popular target for beginning and amateur astronomers; pre-discovery observations show it had already brightened to magnitude 13.9 on the 16th, 13.3 on the 17th and 12.2 on the 19th. Cold winter weather and clouds to blame?

Evo i liste posmatranja koja su prethodila zvaničnom otkriću: http://www.cbat.eps.harvard.edu/unco...4+6940260.html

Iz ovoga se vidi da je sve do datuma otkrića sjaj supernove rastao i koliko vidim još nije sigurno dali je dosegla svoj maksimum.

S druge strane ako pogledamo grafikon supernovih 1a tipa za očekivati je da će se maksimum održati nekoliko dana, tako je za očekivati da će nekoliko idućih dana biti uzbudljivo što se tiče amaterske astronomije.



Nadam se da će nam se posrećiti koji dan vedrog u idućih 5 do 10 dana koliko bi trebao trajati maksimum.

[lunar]

moze li se ovo vidjeti sa njutnom od 6" ?

[funestis]

moze li se ovo vidjeti sa njutnom od 6" ?

evo online kalkulatora da izračinaš minimalnu magnitudu za tvoj teleskop uračunavajući starost posmatrača i zenitalnu udaljenost objekta.


http://www.cruxis.com/scope/limitingmagnitude.htm


Međutim, ja mislim, da je za 6 inča teleskop tu negdje na granici vidljivosti.

[lunar]

pise 13,6 , mada sumnjam da moze preko 11

[funestis]

Ok novi update:

Phil Plait:

I don’t have much more info on the supernova except that it now has an official name: SN 2014J, the 10th exploding star seen so far this year. It’s by far the brightest, and it looks to be somewhat brighter than 11th magnitude. It’s not clear how bright it will get, but I expect it may reach around magnitude 8; still too faint to see with the naked eye, but possible to spot through good binoculars at a dark site, and easily seen with a telescope. It’ll probably reach its maximum brightness in a week or two.

Link: http://www.slate.com/blogs/bad_astro...ar_in_m82.html


Znači ovo bi baš mogla biti (relativno) sjajna supernova, lako vidljiva i dvogledom.

[funestis]

Još malo detalja o ovoj supernovi:

[Manu]

Znam da je to skoro nemoguce jer su im baterije dosta potrosene a motori ko zna rade li, ali kad bi tim iz Pasadene naredio Voyagerima da se vrate u unutrasnji dio Suncevog sistema, bi li motori to mogli odradit? Stavio bih milion € na ne, ali eto pitam :-)

[funestis]

Znam da je to skoro nemoguce jer su im baterije dosta potrosene a motori ko zna rade li, ali kad bi tim iz Pasadene naredio Voyagerima da se vrate u unutrasnji dio Suncevog sistema, bi li motori to mogli odradit? Stavio bih milion € na ne, ali eto pitam :-)

Možeš izračunati lako potrebnu energiju da se Vojadžer skrene sa postojeće putanje nazad u Sunčev Sistem.

Evo da uzmemo u obzir Vojadžer 1, ono što trebamo je masa sonde i brzina kojom se kreće: 721.9 kg, brzina (62,136 km/h).

Upotrijebit ćemo samo klasičnu mehaniku radi jednostavnosti:



Iz ovoga sljedi da je kinetička energija sonde u pravcu kretanja jednaka = 107.52 GJ (giga jula)

krenuti ćemo jednostavnim metodom zaustavljanja obijekta u odnosu na Sunce tako da po zaustavljanju Sunce svojom gravitacijom privuče sondu nazad u unutarnji sistem.

Iz trećeg Njutnovog zakona sljedi da je potrebno primjeniti jednaku i suprotnu silu da se obijekat zaustavi. Znači potrebna je energija od 107.52 GJ u suprotnom pravcu da se sonda zaustavi i krene u slobodan pad prema Suncu (unutarnjem sistemu). Vodi računa da je potrebna sila kumulativna veličina i da nije potrebno cijelu energiju odmah primjeniti u potpunosti već je dovoljno da se to uradi i kroz neko vrijeme, odnosno da se potrebna količina energije raspodijeli na neko vrijeme i put.

Međutim energija od 107 GJ je poprilično veliki broj, prevedeno u silu (Njutne odnosno J/m, džul po (1) metru) 107 GN.

Raketa kojom je lansirana sonda Titan IIIE proizvodi u svom primarnom busteru 2,340 kilonjutna a ukupno sa sva ostala 3 nivoa oko (približno 3000 KN) što je tek 0.003 GN. Znači da bi se sada sonda uspiješno zaustavila potrebno je 35667 raketa veličine Titan IIE.

To je ogromna količina raketa i goriva kada se pogleda tonaža goriva jedne takve rakete (oko 600 tona goriva). Znači da bi smo htijeli vratiti Vojadžera nazad, bilo bi potrebno upotrebiti količinu goriva ekvivalentnu količini potrošene nafte dnevno u recimo USA ( 19 000 000 tona dnevno).

Znači nema praktičnog načina da se Vojadžer 1 vrati nazad, trenutno primjenom sadašnje tehnologije.



Zašto Vojadžer 1 ima toliku kinetičku energiju?


Zato što su naučnici iskoristili 2 planeta Sunčevog sistema da dodatno ubrzaju sondu da dosegne brzinu potrebnu da se oslobodi Sunčevog gravitacionog uticaja, Jupiter i Saturn. Sonda je prošla blizu ova dva planeta u smijeru rotacije tih planeta koje su svojim gravitacionim uticajem dodatno ubrzali sondu prema zakonu održavanja (razmijene) momenata sile.

Ovo je omogućilo da se sonda oslobodi gravitacionog uticaja Sunca i krene u međuzvijezdani prostor, sa malom šansom da je ikada više vidimo.

[Manu]

Možeš izračunati lako potrebnu energiju da se Vojadžer skrene sa postojeće putanje nazad u Sunčev Sistem.

Evo da uzmemo u obzir Vojadžer 1, ono što trebamo je masa sonde i brzina kojom se kreće: 721.9 kg, brzina (62,136 km/h).

Upotrijebit ćemo samo klasičnu mehaniku radi jednostavnosti:



Iz ovoga sljedi da je kinetička energija sonde u pravcu kretanja jednaka = 107.52 GJ (giga jula)

krenuti ćemo jednostavnim metodom zaustavljanja obijekta u odnosu na Sunce tako da po zaustavljanju Sunce svojom gravitacijom privuče sondu nazad u unutarnji sistem.

Iz trećeg Njutnovog zakona sljedi da je potrebno primjeniti jednaku i suprotnu silu da se obijekat zaustavi. Znači potrebna je energija od 107.52 GJ u suprotnom pravcu da se sonda zaustavi i krene u slobodan pad prema Suncu (unutarnjem sistemu). Vodi računa da je potrebna sila kumulativna veličina i da nije potrebno cijelu energiju odmah primjeniti u potpunosti već je dovoljno da se to uradi i kroz neko vrijeme, odnosno da se potrebna količina energije raspodijeli na neko vrijeme i put.

Međutim energija od 107 GJ je poprilično veliki broj, prevedeno u silu (Njutne odnosno J/m, džul po (1) metru) 107 GN.

Raketa kojom je lansirana sonda Titan IIIE proizvodi u svom primarnom busteru 2,340 kilonjutna a ukupno sa sva ostala 3 nivoa oko (približno 3000 KN) što je tek 0.003 GN. Znači da bi se sada sonda uspiješno zaustavila potrebno je 35667 raketa veličine Titan IIE.

To je ogromna količina raketa i goriva kada se pogleda tonaža goriva jedne takve rakete (oko 600 tona goriva). Znači da bi smo htijeli vratiti Vojadžera nazad, bilo bi potrebno upotrebiti količinu goriva ekvivalentnu količini potrošene nafte dnevno u recimo USA ( 19 000 000 tona dnevno).

Znači nema praktičnog načina da se Vojadžer 1 vrati nazad, trenutno primjenom sadašnje tehnologije.



Zašto Vojadžer 1 ima toliku kinetičku energiju?


Zato što su naučnici iskoristili 2 planeta Sunčevog sistema da dodatno ubrzaju sondu da dosegne brzinu potrebnu da se oslobodi Sunčevog gravitacionog uticaja, Jupiter i Saturn. Sonda je prošla blizu ova dva planeta u smijeru rotacije tih planeta koje su svojim gravitacionim uticajem dodatno ubrzali sondu prema zakonu održavanja (razmijene) momenata sile.

Ovo je omogućilo da se sonda oslobodi gravitacionog uticaja Sunca i krene u međuzvijezdani prostor, sa malom šansom da je ikada više vidimo.

Respect za post i detaljnu analizu. A sto ako se ne bi islo sa kocenjem pa vracanjem unazad nego kad bi se uzela putanja koja skrece blago u stranu? Kad bi se koristili motori da polako zakrive putanju Voyagera i usmjere ga nazad? Tim bi se povecao put koji bi joj bio potreban ali i smanjila energija koja se zahtijeva. Znam da i za to treba nevjerovatno jak izvor energije ali vjerov drasticno manji.
p.s. Ne znam jesi li zna da posto sva energija u Suncevom sistemu mora bit ocuvana i (podrazumijeva se) ne moze se izgubit, da neka sto je Jupiter lansira Voyager 1 prema Saturnu nego je i Voyager neznatno usporio najvecu nasu planetu za 30 cm na trilion godina.

[funestis]

Respect za post i detaljnu analizu. A sto ako se ne bi islo sa kocenjem pa vracanjem unazad nego kad bi se uzela putanja koja skrece blago u stranu? Kad bi se koristili motori da polako zakrive putanju Voyagera i usmjere ga nazad? Tim bi se povecao put koji bi joj bio potreban ali i smanjila energija koja se zahtijeva. Znam da i za to treba nevjerovatno jak izvor energije ali vjerov drasticno manji.
p.s. Ne znam jesi li zna da posto sva energija u Suncevom sistemu mora bit ocuvana i (podrazumijeva se) ne moze se izgubit, da neka sto je Jupiter lansira Voyager 1 prema Saturnu nego je i Voyager neznatno usporio najvecu nasu planetu za 30 cm na trilion godina.

Ne bi, treći Njutnov zakon zahtijeva upotrebu cijele te energije, makar kroz duži vremenski period, postepeno zakrećući putanju sonde. U principu na kraju kada se sonda skrene toliko (i postepeno) da se ponovo vrati u unutarnju sustem, ukupna količina energije bi opet bila jednaka gornjoj vrijednosti. Zakon o očuvanju momenata (koji je proistekao iz njutnovih zakona) zahtijeva da se momentu sonde suprotstavi jednaki i suprotni momenat da bi se njen moment poništio (i shodno tome izvršio povratak nazad u sistem). Bez obzira na zaobilazni put i postepeno skretanje, količina potrebne energije je uvijek ista (iako razvodnjena na manje komadiće).

p.s. Ne znam jesi li zna da posto sva energija u Suncevom sistemu mora bit ocuvana i (podrazumijeva se) ne moze se izgubit, da neka sto je Jupiter lansira Voyager 1 prema Saturnu nego je i Voyager neznatno usporio najvecu nasu planetu za 30 cm na trilion godina.

Ne znam tačnu vrijednost ali to je tačno, zbog zakona o očuvanju (razmijeni) momenata i Jupiter i Saturn su bili malo usporeni prolazom Vojadžera, a sam Vojadžer je sa sobom odnio komad ukupnog momenta cijelog Sunčevog Sistema.

[Manu]

Voyageri imaju komplet malih potisnika od kojih svaki zasebno moze da ostvari snagu od 85 grama, tako da i imaju goriva na pretek ne bi im pomoglo. Inace se divim Voyagerima.....

[funestis]

Voyageri imaju komplet malih potisnika od kojih svaki zasebno moze da ostvari snagu od 85 grama, tako da i imaju goriva na pretek ne bi im pomoglo. Inace se divim Voyagerima.....

Da imaju dovoljno goriva onda bi bilo dovoljno. U biti na kraju moraš samo proizvesti dovoljno energije koja je jednaka gornjem broju, makar sve po pola džula kroz 1000 godina.

Svakih pola džula u jednom poravcu oduzima po pola džula u drugom pravcu. Ako svaki sekund motori proizvedu po pola džula da bi se poništila energija od 107 GJ bilo bi potrebno da ti motori rade neprestano 6785 godina (uz odgovarajuću količinu goriva, odnosno nešto duže da bi se kompenzirala dodatna težina goriva).

Motori koje posjeduje Vojadžer su sasvim dovoljni ako rade dovoljno dugo i imaju dovoljnu količinu goriva, samo što bi to trajalo i trajalo i trajalo, a količina upotrebljenog goriva bi bila fenomenalno velika (gore pomenuto nešto veća masa od ukupne mase dnevne potrošnje nafte u SAD).

[Manu]

Znam da imaju goriva da bi bilo dovolino ali sa tim potiskom bi im trebalo ojha ha vremena.... Imas li kakav podatak o tome kolika je magnituda Sunca i Zemlje sa tih 126 AU koliko je jedinica daleko?
Nezamisliva je sva ta daljina, samo ih DSN moze uhvatit, 17 i po sati treba signalu....

[funestis]

Znam da imaju goriva da bi bilo dovolino ali sa tim potiskom bi im trebalo ojha ha vremena.... Imas li kakav podatak o tome kolika je magnituda Sunca i Zemlje sa tih 126 AU koliko je jedinica daleko?
Nezamisliva je sva ta daljina, samo ih DSN moze uhvatit, 17 i po sati treba signalu....

-16.279 relativne magnitude ako se radi konverzija kroz parsec
-16.24 relativne magnitude, ako se radi konverzija kroz svijetlosne godine

Sunce je inače 4.83 apsolutne magnitude.

Međutim da bih ovo proračunao koristio sam online kalkulatore (nisam sam radio proračun) i evo ih u slučaju da neko drugi želi da ih koristi u neke druge svrhe.

AU u LY: http://www.unitconversion.org/length...onversion.html

Magnitude converter: http://www.1728.org/magntudj.htm

[lunar]

Moguće još jedna supernova u M99

http://www.sott.net/article/272799-P...-in-M99-galaxy

[funestis]

[stanko]

ako ostane vedro do večeras, moći će da se vidi merkur golim okom na zapadu odmah nakon zalaska sunca. čak je danas-sjutra i najbolji za posmatranje. jeste da je dosta sitan, 7,7 ugaonih sekundi, ali je to za merkur na neki način maksimum... jeste da će narednih dana narasti za još par ugaonih sekundi, ali će se isto spustiti previše prema horizontu....

a kao što se vidi na videu koji je postavio funestis (prethodni post), ovih dana se mogu vidjeti i jupiter, mars, venera i saturn golim okom. jupiter odmah nakon zalaska sunca, mars izlazi oko ponoći, saturn tek u ranim jutaranjim časovima, a venera pred izlazak sunca. uglavnom ih treba tražiti na istoku ili jugo-istoku.

[Manu]

ako ostane vedro do večeras, moći će da se vidi merkur golim okom na zapadu odmah nakon zalaska sunca. čak je danas-sjutra i najbolji za posmatranje. jeste da je dosta sitan, 7,7 ugaonih sekundi, ali je to za merkur na neki način maksimum... jeste da će narednih dana narasti za još par ugaonih sekundi, ali će se isto spustiti previše prema horizontu....

a kao što se vidi na videu koji je postavio funestis (prethodni post), ovih dana se mogu vidjeti i jupiter, mars, venera i saturn golim okom. jupiter odmah nakon zalaska sunca, mars izlazi oko ponoći, saturn tek u ranim jutaranjim časovima, a venera pred izlazak sunca. uglavnom ih treba tražiti na istoku ili jugo-istoku.

Oli slikat sto?

[stanko]

pokušaću merkur ako uspjem da se vratim na vrijeme sa posla i ako ostane vedro... mada sam i tokom prošle godine pokušavao merkur da slikam nekoliko puta i nikako mi nije uspijevalo...

jupiter i veneru sam slikao dosta u zadnjih par mjeseci pa su mi dosadili a za mars i saturn je još rano... tamo negdje u aprilu/maju oni dolaze na red

[lunar]

Ja sam mom radio kolimaciju juče , taman noćas da se provjeri kako je ispalo. venera je jutros kad sam krenuo na posao oko 6:15 bila dosta visoko i sjajna, ali je stavrno dosadila

[stanko]

merkur je baš teška meta ali evo da vidimo zbog ranijih iskustava ne očekujem previše... makar ne sa mojim 5" teleskopom