Autoput Bar - Boljare (1.88 milijardi)

[wulfy]

Ako neko želi ove godine da se vozi auto-putem (u punom profilu, a ne polu-autoput varijante) onda neka pogleda ovu mapu. Zelenom bojom sam iscrtao sve auto-puteve u punom profilu u našoj okolini.

[Hari Krisna]

Autoput od granice Madjarske do Beograda je sprdnja od puta a ne autoput u punom profilu. Bar su posteni i svjesni toga pa dio od Subotice i ne naplacuju putarinu

[wulfy]

Dobar dio je odrađen (vozio početkom ove godine), fali most preko Dunava, dio sa petljama oko Novog Sada, te jedan dio (nekoliko km) oko Bačke Topole, te prilaz Beogradu i priključak na koridor X.

[NSX]

Autoput od granice Madjarske do Beograda je sprdnja od puta a ne autoput u punom profilu. Bar su posteni i svjesni toga pa dio od Subotice i ne naplacuju putarinu

ne sto je sprdnja nego je i opasan i neobiljezen na dosta mjesta

[Stradivari]

Na tom dijelu autoputa (N.Sad-Subotica) je kolovoz u priličnoj mjeri oštećen. Nema udarnih rupa, ali je toliko krpljevine na pojedinim dionicama da vožnja postaje neprijatna. Objektivno, svi ti nedostaci se mogu riješiti za par mjeseci. E, da li to biti i urađeno veliko je pitanje.

[getaway blues]

Analitika:

Svjetska banka nedavno je saopštila da će izgradnja prioritetne dionice Smokovac – Mataševo, uticati da javni dug poraste za čak 23 odsto BDP-a 2013. godine. Međutim, podaci do kojih je došla Portal Analitika pokazuju da računica najveće svjetske institucije nije u potpunosti matematički tačna. Naime, kineska Exim banka je za izgradnju prioritetne dionice prema sjeveru ponudila povlašćeni kredit sa rokom otplate od 20 godina, petogodišnjim grejs periodom i sa kamatom od svega dva odsto godišnje.
Drugim riječima: nije tačna računica SB po kojoj će javni dug porasti za 23 odsto 2013.godine, budući da će država Crna Gora tek od 2019.godine početi da vraća kredit kineskoj banci, a niko pouzdano ne može da pretpostavi kretanje BDP-a u tom periodu.
Nadalje, prema projekcijama Vlade, budžetsko opterećenje za državu će prve godine izgradnje biti svega 9,6 miliona eura, druge godine 19 miliona, dok će se ostalih godina kretati oko 50 miliona eura, s tim što će taj iznos biti umanjen, procjenjuje se, do 40 odsto naplatom putarine.
Kineske kompanije CCCC i CRBC su ponudili da vrijeme trajanja izgradnje ove dionice puta bude 48 mjeseci od početka radova. Kinezi su za izgradnju prioritetne dionie ponudili 809 miliona eura, od čega će državno učešće iznositi 121 milion eura, dok će preostalih 688 miliona eura finansirati iz pomenutog kredita Exim banke. Koliko je povoljan kredit Exim banke svjedoči podatak da je godišnja inflacija veća nego kamata na kredit.

Prema prvobitnim procjenama, izgradnja autoputa bi mogla da počne početkom naredne godine. P.Z.

__________________________________________________ _________

[Old Bone]

Analitika:

Svjetska banka nedavno je saopštila da će izgradnja prioritetne dionice Smokovac – Mataševo, uticati da javni dug poraste za čak 23 odsto BDP-a 2013. godine. Međutim, podaci do kojih je došla Portal Analitika pokazuju da računica najveće svjetske institucije nije u potpunosti matematički tačna. Naime, kineska Exim banka je za izgradnju prioritetne dionice prema sjeveru ponudila povlašćeni kredit sa rokom otplate od 20 godina, petogodišnjim grejs periodom i sa kamatom od svega dva odsto godišnje.
Drugim riječima: nije tačna računica SB po kojoj će javni dug porasti za 23 odsto 2013.godine, budući da će država Crna Gora tek od 2019.godine početi da vraća kredit kineskoj banci, a niko pouzdano ne može da pretpostavi kretanje BDP-a u tom periodu.
Nadalje, prema projekcijama Vlade, budžetsko opterećenje za državu će prve godine izgradnje biti svega 9,6 miliona eura, druge godine 19 miliona, dok će se ostalih godina kretati oko 50 miliona eura, s tim što će taj iznos biti umanjen, procjenjuje se, do 40 odsto naplatom putarine.
Kineske kompanije CCCC i CRBC su ponudili da vrijeme trajanja izgradnje ove dionice puta bude 48 mjeseci od početka radova. Kinezi su za izgradnju prioritetne dionie ponudili 809 miliona eura, od čega će državno učešće iznositi 121 milion eura, dok će preostalih 688 miliona eura finansirati iz pomenutog kredita Exim banke. Koliko je povoljan kredit Exim banke svjedoči podatak da je godišnja inflacija veća nego kamata na kredit.

Prema prvobitnim procjenama, izgradnja autoputa bi mogla da počne početkom naredne godine. P.Z.

__________________________________________________ _________

Razjasnio si mi...

Ja pomislio juče da kako je moguće da se laže prilikom posjete naših KIni, kad je rečeno da je super -povoljan kredit.

I važna je vijest da će se 90% graditi 4 trake plus ostrvo izmedju (što je i bila moja prefereirana opcija od početka). Kasnije, kad se broj putnika poveća dogradjivale bi se još po jedna zaustavna traka...Ispred tunela neka zaustavna traka "udje u put".

Wofi, je li to polu-autoput?
***
Ma samo da počnu početkom naredne godine...a koliko ja znam neke tokove stvari, kad je dovde došlo-hoće počet vrlo brzo. Sve su priče ispričane, samo da Kina ratifikuje u njihovom parlamentu zakon o strateškom partnerstvu koji je MNE usvojila i mora jednom počet da se radi.

Pozdrav,

[Jal Cargo]

Sehovicevo misljenje o misljenju SB:

http://www.cdm.me/ekonomija/sehovic-...i-sve-troskove

[Mojsije]

Kad veli Sehovic onda je to sigurno tako. Vezite se, polecemo.

Sent from my GT-I9190 using Tapatalk now Free

[Old Bone]

Sehovicevo misljenje o misljenju SB:

http://www.cdm.me/ekonomija/sehovic-...i-sve-troskove

Sve, sve, ali komentari "mrzitelja"...ovako ti to anonimni kaže: "Znate li vi koliko je to para?"..Pa onda pojasni: "To je 450 rekonstrukcija internog odeljenja bolnice...ili 2.000.000 kompjutera! "...e paaa..


Pozdrav,

[NHM]

Prilično sam siguran da (finansijski) problemi Crne Gore ne potiču od kredita za autoput od 800 miliona sa grejs periodom od 5 godina, rokom otplate 20 godina i kamatom 2%, niti potiču od namjenskih kredita za poljoprivredu od 37 miliona eura, grejs 3 godine, rok otplate 15 godina, kamata 3%. Problem su zaduživanja za isplate garancija sa kamatama 6.5% plus tromjesečni euribor, problem su krediti od 100 miliona sa kamatom 5.95% plus euribor, problem je to što ta zaduživanja ne služe za finansiranje bilo čega što može, srednjeročno ili dugoročno, te pare da proizvede i da dalje nastavi da daje dobit.

Najveći je problem sposobnost ljudi koji se pitaju o svemu tome. I ljudi koji pretenduju da se pitaju o svemu tome.

[Mojsije]

Pale su garancije u vrijednosti 100 i vise miliona. Iole legitimna vlada bi se povukla poslije takvog kraha, a oni koji su ih podrzavali zavukli bi se u misju rupu.

Sent from my GT-I9190 using Tapatalk now Free

[bluki]

Prijatelji iz Svjetske Banke su izračunali koliko bi to povećalo javni dug Crne Gore u odnosu na BDP, ali su zaboravili da izračunaju koliko će taj posao da poveća BDP, može se desiti da se čak javni dug procentualno smanji u odnosu na BDP ili da ostane nepromijenjen

Što je zapravo BDP, pogledajmo formulu:
Bruto domaći proizvod predstavlja zbir potrošnje stanovništva, investicija, potrošnje države i razlike između izvoza i uvoza, ili izraženo formulom:
BDP = C + I + G + (X-M)
Gdje je:
C – Potrošnja stanovništva (private consumption)
I – Investicije (gross investment)
G – Potrošnja države (government spending)
X-M – Razlika između izvoza i uvoza (exports – imports)


Postoje dvije vrste kredita, dobri i loši, loši krediti su oni koji se koriste za potrošnju koja ne generiše rast, a dobri su krediti oni koji generišu rast BDP-a u sadašnjosti i budućnosti.

Tipičan primjer dobre investicije u Crnoj Gori u prošlosti putem kredita su bile izgradnja energetskih postrojenja hidro i termo elektrane, koje evo preko 50 godina snadbijevaju stanovništvo sa strujom, generišu BDP i smanjuju uvoz i odlivanje novca iz sistema.

Što se tiče isplativosti autoputa, mislim da će biti isplativ 100%, jer nema toga kamiondžije ili vozača autobusa ili malog auta koji će rizikovati da ide kroz kanjon platije za par eura... pogotovo zimi.

[Jal Cargo]

Što se tiče isplativosti autoputa, mislim da će biti isplativ 100%, jer nema toga kamiondžije ili vozača autobusa ili malog auta koji će rizikovati da ide kroz kanjon platije za par eura... pogotovo zimi.

Ako se vodimo samo tim kriterijumom, protok saobracaja tj. broj vozila x cijena putarine, onda se ne moze isplatiti. Kako je navedeno u studiji ministarstva saobracaja, na postojecem putnom pravcu Bar - granica sa Srbijom, dnevni prosjek je oko 7000 vozila. Izgradnja autoputa bi sigurno uticala na povecanje protoka, ali, cak i u slucaju da se udvostruci, i dalje bi to bilo daleko od dovoljnog da se bezbolno i u kratkom periodu zakrpe troskovi kostanja cijelog projekta.

Autoput nije samoisplativ i ta investicija ce morati da se pokriva drugim izvorima prihoda (na koje postojanje autoputa moze direktno ili indirektno uticati).

Autoput ce sigurno imati dobre ekonomske efekte, na pojedine sektore, prije svega bi mogao uticati na bilans u turistickom. Recimo, one turiste iz Srbije koje smo izgubili, ili one koji se dvoume oko ljetovanja u Crnoj Gori, ili one koji ljetuju dva puta, pa su neodlucni oko izbora druge destinacije, privuci ce ideja da se "spuste" na primorje za 4-5 sati. Dok se izgradi autoput, standardi i imidz crnogorskog turizma ce se poboljsati, pa ce to biti dodatni razlog da Srbi razmisljaju o nasoj turistickoj ponudi. Uostalom, to je u prosjeku 60-65 litara goriva za povratno putovanje za 4-5 osoba, u ukupnom trajanju od 10-ak sati.

Opet, autoput bi mogao dovesti u pitanje odrzivost putnickog zeljeznickog saobracaja, koji bi postao neisplativ i besmislen. Takodje, turiste iz inostranstva van regiona necemo privuci prostom cinjenicom da imamo autoput, nego raznovrsnijom ponudom u aviosaobracaju, sto ukljucuje prisustvo niskobudzetnih kompanija, makar na sezonskom nivou. Ne znam zasto bi turista iz Njemacke ili Ceske dosao automobilom, kad moze da kupi jeftinu aviokartu i za dva ipo sata je na primorju, a tamo moze iznajmiti automobil, ako mu je potreban.

Posto smo, zahvaljujuci neracionalnoj ekonomskoj politici, uvozno zavisna zemlja (uglavnom od Srbije), kraca dionica i jeftiniji prevoz robe mogao bi da utice na pojeftinjenje prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda koje uvozimo iz Srbije odnosno na domace maloprodajne cijene.

Ako govorimo o transportu, nijesmo narocito vazna transportna ruta drumskog, nego imamo potencijal zeljeznickog i brodskog transporta, medjutim, izgradnjom autoputa i pojednostavljivanjem unutrasnjeg drumskog transporta, moze se teorijski, usled smanjenih troskova, promijeniti politika domacih cijena; drugo, Srbija bi mogla preusmjeriti svoj uvoz/izvoz i kamionski i zeljeznicki transport robe na i od Luke.

O ukupnom uticaju na domacu privredu je tesko govoriti jer ne znamo kakva je strategija drzave za razvoj sjevera. Ako nema ekonomske aktivnosti u toj regiji, nece biti pretjerane koristi od autoputa tamo, osim sto ce ljudi sa sjevera brze i jednostavnije migrirati na jug. Istina, trgovinska i ugostiteljska preduzeca, a to je jedina privredna/usluzna djelatnost na sjeveru, imace ustede zbog ustede goriva i rjedjih servisnih intervala na vozilima, sto bi teorijski moglo da se odrazi na cijene ili prosirenje posla koje znaci otvaranje novih radnih mjesta. Teorija.
Iz suprotnog smjera ucestalije ce dolaziti ljudi iz Podgorice i primorja (u vecini slucajeva u Kolasin) i trosice vise novca u ugostiteljskim objektima i maloprodajnim trgovinama.

itd.

Sam posao izgradnje autoputa moze kratkorocno pozitivno uticati na ekonomiju, ali ako vec govorimo o ekonomskim pokazateljima sa kojima docekujemo izgradnju autoputa, u odnosu na pocetak cijele price idemo skoro pa potpuno goli - bez aluminijuma odnosno industrijske proizvodnje, sa jos vecim padom izvoza i deficitom u spoljnotrgovinskoj razmjeni, i sa ogromnim dugovima koje drzava treba da vrati - od cega, ako ne od turizma i novog zaduzivanja?

[wulfy]

Razjasnio si mi...

Ja pomislio juče da kako je moguće da se laže prilikom posjete naših KIni, kad je rečeno da je super -povoljan kredit.

I važna je vijest da će se 90% graditi 4 trake plus ostrvo izmedju (što je i bila moja prefereirana opcija od početka). Kasnije, kad se broj putnika poveća dogradjivale bi se još po jedna zaustavna traka...Ispred tunela neka zaustavna traka "udje u put".

Wofi, je li to polu-autoput?
***
Ma samo da počnu početkom naredne godine...a koliko ja znam neke tokove stvari, kad je dovde došlo-hoće počet vrlo brzo. Sve su priče ispričane, samo da Kina ratifikuje u njihovom parlamentu zakon o strateškom partnerstvu koji je MNE usvojila i mora jednom počet da se radi.

Pozdrav,

Može bit, al' ne mora da znači

Recimo, po tehničkim karakteristikama brza cesta je put koji ima 4 saobraćajne trake minimalne širine 3,25 m, ivične trake sa obe strane puta širine 0,35 m, minimalni radijus krivine od 250 m, a maksimalni nagib od 7%. Kolovozne trake mogu biti razdvojene (zeleno ostrvo, ograda, različiti nivoi traka, ...), a opet ne moraju.

Tehničke karakteristike za auto-put kažu da saobraćajna traka mora imati najmanju širinu od 3,5 m, te zaustavnu traku od 2,5 m (dakle minimum 3 saobraćajne trake u jednoj kolovoznoj traci, što će reći minimalna širina kolovozne trake je 9,5 m). Minimalni radijus krivine je 450 m, a maksimalni uspon 5%.

Ima tu još tehničkih razlika (sigurnosne norme odbojnih greda,betonskih ograda, dizajna potpornih zidova, mjesta za odmor, ...), no da sada ne smaram svim detaljima, i te tehničke stvari su precizne, dok su pravne :nevreness: malo rastegljive pa se može i brza cesta proglasiti auto-putem ...

Elem, ovdje govorimo o čisto tehničkom pitanju: auto-put ili brza cesta? Koliko sam ja shvatio (Andrija Lompar & Co.) insistiraju da se najteža dionica (ova najviše pominjana do Mataševa) radi kao brza cesta kao daleko jeftinija alternativa. Mislim da je takva nekakva varijanta u ovom ,,dilu'' sa Kinezima. Na kraju krajeva sve je to na klimavim nogama i ne mogu ništa da tvrdim iz prostog razloga: Ne postoji glavni projekat auto-puta koji je osnova svega, zar ne?

Polu-atoput se zove nedovršeni auto-put (ili brza cesta) gdje je završena jedna kolovozna traka i njom se odvija saobraćaj u oba smjera dok se ne završi druga kolovozna traka.

Što se tiče naplate putarine i cjene održavanja auto-puta o tome se na ovoj temi već detaljno pisalo, tako da ima i u ranijim postovima.

[high]

Prijatelji iz Svjetske Banke su izračunali koliko bi to povećalo javni dug Crne Gore u odnosu na BDP, ali su zaboravili da izračunaju koliko će taj posao da poveća BDP, može se desiti da se čak javni dug procentualno smanji u odnosu na BDP ili da ostane nepromijenjen

Što je zapravo BDP, pogledajmo formulu:
Bruto domaći proizvod predstavlja zbir potrošnje stanovništva, investicija, potrošnje države i razlike između izvoza i uvoza, ili izraženo formulom:
BDP = C + I + G + (X-M)
Gdje je:
C – Potrošnja stanovništva (private consumption)
I – Investicije (gross investment)
G – Potrošnja države (government spending)
X-M – Razlika između izvoza i uvoza (exports – imports)


Postoje dvije vrste kredita, dobri i loši, loši krediti su oni koji se koriste za potrošnju koja ne generiše rast, a dobri su krediti oni koji generišu rast BDP-a u sadašnjosti i budućnosti.

Tipičan primjer dobre investicije u Crnoj Gori u prošlosti putem kredita su bile izgradnja energetskih postrojenja hidro i termo elektrane, koje evo preko 50 godina snadbijevaju stanovništvo sa strujom, generišu BDP i smanjuju uvoz i odlivanje novca iz sistema.

Što se tiče isplativosti autoputa, mislim da će biti isplativ 100%, jer nema toga kamiondžije ili vozača autobusa ili malog auta koji će rizikovati da ide kroz kanjon platije za par eura... pogotovo zimi.

A šta kažu formule koliko uopšte ima saobraćaja zimi, pa koliko će da košta čišćenje snijega na autoputu? Zimi pada snijeg zar ne? Autoput se penje na prilično veliku nadmorsku visinu za razliku od trase kroz Platije.
Meni se odokativno čini da od putarine ne bi imali ni za gorivo za čišćenje snijega. Osim ako nisu planirali da se zimi na autoputu saobraća motornim sankama.....pa da to proglasimo za turističku atrakciju.....što da ne?

Država koja 3 godine kopa Malo brdo proširujući put ka Spužu ......jer nema para za izvođače.....oće da pravi autoput. Da nije žalosno bilo bi smiješno.

[wulfy]

Evo da ponovim konkretne brojke

Već nekoliko godina na našim putevima imamo brojače saobraćaja. Koji su najopterećeniji naši putevi?

Kotor - Budva - Bar --- tuda na godišnjem nivou prosječno dnevno prođe oko 9.500 vozila

Bar - Podgorica --- tuda na godišnjem nivou prosječno dnevno prođe oko 9.000 vozila

Cetinje - Podgorica --- tuda na godišnjem nivou prosječno dnevno prođe oko 8.500 vozila

Nikšić - Podgorica - Tuzi --- tuda na godišnjem nivou prosječno dnevno prođe oko 7.500 vozila

Budva - Cetinje --- tuda na godišnjem nivou prosječno dnevno prođe oko 6.000 vozila

Bijelo Polje - Podgorica --- tuda na godišnjem nivou prosječno dnevno prođe oko 5.500 vozila

Bijelo Polje - Rožaje --- tuda na godišnjem nivou prosječno dnevno prođe oko 3.000 vozila

Brojači saobraćaja postoje i pored nekih graničnih prelaza pa nam to može dati jasniju sliku koliko vozila ulazi/izlazi iz CG

Dobrakovo - Bijelo Polje --- tuda na godišnjem nivou prosječno dnevno prođe oko 5.500 vozila

Debeli Brijeg - Igalo --- tuda na godišnjem nivou prosječno dnevno prođe oko 4.500 vozila

Dračenovac - Rožaje --- tuda na godišnjem nivou prosječno dnevno prođe oko 3.000 vozila

Šćepan Polje - Plužine --- tuda na godišnjem nivou prosječno dnevno prođe oko 800 vozila

Nudo - Vilusi --- tuda na godišnjem nivou prosječno dnevno prođe oko 700 vozila

Sukobin - Valdanos --- tuda na godišnjem nivou prosječno dnevno prođe oko 300 vozila

Ovo su prosječne brojke, dionica koja drži rekord po broju vozila u jednom danu je Kolašin - Podgorica i taj broj je oko 20.000 vozila


Među ovim brojkama ima dosta i lokalnog saobraćaja koji se sigurno ne bi preusmjerio na auto-put.


Za auto-put BB, CG je krajnje odredište i za očekivati je sličnu frekfenciju kao što je sada, a ako gledamo optimistično (a što ne bi gledali) frekfencija ne može biti veća od 10.000 vozila dnevno na putu koji košta preko 2,5 milijardi eura.

Što se JJ tiče tu je mnogo komplikovanija analiza. Trebalo bi uzeti vozila koja koriste auto-put Bratstva i jedinstava od Ljubljane do Grčke, te jedan dio tih vozila prebaciti na JJ. No, ajde da računamo sa pesimističnom brojkom od 5.000 vozila (jer dobar dio na sebe će da preuzme brza cesta), a autoput košta manje od milijardu eura (nekih 0,9 milijardi)

Smokovac - Mataševo je dionica koja je ima 41 km i koštaće nekih 809.000.000 € uz 2% godišnje kamate na 20 godina (5 godina grejs priod).

Zadnjih nekoliko godina je stavljen brojač saobraćaja i prosječni protok vozila na putu Podgorica - Bijelo Polje na dnevnom nivou je 5.500 vozila.
Ajde da vjerujemo da to nije frizirani podatak, a kako sve studije govore da se izgradnjom autoputa Bar - Beograd obim saobraćaja neće u značajnoj mjeri povećati, a mi ćemo biti optimisti i vjerovaćemo da će se ovaj kompletni saobraćaj preseliti na auto-put. Šta to znači? Da bi se vratio uloženi novac cjena putarine za taj 41 km morala bi biti 25 eura. No, tu su još i troškovi održavanja puta. No, u taj 41 kilometar će možda biti i još neki objekat kojim će se finansirati auto-put (benzinske pumpe, restorani, servisi, ...) pa ajde da računamo nešto nižu cjenu ... Biće to najskuplji auto-put po kilometru u Evropi (prosječna cjena kilometra u Srbiji je 0,03, u Hrvatskoj je 0,06, u Italiji 0,05, Francuska je 0,1 €, ...). Zbog toga niti jedan izvođać neće da radi samo ovu dionicu jer je neisplativo i zbog toga i za ovo novo vjerujem da je jedna šarena laža.

Najveći protok vozila je na relaciji Bar - Podgorica (oko 9.000 vozila dnevno u prosjeku) i zato svi insistiraju da prvo grade tu manje zahtjevnu dionicu (neuporedivo lakša za rad, a mnogo veći protok stvara i uslove bržeg vraćanja uloženog novca), no tu još nemamo konačnu dionicu, da li sa dva mosta preko Skadarskog jezera (mnogo nepoznanica, skuplja varijanta, ali i manje krivina i dosta veća prosječna brzina) ili oko jezera na Pavlove strane (lakše za gradnju, ali sa više krivina i veliko je pitanje estetike kako će to uticati na neponovljivi pejzaž Pavlovih strana). Iz golih brojki zaključujem da će tek definisanjem ove dionice zapravo početi ozbiljna priča o auto-putu Bar-Boljari.

[NSX]

A šta kažu formule koliko uopšte ima saobraćaja zimi, pa koliko će da košta čišćenje snijega na autoputu? Zimi pada snijeg zar ne?

to će biti samočisteći put samo da jave na TV i biće tako 100%

[wulfy]

Ako sam dobro razumio zadnje informacije: ništa od početka radova na izgradnji auto-puta u toku ove godine.

Gdje je problem? Izgleda u tome da se u pregovore ušlo bez nekih jasno postavljenih tehničkih ,,detalja''.
Recimo, ovaj dio koji se podrazumjeva da finansira država, hoće li to ići preko neke državne firme (na čemu, valjda, insistiraju Kinezi, da bi ze znala linija odgovornosti, i na čiji bi se račun slio novac potreban za gradnju) ili će i dalje vlada biti zadužena.
Onda, ne zna se ko će od strane Crne Gore voditi projekat (čovjek sa iskustvom koga, za sada, nemamo).
Uglavnom, dosta toga nije definisano (a trebalo je bit).

Saga o početku izgradnje auto-puta se nastavlja.

[Old Bone]

VALA PRAVA SAGA!

Opet, da sam ja u poziciji Brajovića, pa da samo malo počnem da razmišljam o odgovornosti i MOGUĆNOSTI DA MI PRIKAČE ROBIJU, JER ĆE I EVROPA I OPOZICIJA SVAKI CENT KOJI JE POTROŠEN ANALIZIRATI ( i sa punim pravom! Dosta je bilo neodgovornosti, šklapanja, nekompetentnosti, "Alajbegovih slama"u raznim pojavnim oblicima)-I JA BI 7 PUTA MJERIO PRIJE NEGO ŠTO PRESEČEM....Tako čini i Brajović, to je očito. E sad, nekad je pretjerana opreznost pogubna za realizaciju dobrih projekata....nije lako biti pametan

WOLFI, MOLIM TE OBAVJEŠTAVAJ NAS!

Pozdrav,

[Maja]

Ako sam dobro razumio zadnje informacije: ništa od početka radova na izgradnji auto-puta u toku ove godine.

Gdje je problem? Izgleda u tome da se u pregovore ušlo bez nekih jasno postavljenih tehničkih ,,detalja''.
Recimo, ovaj dio koji se podrazumjeva da finansira država, hoće li to ići preko neke državne firme (na čemu, valjda, insistiraju Kinezi, da bi ze znala linija odgovornosti, i na čiji bi se račun slio novac potreban za gradnju) ili će i dalje vlada biti zadužena.
Onda, ne zna se ko će od strane Crne Gore voditi projekat (čovjek sa iskustvom koga, za sada, nemamo).
Uglavnom, dosta toga nije definisano (a trebalo je bit).

Saga o početku izgradnje auto-puta se nastavlja.

Jedino to CG ima (svjetsko iskustvo), ali otkud to da znaju u Vladi? Nije im nacrtano? Postoji zivot i rad prije nastanka DPS/SDP-a i van DPS/SDP-a
Hvala Lepo

[West]

VALA PRAVA SAGA!

Opet, da sam ja u poziciji Brajovića, pa da samo malo počnem da razmišljam o odgovornosti i MOGUĆNOSTI DA MI PRIKAČE ROBIJU, JER ĆE I EVROPA I OPOZICIJA SVAKI CENT KOJI JE POTROŠEN ANALIZIRATI ( i sa punim pravom! Dosta je bilo neodgovornosti, šklapanja, nekompetentnosti, "Alajbegovih slama"u raznim pojavnim oblicima)-I JA BI 7 PUTA MJERIO PRIJE NEGO ŠTO PRESEČEM....Tako čini i Brajović, to je očito. E sad, nekad je pretjerana opreznost pogubna za realizaciju dobrih projekata....nije lako biti pametan

WOLFI, MOLIM TE OBAVJEŠTAVAJ NAS!

Pozdrav,

Jes jes jes ce analizirati. U istochnoj evropi je isto imalo privatizacija i isto se mutilo sa udb-ama itd. i niko nije dana zatvora vidio. Sem ako ga neko domaci nije zatvorio. To da li ces ili neces je domaca rabota. Evropa ti nece cistit kucu ko shto grke nije ochistila

[wulfy]

NOVO ODLAGANJE

Autoput neće ni ove godine

Vladi i Kinezima potrebni mjeseci da preciziraju sve detalje ugovora o izgradnji nove saobraćajnice od Podgorice do Mateševa

Iako su Kinezi spremni da po povoljnim uslovima daju kredit i da sa tim projektom uđu na tržište jugoistočnog dijela Starog kontinenta, a političari su prethodnih mjeseci govorili da bi izgradnja autoputa prema sjeveru mogla početi krajem ove godine, do toga sigurno neće doći makar još nekoliko mjeseci, odnosno do proljeća, saznaju “Vijesti nedjeljom”. Izvori u Vladi i stručnim krugovima uključenim u ovaj projekat kažu da, iako se vlasti zbog mnogo čega žuri sa početkom realizacije ovog projekta, on neće početi makar još nekoliko mjeseci jer prvenstveno Kinezi, a i naša strana, žele da se ugovorom na koji treba da stave potpis dvije strane sve precizira. “Iako se vlasti prirodno žuri da krene sa ovim projektom i da na taj način pokuša da stavi u drugi plan ozbiljne probleme u javnim finansijama i broje afere, to ipak ne može ići tako brzo. Godinama se o autoputu pričalo napamet bez ozbiljnog plana i, što je još bitnije, bez novca. Sada se toj priči mora pristupiti do kraja ozbiljno jer, iako Kinezi žele ovim projektom na mala vrata da uđu na evropsko tržište, to nikako neće uraditi brzopleto. Zbog toga će biti potrebni mjeseci da se preciziraju svi detelji ugovora, od toga ko će i u kojim rokovima šta da plati i radi, do najsitnijih detalja kao što su ko će napraviti svaki metar puta oštećenog prilikom izgradnje autoputa”, kažu sagovornici “Vijesti nedjeljom”. Najvredniji infrastrukturni projekat u istoriji države za vlast je dobra šansa da stvori privid da se pokreću krupne investicije, da investitori imaju povjerenja u vlast koju opterećuje toliko afera, te da se tema KAP makar malo gurne u drugi plan. “I pored toga što je novac, koji je u dosadašnjoj priči o autoputu bio najveći problem, sada obezbijeđen, i to reklo bi se po vrlo povoljnim uslovima, to ne znači da će Kinezi potrčati da počnu. I kada se potpiše ugovor o izgradnji, tek predstoje ozbiljni poslovi na terenu koji znače geološka istraživanja, jer ne možete tek tako krenuti da gradite most koji vrijedi desetine miliona eura a da ne znate na kakvom terenu on treba da stoji. To je mnogo ozbiljan projekat i mora mu se tako pristupiti ako neko ne želi da ima ozbiljan problem. Vidjeli ste šta je jedan hrast napravio u Srbiji i šta znači nakandno projektovanje. To nijedna ozbiljna kompanija i banka sebi ne želi da dozvoli zbog svoje reputacije i finansija, makar šteta i ne išla na njen račun”, kažu sagovornici “Vijesti”. Kineske kompanije CCCC i CRBC su prioritetnu dionicu autoputa Podgorica - Mateševo procijenile na 809 miliona eura. Od toga bi Crna Gora učestvovala sa 121 milion, a ostatak bi obezbijedile kineske korporacije kreditom tamošnje Exim banke. Rok otplate je 20 godina, grejs period pet godina i kamata dva odsto. Ministar finansija Radoje Žugić ranije je objasnio da bi ta vrlo povoljna kamata, praktično manja od inflacije "uz određene valutne kursne rizike mogla da poraste za oko deset procenata".

izvor: www.vijesti.me

Prevedeno: ,,ajde da radimo, ali ne znamo šta (ne postoji projekat)''

[NHM]

Ministar finansija Radoje Žugić ranije je objasnio da bi ta vrlo povoljna kamata, praktično manja od inflacije "uz određene valutne kursne rizike mogla da poraste za oko deset procenata".

Kakve valutne kursne rizike? Da nije ta kamata vezana za libor ili euribor? Ili je kredit odobren u jednoj valuti, a vraćamo ga u drugoj? A niko ništa ne objavljuje o tome. Da ne bude kao što smo ugovore sa kap-om potpisivali u dolarima (ili eurima), a vraćali u eurima (ili dolarima) pa je strategija poslovanja kap-a bila zasnovana na lijepim željama da euro (ili dolar) bude što jači, a cijena aluminijuma preko 2000 dolara po toni.

[wulfy]

Transparetnost nije samo fraza, no, aj' ...