U Kuranu postoje odredbe koje tretiraju slucajeve odlozenog placanja. Npr. prodavcu je zabranjeno da naplacuje nadoknadu za cekanje, koja odgovara kamati.
Ako, recimo, ti meni prodas nesto sto kosta 1 euro i dogovorimo se da ti platim kasnije, nakon isteka jedne godine, ne smijes podizati cijenu odnosno, kad donesem novac, cijena mora biti ista kao i u trenutku kad sam proizvod/artikal/robu preuzeo od tebe. U praksi to znaci da mi ne smijes reci:"Cekao sam te/cekacu te godinu, cijena nije 1 nego 1,25."
E, sad, kako islamske banke (kreativno) zaobilaze vjerske regule?
Uzmimo dva primjera za poredjenje:
Ja zivim u Crnoj Gori; odlucio sam da kupim stan cija je cijena 100000 eura. Logicno, u slucaju da ne mogu ili ne zelim da platim gotovinom, a kreditno sam sposoban, sa bankom cu sklopiti ugovor o kreditiranju na npr. 25 godina, pa ce me stan, uz obracunate kamate, kostati npr. 170000.
Ti zivis u UAE i zelis da kupis stan cija cijena iznosi 100000 eura. Odlucio si da odes u banku i objasnis im sta zelis. Banka ce, zatim, kad provjeri tvoje finansijsko stanje i utvrdi da zadovoljavas uslove kreditiranja, kupiti taj stan po trzisnoj cijeni od 100000 eura, sklopice kupoprodajni ugovor sa tobom, omogucice ti da ga otplacujes na rate u trajanju od 20 godina - bez obracunavanja kamata,
ali po cijeni od 170000. Dakle, tehnicki, ti neces placati banci kamatu nego rate za "pozajmicu" obracunate po prostoj metodi: cijena stana/broj mjeseci, cime je zadovoljena odredba serijatskog prava, ali se u praksi sve svodi na jedno te isto - i banka u Crnoj Gori i banka u UAE su zaradile na nama, klijentima, samo su terminologija i metode formalno razlicite.
U drugom slucaju, ako ja ulazem ustedjevinu u crnogorsku banku, prihodovacu na osnovu onoga sto mi zovemo kamata.
Ako ti ulazes u UAE banku, i ti ces, podrazumijeva se, prihodovati, samo sto banka to nece nazivati kamatom nego ces biti, kao sto je Hari objasnio, tretiran kao partner u investiciji koji ce, shodno visini uloga, dobijati odredjeni prinos. Inace, islamske banke ne ulaze u rizicne poslove kao "hriscanske", tako da su tvoj ulog i prihod sigurni.
Prema tome, Bone nije u pravu kad kaze da islamske banke ne naplacuju kamatu - naplacuju, tako sto kreativnim resenjima zaobilaze ogranicenja koja postoje usled vjerskih pravila i uputa.
Bookmarks