Koju podatke i koju metodologiju koristite prilikom procjenjivanja isplativosti izgradnje.
Naravno, i sta onda da pisemo?Ja se smjeskam kad mi opjevaju potrebu za Boljarima...a taj autoput bi za CG bio efikasniji i logichniji da je isao ka tromedji BIH i Srbije ali nek se placeni bahcu s tim politichkim a ne ekonomskim trasama..
I sami znate, i da ne ulazimo previse u detalje, da bi J.J. frekvencija tranzit transporta bila kvalitetnija, veca i isplativija. A s tim bi uporedno islo i ostalo.
No... ja jedva cekam da se zavrsi dionica do Ploca jer bar je kod vas sve konkretno. U CG se samo prica pa se od price umore, i onda posle tot godina opet pochnu da prichaju pa se zamore...i tako svaki posao.. Uzivanje je gledati iz Vrgorca onoliku masineriju i izgradnju autoputa. Svaka cast.
Hvala Lepo
Last edited by Maja; 27-01-11 at 18:57.
Koju podatke i koju metodologiju koristite prilikom procjenjivanja isplativosti izgradnje.
Ja lično raznu literaturu koju mogu da nađem na internetu (zadnja onaj seminarski rad što je Escobar_BP postavio, tu su razne studije kojih ima čak i na zvaničnim sajtovima vlade u pdf formatu, itd. iitd.) Na osnovu toga u ovoj temi https://forum.cdm.me/showthread.php?t=67230 sam ovako sumirao razloge za i protiv:
Jadransko-Jonski autoput
Dionica:
Početak ovog autoputa je u Trstu (Italija), potom ide tridesaetak kilometara kroz Sloveniju, pa ulazi u Hrvatsku gdje je dužina autoputa oko 490 km, pa otprilike iznad Metkovića ulazi u Bosnu i Hercegovinu kroz koju je dionica od 90 km. Tada autoput ulazi u Crnu Goru otprilike u visini Grahova, prolazi pored Podgorice i ulazi u Albaniju. Crnogorska dionica je dugačka oko 120 km. Potom kroz Albaniju u dužini od 330 km gdje ulazi u Grčku kroz koju prolazi u dužini od 440 km do Kalamata. Naravno prje mosta Antirio-Rio http://en.wikipedia.org/wiki/Rio%E2%...ntirrio_bridge krak se odvaja ka Atini.
Trenutno stanje na terenu:
Do Trsta se stiže autoputevima iz pravca juga, zapada i sjevera. Krak kroz Sloveniju je u izgradnji, dok je kroz Hrvatsku skoro u cjelosti izgrađen (fali još nešto manje od deset kilometra gdje se treba napraviti prelaz za ulaz u BiH i krak koji ide ka Dubrovniku. Kroz BiH se radi na projektovanju ovog puta, od radova na terenu nije ništa počelo, ali ako CG počne sa radom oni mogu da isprate dinamiku izgradnje. U Crnoj Gori se daje prioritet drugom autoputu tako da nije poznato šta će biti sa ovim. Kroz Abaniju je završeno projektovanje i završena je otprilike trećina (završili su auto-put do Kosova, a sada se bacaju na ovu dionicu) i u narednih nekoliko godina može se očekivati da bude završen dobar dio ovog autoputa. Kroz Grčku je većinom završen ovaj autoput.
Poveznice:
Ovaj auto-put bi bio najkraća veza Grčke sa zapadnom i jugozapadnom Evropom. Preko budućeg autoputa (koji je u izgradnji) Ploče-Sarajevo-Budimpešta prestavlja i najkraću komunikaciju Grčke, Albanije i Crne Gore sa srednjom Evropom. S' tim u vezi tranzit kroz Crnu Goru bi se povećao i takođe bi se Crna Gora približila turistima iz srednje i zapadne Evrope. Vožnja od Grčke do italije mogla bi da traje svega 1 dan (bilo kojim drugim putem traje 2 dana)
Cjena:
Tih 120 km uglavnom prolazi kroz povoljan teren koji je većinom i državno vlasništvo. Broj tunela i mostova je izuzetno mali (oko 5% ukupne dionice, ne računajući petlje), tako da bi ta dionica sa priključcima koštala oko milijardu eura (manje od 10 miliona po kilometru)
Autoput Bar-Beograd
Dionica:
Početak ovog autoputa je u Baru, te izlazi na Skadarsko jezero. Još uvjek nije odlučeno ide li se mostom preko jezera ili se ono zaobilazi. Potom preko Podgorice, Mataševa i Berana izlazi na granicu sa Srbijom. Potom preko Ivanjice, Požege, Valjeva, Obrenovca dolazi do Beograda. Usput se sreće jedino sa jadransko-jonskim (kada i ako bude gotov) autoputem kod Podgorice. Dužina autoputa kroz Crnu Goru nešto manje od 200 km, kroz Srbiju, nešto manje od 300 km.
Trenutno stanje na terenu:
Do Beograde se stiže autoputem sa zapada (bratsva i jedinstva od zagreba) i sa jugo istoka (bratstva i jedisntva od Niša) što prestavlja tzv. koridor 10. Takođe se dolazi i od sjevera. Isprojektovana dionica autoputa je do Požege. Za južnije ne postoji projekat još uvjek. Pošto ovaj put nije u međunarodnim koridorima nije prioritet Srbije. Moraju da rade na poboljšanju koridora 10 i to je prioritet ikao je pored boljih uslova saobraćaja tranzit smanjen za više od 30% (razlog je ulazak Bugarske i Rumunije u EU pa se transport iz Turske vrši daljim i bržim putem jer se ne moraju zaustavljant na granici). Za dionicu puta kroz Crnu Goru manje više se sve zna, no i dalje djeluje neralan početak radova (pravi početak radova a ne slikanje pred kamerama)
Poveznice:
Ovaj auto-put povezuje Crnu Goru sa koridirom 10 i samo bi Crna Gora imala koristi od ovog puta. S' tim u vezi ne treba očekivati povećanje tranzita sobraćaja u većem obimu nego što je sada na magistralnim putevima. Opterećenje (i isplativost puta) će rasti samo ako luka Bar značajno poboljša svoje poslovanje, a s' tim u vezi i cjelokupna druga privreda Crne Gore. Zbog toga se ne mogu očekivati krediti evropskih institucija za ovaj put. Zbog toga što bi ovaj autoput bio najbrža veza Srbije sa morem može se očekivati nešto veći promet u doba turističke sezone, ali ne u nekoj značajno većoj mjeri jer bi se taj promet zasnivao uglavnom na vozače iz Srbije i Crne Gore, dok bi vrlo mali procenat drugih državljanja koristio ovaj autoput. Zbog toga se ovo smatra lokalnim autoputem i apsolutno ne prestavlja prioritet kod vlade Srbije (osim ako ne preuzmu potpunu komtrolu nad lukom Bar).
Cjena:
Otprilike oko 2,5 milijarde eura što znaći oko 14 milona po kilometru u prosjeku. Odnosno, zbog konfiguracije terena zahtjeva puno mostova i tunela te je kilometar ovog puta za 40% skuplji od kilometra jadransko-jonskog autoputa.
Last edited by wulfy; 27-01-11 at 19:43.
Sigurno ne - politikantsku koja je prihvacena..
Ako treba nekome da se objashnjava put - slijepo crijevo (jednog lepog dana) koji Srbiju nece zanimati nakon zavrsetka veze sa Makedonijom i izlaskom na Grchku. I sto ce lijepo da sahrani ekonomski CG, sve sa ucjenama - sad cemo- kad cemo, e vidjecemo..
Niko normalan u biznisu ne dozvoljava mogucnost ucjene i logichno da bi se prije oslonio na konekciju sa SA i BG, ako neko zategne - uvijek izlaz i lakse za investicije..Ovako politikantski nek rade kao sto rade - sta god zele. Ionako razmishljaju samo od izbora do izbora.
Ili ozbiljnost i interes pametnih ekonomista Albanije koja je sa svojim projektom stigla realno do Bozaja... i veza sa zapadnom Evropom koja je pred Plocama... E, tu nema sta vise da se diskutuje. Pristupachniji teren JJ, brzina izgradnje, zainteresovanost za taj put itd itd... No zalud prica.. Treba narod malo zabaviti da mastaju...
Autoputevi nisu ekonomski isplativi ni jedan ni drugi po drzavu i to se tretira kao potreba radi razvitka infrastrukture drzave i sta bude - bice. Ni 400 m nisu produzili pistu na Aerodromu a ne... Cekaju da im EU pokloni novac. Iskreno sumnjam da ce ista od toga raditi u CG. A prica sa KInezima mimo tendera.. to jeste, ali ako pritom ispotpisu ko zna sta sve i koje obaveze kao kolateralu. Nista nije tek onako - na lepe okitze.
Hvala Lepo
Last edited by Maja; 27-01-11 at 20:48.
Gospodo, mi ovdje potrosismo vrijeme oko diskutovanja sta je bolje, i zasto... Ali da ne bi nagadjali oko toga, jer je potrebno jako puno informacija i chinjenica koje nijesu obojene bilo kakvom pristrasnoscu.... Kako su ovo dva najveca kapitalna projekta za CG, zasto gospoda iz Vlade ne uzmu ozbiljne konsultante koji ce garantovati dovodjenje bar 3-5 firmi koje ce uchestvovati na tenderu. Koji ce napraviti kompletnu ekonomsku analizu projekta, a ne hoce ici put preko mog imanja, njegovog itd.. Napravili su trasiranje autoputa, a gdje je ekonomska analiza isplativosti toga? Nacin finansiranja autoputa ide pod obavezu consultanata koji to izvode. A gdje je to?
Ja shvatam da budale treba sisati, ali gdje je opravdanost?
Ovako, sta su uradili? Niko iz Vlade nema struchnog pojma o tome sem da politikantski pricaju price narodu.
Hvala Lepo
Last edited by Maja; 27-01-11 at 21:09.
Evo nađoh da su izračunali (valjda jesu) da je isplativa samo dionica Bar - Podgorica.
http://www.nacional.hr/clanak/83418/...orenih-pitanja
Last edited by bracodubrovnik; 27-01-11 at 21:27.
Ako su napravili..jesu valjda nesto, ne bi ulazili u placanje izrade trase bez toga(nadam se), ali postoje i naknadne i detaljnije, nacin finansiranja i te analize su veci stepen. Meni se chini da bi oni angazovali i platili, ali bojim se da ne znaju sta treba da se radi i ko to radi.. Stvarno bi bilo suludo da ih informisem preko foruma sta ce i kako ce...
Ovako nek se igraju kolaterale sa Kinezima...
U CG to ide tako sto ce zvati brata od tetke koji nedje nesto radi i slichno...
Hvala Lepo
A valjda su izračunali količinu mogućeg prometa na toj dionici. Naši kad su radili studiju isplativosti Pelješkog mosta i brze ceste Ploče - Dubrovnik uzeli su sve u obzir, ljetni, zimski promet, pa i mogući budući tranzit, utjecaj na okoliš i svašta nešto. Nisam stručan, ali valjda se tako rade te analize isplativosti.![]()
Izgradnja Peljeshkog mosta je 400 miliona vise... da ne ide kroz Bosnu.. Koliko je to ekonomski objektivno isplativo.. druga pricha.. Sto se tiche studija isplativosti, ima ih vise vrsta. Od tih osnovnih do mnogo kompleksnijih gdje se u obzir uzimaju mnoge druge faktori i na kraju opet nesto sto to sve ujedinjuje sa nekoliko ponuda za tender od istog konsultanta. Jer on radi analizu koja je prihvatljiva za klijente, a ne za fantomske - moze biti a ne mora..i nigdje nikog sa garancijama na tenderu.
Ne znam koliko glasova vuku mjestani Peljesca i da li to vrijedi ta 400 mil. skuplja investicija...
Hvala Lepo
Last edited by Maja; 27-01-11 at 21:44.
Ta investicija, ako je jedina moguća, a zasad jest, nije skupa. Mi imamo problem cestovne nepovezanosti Dubrovnika sa ostatkom Hrvatske preko hrvatskog teritorija. Problem je već sad više nego očit. Na graničnim prijelazima se čeka (ljetos kolone preko cijelog Neuma), kontrole putnika se prilagođavaju Schengenskom režimu a uskoro će bit potpuno po Schengenu... Tražili su naši nekakav zatvoreni koridor preko teritorija BiH, ali ovi ne daju (što je i normalno). Znači most nam život znači. Dovoljno je to da će uskoro svi iz Dubrovnika koji putuju prema Splitu i dalje (a i obratno) morat imat putovnice za djecu mlađu od 15 godina.
Što se tiče Pelješca, ali i Korčule, most bi privukao investitore (neke već jest) pa bi omogućio razvoj ovoga najnerazvijenijeg dijela hrvatskog primorja. Pelješac je zlatni rudnik samo ga treba prometno povezat. Most je jedno od rješenja. A može i tunel ako je isplativiji![]()
Ja razumijem potrebe Dubrovcana jer su sada "slepo crevo", a u ZG to znaju odlichno sta to znaci i politichki i ekonomski. Naravno i gospodja Kosor je nedavno potvrdila istu politiku prema Dubrovniku pa i to nosi svoju dobru tezinu. Ne odustaje se znam.. I oko Peljesca pratim relativno dosta, kao i poslednju investiciju od nesto preko 5 mil.. u vremenu krize to potvrdjuje ozbiljnost do kraja.
Neum mi ne spominjite jer sam precesto na liniji ZG-CG ili Rijeka -CG pa to dobro osjetim..Navijam za svaku novu izradjenu dionicu kroz CRO.. skoro kao i vi u Dubrovniku.
Politichki postoji opasnost (ako mogu tako da kazem) od pretjeranog oslanjanja Dubrovachke zupanije na srpski dio Hercegovine i CG.. To je javna tajna u tim krugovima i upozorenja idu u tom smjeru. Zato se nadam (bar zbog politichkog straha, po mom primitivnog ali eto ispade nekad i koristan) da ce taj put ka DU ici josh brze.
Sebichno sa moje strane ali...
Gospodin Mesic je negdje pri kraju svog politichkog djelovanja pokretao prichu o potrebama jj puta i dolazio u CG da bi insistirao oko zajednichkog angazovanja CRO, CG i Alb.., jer je logichno da bi ekonomski i CRO odgovarala veza sa Grchkom zbog bolje iskoristenosti sopstvenog autoputa (o nekom znacajnijem benefitu u svakom slucaju nema rijechi - mozda oko 20% gruba procjena, ali i to vrijedi vise nego "rupa" kroz CG).
BIH je samo zeljela da profitira znajuci CRO potrebe, ali mislim da su prerano prekinuli razgovore o tome, bar zbog 400 mil extra (ekonomski gledano mogla se i ta cifra u nesto bitnije investirati). Onoliki promet kroz Neum steti i njima samima, ali to je "sica" za interese BIH..
Hvala Lepo
Last edited by Maja; 27-01-11 at 22:27.
Da se Neumljane pita sutra bi oni otkinuli komad zemlje za koridor. Ali ih se ne pita. Pita se Sarajevo. A Sarajevo ima drugačije interese jer i oni grade svoju dionicu JJ koridora neumskim zaleđem. Neum je ljeti katastrofa i oni stalno kukaju. Najlogičnije rješenje je gradnja brze ceste Ploče - Dubrovnik sa po dvije trake u svakom smjeru, preko Pelješca mostom ili tunelom, pa do Debelog brijega i sve to preko teritorije RH. Jer mi preko teritorije Republike Srpske i BiH ne dobijamo ama baš ništa. Tuda bi put prema Splitu bio 70-80 km duži u jednom smjeru, a i granični prijelazi bi ostali sve dok BiH ne uđe u EU (što neće bit tako brzo). CG bi imala mogućnost birat gdje će se spojit na cestu prema Europi, da li u Trebinju ili na Debelom Brijegu.
Na žalost mi u Dubrovniku nemamo prave ljude u Saboru RH koji bi zastupali interese ovoga kraja. Puno i previše davamo, a ništa ne dobijamo.![]()
Samo sto se za taj dio BiH Sarajevo malo pita vec dva HDZ-a u Mostaru, odnosno uticajni ljudi koji imaju zemlju na tom teritoriju.
Nije sporno da kvalitetnim cestama treba povezati sjever, posebno sjeveroistok Crne Gore sa centralnim i južnim djelom. Ali zaista nema razloga davati prioritet Bar-Boljare pred Jadransko-Jonskim putem: skuplji je, komercijalno neisplativiji i ponovo vezuje Crnu Goru na istočnu Evropu, što će se u nekom momentu iznova pokazati kao istorijska greška. Umjesto da hvatamo najkraći priključak ka srednjoj Evropi i jačamo vezu sa mediteranom kao našim prirodnim okruženjem, neko neobjašnjivo ludilo i ovu vlasti usmjerava ka Kosovu, Beogradu pa preko njega u ostatak svijeta.
Čini mi se da ovdje neki ne stoje baš najbolje sa geografijom.
Nije sporno da bi iz Francuske ili Njemačke do Podgorice brže i bolje stigli ukoliko bi postojala JJ cesta. Takođe nije sporno da bi za namjernike iz Bugarske i Rumunije od koristi bio autoput BB.
No interesantno je da je iz Srednje Evrope, dakle Mađarske (Budimpešta), Austrije (Beč), Češke (Prag), Slovačke (Bratislava) i Poljske (Varšava) do Podgorice kraća veza potencijalnim BB, nego JJ putem.
Ako pišemo o potencijalnim pravcima onda trebamo spomenut i koridor 5C koji se već gradi a koji ide od Mađarske, preko Hrvatske i BiH i spaja se sa JJ koridorom kod Čapljine pa ide neumskim zaleđem, Popovim poljem, pa preko Republike Srpske i kod Trebinja se spaja sa CG. Meni se čini da je taj budući pravac nekako kraći. Možda se varam ali ne vjerujem da se radi o nekim velikim razlikama.
Mada, ja bi osobno volio da mi nastavimo sa gradnjom AC do Dubrovnika a da taj koridor 5C ostavimo za neka bolja vremena.
Iskreno, mislim da Crnoj Gori trebaju oba autoputa, a da je prioritet BB i to ne zbog okruženja nego zbog potrebe da sjever Crne Gore oživi. Mi ćemo, bojim se, brzo doći u sitaciju da na sjeveru nema stanovništva.
U krajnjoj liniji, potreban je autoput Bar-Podgorica-Mateševo, a dalje mogu i brze ceste.
S obzirom da je dionica Bar-Podgorica i sa sadašnjom frekvencijom saobraćaja isplativa vrlo je vjerovatno da bi i susticanjem saobraćaja iz sjeveroistočne i sjeverne CG i dionica od Mateševa ka Podgorici bila blizu rentabilnosti.
Kad se radi o JJ, jako je važno da se što prije otkupi zemljište koje je u privatnom vlasništvu!
Prifalilo mi je para, a predviđena trasa ide kroz moje imanje.![]()
Da bi se bolje shvatilo sve ono što sma predhodno pisao evo nactah na brzinu trase auto-puteva. Na prvoj slici su crvenom bojom nacrtani postojeći auto-putevi u okruženju. Na drugoj slici sam plavom bojom docrtao planirane auto-puteve. Sada se bolje vidi pozicija jednog i drugog auto-puta.
Od Budve do granice ima oko 200 km, a da bi došao do tamo treba 4 sata što je danas nedopustivo puno vremena (prosjek 50 km/h). Taj put bi treba da traje manje od 3 sata (prosjek 70 km/h) a to se može postići izgradnjom zaobilaznica i poboljšenjem pojedinih elemenata puta, te bi na većini puta ogranićenje brzine bilo 70, 80 ili 100 km/h. Osim toga, treba izgraditi kvalitetan put Bijelo Polje - Pljevlja (paralelno i željezničku prugu), Andrijevica - Mataševo i Gusinje (preko Albanije) - Podgorica (od Mataševa priključak na taj put). Kako već imamo cjenu izgradnje novih puteva (Risan - Žabljak) i cjenu izgradnje trećih traka, i poboljšanja elemenata puta (uglavnom na glavnom pravcu Podgorica - Kolašin - Mojkovac) sve zajedno ne bi koštalo preko 500 miliona eura (ne računam željeznicu) što je mnogo manje od auto-puta. Time se iz bilo kojeg mjesta do auto-puta (Jadransko-Jonski) stiže za manje od dva sata što je prihvatljivo.
Primjer Srbije koja hoća da ulaže u lokalni autoput Beograd - Požega, ali južnije neće jer kvalitetnim putevima (preko Zlatibora) iz južnijih krajeva brzo se stiže do auto-puta. Jednostavno, da idu južnije konfiguracija terena uslovljava mnogo skuplju gradnju a to im se ne isplati. Doći će otprilike u situaciji kako se Slovenija postavlja prema Hrvatskoj. Slovenija odlaže izgradnju onih tridesetak kilometara (vidi se plavom bojom na drugoj slici) jer joj nije u intersu te smatra da izgradnju treba da pomogne Hrvatska. Tako će i Srbija s' pravom tražiti od CG da učestvuje u izgradnji tog djela puta jer da auto-put ide južnije od Požege u intersu je samo Crne Gore, a Srbiju to ne zanima jer srpsaka privreda nće trpeti poslijedice nepostojanja tog auto-puta, ali bi lokalni-auto put Beograd - Požega dobro došao.
Ne da mi se sada vadititi odakle sam sve izvukao ovo, ali većina ovih studija ima na raznim srpskim sajtovima koji se bave ovom problematikom, a za CG dio na sjeveru sam izvukao iz nekih radova koje je postavljao, mislim, PZP na svom sajtu.
Evo je karta dolje, iz Budimpešte (veliko čvorište) idu tri auto-puta ka jugu. Prvi pored jezera Baltaon ka Zagrebu i Ljubljani (razdjelnik na tromeđi), koji nama nije interesatna. Drugi (nedovršeni) ka Osjeku, Sarajevu, Mostaru i JJ autoputem (nama intersantan i koji je izvesniji u narednih deset godina bez obzira šta mi odlučili). Treći krak ide ka Segedinu, Novom Sadu, Beogradu, te se djeli na krak ka Nišu i krak ka Požegi.
Ne djeluje da je dalje preko Sarajeva
Last edited by wulfy; 28-01-11 at 14:41.
Иако сам лаик за економију, мени се ово што вулфи рече допало.
Прво направит нормалне путеве до и по сјеверу (не аутопут јер ми те паре изгледа немамо) па тек онда улазит у причу око јадранско јонске магистрале.
Прво мало себе да умијемо прије но што се другима отворимо?
Ја чекам посао али волим ову земљу!
А што пијем кад ми шкоди
ко ће кући да ме води?
Kad stavimo brojke na papir trebalo bi biti jasnije. B-B košta oko 1,8 milijardi, J-J kroz CG košta 0,9 milijardi. Broj vozila, što teretnih što putničkih, koji bi išao kroz CG put Albanije i Grčke iznosio bi sigurno manje nego što iznosi na AZM (autocesta Zagreb-Makarska, A1), a na toj dionici je bilo oko 5,8 miliona putnickih i oko 700 hiljada teretnih vozila za godinu dana. Ukupna zarada od cestarine iznosi oko 20 miliona eura (o podacima vidi link 1 i/ili link 2). Dužina te ceste A1 je 456 km. Ukoliko uzmemo proporcije onda imamo sljedeće: dužina auto puta J-J autoputa kroz CG je 120 km, a saobraćaj bar za duplo manji nego kroz Hrvatsku od Zagreba do Makarske. To znači da bi samo po osnovu dužine prihod CG od tog autoputa bio tri puta manji nego za AZM, a to znači oko 7 miliona eura. Prepolovimo li broj vozila, cifra pada na 3,5 miliona eura.
Šta se dešava sa B-B? Njegova dužina je oko 200 km. Cestarina bi prema tome trebala da bude za 1/3 veca nego za J-J. Prema nekim podacima CG posjeti oko milion turista, a broj turista iz Srbije je oko 40% od tog broja, a iz EU oko 20%. Prema tome, oko 400 hiljada turista iz Srbije ostavi u CG dvostruko više novca nego gosti iz EU. Ako pretpostavimo da su i jedni i drugi ostavili približno isto novca, a ukupan prihod CG od turizma je 500 miliona eura, onda to znači da turisti iz Srbije ostavljaju godišnje oko 200 miliona eura u CG na turizam. Pošto većina turista iz Srbije dolazi drumskim saobraćajem, a većina turista iz EU avionom onda je situacija po tom pitanju još jasnija. Čita računica ide u prilog B-B, a ne J-J. Naravno, bilo bi najbolje da se grade oba, ali ako treba birati, onda je jasno šta je isplativije.
*O svemu je govorio, bio je u stanju da kaze sve, pa i najmucnije, sve se moglo reci, sve pokazati, o svemu pricati.*
(H. Hese, Sidarta)
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Bookmarks