I pouči On Adema nazivima svih stvari,... (el-Bekare, 31.)
u Kuranu se spominje, kako je Allah podučio Adema a.s. Nazivima, to jeste jeziku. Taj jezik kao fenomen je kasnije odredio čovjekovu suštinu. Prema jednoj od definicija, čovjek je „životinja koja govori“, bit ljudskoga govora dijeli ga od ostalih živih stvorova. I Bog, kod Kojeg je jedan od osnovnih Atributa i
Kelām (Govor), samo Njemu svojstven, objavljuje se i kroz govor kojeg poznaju ljudi. Tako su ljudima, kroz jezik, dostavljene i sve četiri velike objavljenje
Kitāba(Knjige), Riječ Božija. Da li osnove jezikā proizlaze iz Božije instrukcije ili su ljudi sami utvrdili i definisali jezik? Koje su to stvari kojima je Allah, Uzvišeni, podučio našeg praoca Adema? U komentarima Kur’ana (
tefsīrima) pronalazimo različita tumačenja. Prema onim izvanjskim, to su bile stvari iz našeg svakodnevnog okruženja, dok se prema onim unutarnjim, radije smjera na Božanska Imena. No kojim jezikom je govorio prvi čovjek? Ako Adem, a.s., jeste prvi čovjek, onda je i jezik bio samo jedan. Kako je došlo do nastanka toliko različitih jezika? Izvjesno je kako su Božiji poslanici živjeli u različitim epohama i na različitim mjestima, pa tako su i govorili različitim jezicima, tim više ako znamo kako je svaki narod imao svoga vjerovjesnika. Da li je po tome uopšte moguće govoriti o svetim i nesvetim jezicima? Ustvari, da li neki jezik uopšte može biti svet, ili je prikladnije upotrijebiti izraz
mubārek (blagoslovljeni)? Za mnoge Božije poslanike može se sa sigurnošću pretpostaviti da su bili poliglote, koji su govorili više jezika, pored svoga maternjeg. To možemo pretpostaviti npr. za Ibrahima, Jusufa, Musa’a, i druge poslanike,
alejhimusselam. Sporednih i manjih jezičkih familija ima 95.
Za nas, ovdje, posebno značajni jesu jezici Bliskog istoka, iz prostog razloga što je na tom području djelovala većina Božijih poslanika spomenutih u Kur’anu, prostoru najstarijih svjetskih civilizacija. Stoga u jezičkoj familiji toga prostora treba tražiti prvi jezik sa kojim je čovječanstvo govorilo...Okosnicu te afro-azijske familije jezika čine semitsko-hamitski jezici, gdje se za semitske narode uzima da vuku porijeklo od Nuhova, a.s., sina Sama. Danas jedini živi semitski jezici jesu arapski (južni semitski) i hebrejski (zapadni semitski), te donekle aramejski (neoaramejski) i sirski (neosirski) koji se svode na nekoliko izolovanih jezičkih otočića. Što se tiče drugog pitanja... Čovjek je po svetim knjigama stvoren od zemlje a postoji bijela, žuta, crna i crvena boja zemlje- što znači da postoje i takve vrste ljudi, kao i međuvrste. Uostalom nije ni bitno koje je boje bio Adam kada se zna da klimatski faktori na duže staze određuju ljudski ten...
Arapski sociolog i
polihistor Ibn Khaldun također se priklanjao okolinskom determinizmu. U svojem djelu
Muqaddimah (1377.) objasnio je da crna koža nastaje zbog vruće klime
subsaharske Afrike a ne zbog njezina porijekla...
Bookmarks