Ateizam

[septembar]

Pa zar ti ne pise u Bibliji?

Piše nešto ali nema dosta toga što me interesuje tako da sam bolji odgovor potražio na drugom mjestu u oblasti koja se zove Abiogeneza (naučna teorija o nastanku života).
Još je u razvoju pa ima više teorija od kojih su neke manje a neke više sigurne ...
Nema bolje ali je taj put dobar i bliži mi je objašnjenju tog božjeg postupka.

Na kraju "drugog dana" je stvorio travu i još ne sjećam se tačno (sad ću to odnekud iskopirati) ali ne piše kad je to tačno bilo , ni jasno objašnjenje kako su Božiji glas i stvaranje trave povezani ...
Uglavnom neprecizno je.

Iskopirano sa http://wwwyu.com/biblija/011mo001.htm

...
11 Opet reče Bog: Neka pusti zemlja iz sebe travu, bilje, što nosi seme, i drvo rodno, koje rađa rod po svojim vrstama, u kome će biti seme njegovo na zemlji. I bi tako.
Mt. 7:17, Lk. 6:4, Jev. 6:7
12 I pusti zemlja iz sebe travu, bilje, što nosi seme po svojim vrstama, i drvo, koje rađa rod, u kome je seme njegovo po njegovim vrstama. I vide Bog da je dobro.
...

Abiogeneza - http://www.teorijaevolucije.com/abiogeneza.html

[Čika Džo]

TI UPORNO ŽELIŠ DRUGIMA DA NAMETNEŠ STAV DA TI NEŠTO KAO POZNAJEŠ U NAUCI.

O, da.

[Nabla]

http://dx.doi.org/10.1016/j.chemgeo.2005.09.027
http://dx.doi.org/10.1073/pnas.0405930101

Nijesi baš pogodio linkove. U prvom piše o nekim abiogenim gasovima koji se nalaze u smješi s (biogenim) metanom. Nigdje se ne pominje neorganski nastanak metana. U drugom se opisuju laboratorijski rezultati. Ni u jednom nije opisan neorganski nastanak metana u prirodi.

[Nabla]

što se linka tiče postovao sam prvi na koji sam našao a može se naći izjava daleko većeg autoriteta od tvog profesora(pošto znam da se Zoran Mijanović ne bavi time)

Izvinjavam se, ne kažeš nemoguće

u početku si tvrdio da je Metan organsko jedinjenje
onda kada su te forumaši zatrpali činjenicama da je neorgansko jedinjenje rekao si da je moguće stvoriti ga u laboratoriji ali nevjerovatno kao što se i vidi iz tvojih riječi
nemoguće ili nevjerovatno, u pitanju su finese
ja ne podmećem i ne falsifikujem (i pored toga što Djevojka to tvrdi)

Nijesam citirao Prof. Mijanovića, nego Prof. Arsenijevića.
Ja još uvijek tvrdim da je metan organsko jedinjenje. Evo sažetka onoga što sam do sad pisao: metan jeste organsko jedinjenje, može se dobiti u laboratoriji, ali u prirodi nastaje isključivo raspadanjem organskih supstanci; sva organska jedinjenja se mogu dobiti u laboratoriji, čak i neka koja ne postoje u prirodi. To ne znači da ta jedinjenja nijesu organska. Ili se možemo dogovoriti da ne postoje organska jedinjenja?

[Dawud]

Koje je prvo živo biće Bog stvorio i ako je moguće znati kada je to desilo i kako ga je stvorio?

Prvo što je stvorijo od živih bića bili su anđeli, oni su stvoreni od nura (čiste svjetlosti)...A prvo što je stvorio po islamu Bog , bilo je pero- kome je dao moć govora. Pero je odgovorilo Bogu, zašto si me stvorio? A Bog reče- piši, -šta da pišem moj Gospodaru?,-Piši sve ono što će se desiti do Sudnjega dana...

[Dawud]

O, da.

Ali to je samo tvoje mnenje, subjektivna predstava, koja kod nekoga može da bude ovakva a kod drugoga onakva, što je daleko od istine...

[Čika Džo]

Ali to je samo tvoje mnenje, subjektivna predstava, koja kod nekoga može da bude ovakva a kod drugoga onakva, što je daleko od istine...

Pravo malo prosvjetljenje, nema što.

[Dawud]

Pišeš o nekakvom Metanu, i uporno se nalaziš na polju fizičkog. Dok o tome kako postoji to fizičko ne postavljaš sebe pitanje.

[stručnjak]

ja sam ateista (teorijski- ne znam jeli neko objasnio razliku između teorijskog i praktičnog ateizma, jer nijesam stigao da pročitam sve postove).

Takođe valja naglasiti i razliku između agnosticizma (vjerovanje da postoji "nešto" ali mišljenje da to nešto nije jedan od konvencionalnih bogova) i ateizma.

Inače, mislim da državi sa čvrstim ustrojstvom i vladavinom prava nije potrebna vjera i mislim da su podjele ljudi po vjerama (odnosno postojanje vjere) donijele više štete svijetu nego koristi... i to zbog ratova koji su se po gruboj procjeni u 70% slučajeva vodili zbog vjere

[Čika Džo]

Pišeš o nekakvom Metanu, i uporno se nalaziš na polju fizičkog. Dok o tome kako postoji to fizičko ne postavljaš sebe pitanje.

Ne, naravno. Metafizika me apsolutno ne zanima. Šta je to uopšte?

Inače, mislim da državi sa čvrstim ustrojstvom i vladavinom prava nije potrebna vjera i mislim da su podjele ljudi po vjerama (odnosno postojanje vjere) donijele više štete svijetu nego koristi... i to zbog ratova koji su se po gruboj procjeni u 70% slučajeva vodili zbog vjere

Pa naravno. Opšte poznata stvar - ratove je vodila vjera, a ne ljudi.

[Nabla]

ja sam ateista (teorijski- ne znam jeli neko objasnio razliku između teorijskog i praktičnog ateizma, jer nijesam stigao da pročitam sve postove).

Takođe valja naglasiti i razliku između agnosticizma (vjerovanje da postoji "nešto" ali mišljenje da to nešto nije jedan od konvencionalnih bogova) i ateizma.

Inače, mislim da državi sa čvrstim ustrojstvom i vladavinom prava nije potrebna vjera i mislim da su podjele ljudi po vjerama (odnosno postojanje vjere) donijele više štete svijetu nego koristi... i to zbog ratova koji su se po gruboj procjeni u 70% slučajeva vodili zbog vjere

Agnosticizam je vjerovanje da se ne može saznati postoji li Bog ili ne postoji.

[Dawud]

Ne, naravno. Metafizika me apsolutno ne zanima. Šta je to uopšte?

Sa opštim pitanjem o smislu postojanja, kao i sa promatranjem i čuđenjem nastaje i potreba za metafizikom, svojstvena jedino čovjeku. Aristotel u uvodu svoje Metafizike kaže: takođe prava filozofska sklonost prije svega nalazi se unašoj sposobnosti da se čudimo običnom i svakodnevnom; na taj način bivamo podstaknuti da ono opšte u pojavi pretvorimo u svoj problem. S druge strane, istraživači u pozitivnim naukama čude se samo odabranim i rijetkim pojavama, njihov jedini problem jeste da ih svedu na poznatije pojave. Ukoliko je u intelektualnom pogledu čovjek niže, utoliko mu njegova egzistencija je manje zagonetna. To polazi od toga da je tvoj intelekt ostao samo vjeran svom prvobitnom određenju povezan sa onim materijalnim i prirodnim a daleko od neke cjeline svih stvari, da se zadovoljava onim drugim i nebitnim, a ne onim prvim i bitnim...

[Rakun]

Nijesam citirao Prof. Mijanovića, nego Prof. Arsenijevića.
Ja još uvijek tvrdim da je metan organsko jedinjenje. Evo sažetka onoga što sam do sad pisao: metan jeste organsko jedinjenje, može se dobiti u laboratoriji, ali u prirodi nastaje isključivo raspadanjem organskih supstanci; sva organska jedinjenja se mogu dobiti u laboratoriji, čak i neka koja ne postoje u prirodi. To ne znači da ta jedinjenja nijesu organska. Ili se možemo dogovoriti da ne postoje organska jedinjenja?

u laboratoriji iz ... neorganskih jedinjenja

a nisam i kviska uložio
ako metan nastaje isključivo organsim putem što je tvoj profoesor dokazao
bezjedno je zaključiti da je neđen život na dosta planeta i satelita u našem najbližem okruženju
TOOOOOOOOOOOOOO

Molder može da odahne,sestra mi je blizu.
samo da SKOKNE DO MJESECA

[Nabla]

Naravno, ali i mnoga druga organska jedinjenja se mogu u laboratoriji sintetisati iz neorganskih, a ne mogu se naći u prirodi. Tako da tvrdnja: ako metan može da se sintetiše u laboratoriji, dokazano je da je tako nastao i u prirodi - nije ispravna.

Misliš ovako nešto? Ne vidim zašto se toliko uzbuđuješ...

[Čika Džo]

Sa opštim pitanjem o smislu postojanja, kao i sa promatranjem i čuđenjem nastaje i potreba za metafizikom, svojstvena jedino čovjeku. Aristotel u uvodu svoje Metafizike kaže: takođe prava filozofska sklonost prije svega nalazi se unašoj sposobnosti da se čudimo običnom i svakodnevnom; na taj način bivamo podstaknuti da ono opšte u pojavi pretvorimo u svoj problem. S druge strane, istraživači u pozitivnim naukama čude se samo odabranim i rijetkim pojavama, njihov jedini problem jeste da ih svedu na poznatije pojave. Ukoliko je u intelektualnom pogledu čovjek niže, utoliko mu njegova egzistencija je manje zagonetna. To polazi od toga da je tvoj intelekt ostao samo vjeran svom prvobitnom određenju povezan sa onim materijalnim i prirodnim a daleko od neke cjeline svih stvari, da se zadovoljava onim drugim i nebitnim, a ne onim prvim i bitnim...

Da. Izvrsno si shvatio o čemu se radi.
No, čitajući ove bravurozne redove teksta odlučio sam da postavim jedno pitanje i jedan komentar.
- Nauka se, dakle, ne bavi običnim i svakodnevnim? Odnosno, nauka nije refleksija čovjekove upitanosti nad svojom svakodnevnom i/ili transcendentalnom egzistencijom? Oduševljavajuće netačno.
- Drugo (ili 'nebitno', kako ga ti hrabro nazivaš), direktan je ili indirektan derivat 'prvog' (u onom obliku u kom prvo postoji, ako postoji). Pošto 'prvo' ne možemo saznavati ili osvješćivati na neke načine u kojima će rezultat našeg saznanja biti dostupan svima nama kao rasi, pristupamo saznavanju 'drugog', koje je lakše provjerljivo, i za koje se nadamo da će nam pokazati put ka 'prvom' (ukoliko 'prvo' postoji, ponavljam).
Zainteresovanost drugim ne isključuje 'prvo', naročito ako smo upoznati sa činjenicom da se i sama nauka bazira na metafizičkim principima, pretpostavkama i metodima spoznaje. Naprotiv, zainteresovanost drugim nepravedno zapostavljeno 'prvo' stavlja na hijerarhijski više mjesto. Svako koga nauka zanima malo više, a samim tim i ovo razumije, shvata o čemu se radi, te ovim stvar postaje nešto jasnija, sem ukoliko nemaš nekog interesa u daljem kvaziintelektualizovanju zasnovanom na pogrešnim logičkim zaključcima i polovičnom poznavanju materije o kojoj govoriš, što, kako se da primijetiti, smatraš za posebnu poslasticu, kojom se čak pomalo i ponosiš.
Mislim (štaviše, siguran sam) da je bolje da uzmeš Aristotela i čitaš ga u tišini svoje dnevne sobe, lagano ga razlažući, nego da ga citiraš po forumu.
Čitanjem, on dobija neki vid trajnije vrijednosti. Citiranje troši kvalitet njegove misli i ograničava ga na jednu krajnje frivolnu svrhu - obesmišljavanje nečega što vidiš kao problem kod drugih, a ne kod sebe.

Pa - pa.

[Dawud]

Da. Izvrsno si shvatio o čemu se radi.
No, čitajući ove bravurozne redove teksta odlučio sam da postavim jedno pitanje i jedan komentar.
- Nauka se, dakle, ne bavi običnim i svakodnevnim? Odnosno, nauka nije refleksija čovjekove upitanosti nad svojom svakodnevnom i/ili transcendentalnom egzistencijom? Oduševljavajuće netačno.
- Drugo (ili 'nebitno', kako ga ti hrabro nazivaš), direktan je ili indirektan derivat 'prvog' (u onom obliku u kom prvo postoji, ako postoji). Pošto 'prvo' ne možemo saznavati ili osvješćivati na neke načine u kojima će rezultat našeg saznanja biti dostupan svima nama kao rasi, pristupamo saznavanju 'drugog', koje je lakše provjerljivo, i za koje se nadamo da će nam pokazati put ka 'prvom' (ukoliko 'prvo' postoji, ponavljam).
Zainteresovanost drugim ne isključuje 'prvo', naročito ako smo upoznati sa činjenicom da se i sama nauka bazira na metafizičkim principima, pretpostavkama i metodima spoznaje. Naprotiv, zainteresovanost drugim nepravedno zapostavljeno 'prvo' stavlja na hijerarhijski više mjesto. Svako koga nauka zanima malo više, a samim tim i ovo razumije, shvata o čemu se radi, te ovim stvar postaje nešto jasnija, sem ukoliko nemaš nekog interesa u daljem kvaziintelektualizovanju zasnovanom na pogrešnim logičkim zaključcima i polovičnom poznavanju materije o kojoj govoriš, što, kako se da primijetiti, smatraš za posebnu poslasticu, kojom se čak pomalo i ponosiš.
Mislim (štaviše, siguran sam) da je bolje da uzmeš Aristotela i čitaš ga u tišini svoje dnevne sobe, lagano ga razlažući, nego da ga citiraš po forumu.
Čitanjem, on dobija neki vid trajnije vrijednosti. Citiranje troši kvalitet njegove misli i ograničava ga na jednu krajnje frivolnu svrhu - obesmišljavanje nečega što vidiš kao problem kod drugih, a ne kod sebe.

Pa - pa.

Filozofsko čuđenje proističe iz zainteresovanosti da se svijet shvati u cjelini. To posjeduju ljudi sa višim razvojem inteligencije...žao mi je što se tu ne pronalaziš. Znanje o smrti, posmatranje patnje i bijede života, daje najači podstrek metafizičkom tumačenju svijeta. Shodno tome, mi nailazimo da interesovanje, pobuđeno filozofskim ili, religioznim sistemima, svoj najjači oslonac ima u učenju o produžetku života posle smrti. To je i pokazano da nauka, materijalistički sistemi i ateizam nisu mogli da imaju trajan uticaj, na formiranje vrijednosti života. Pod metafizikom se podrazumijeva svako znanje koje prelazi iskustvo, pojavu, da bi se objasnilo ono čime je priroda uslovljena. Ili šta se krije iza prirode. Onoga koga nauka zanima malo više...a po meni iako te zanima nauka, nemaš mnogo znanja o njoj, jer se držiš samo uskostručnih pojmova, a sebi ne objašnjavaš njene principe. Za takav stav mogu ti reći da je filozofija zajedno sa religijom mogućnost spoznaje Boga, dok nauka kao nauka nastaje kao jedna pojava, i drži se pojavnog znanja kao privida, jer se bavi konačnim, pojedinačnim i izdvojenim. Istina nikada ne može biti neki gotovi rezultat, koji se može naći u nekom naučnom stavu, koji predstavlja trajni rezultat. Zbog toga se kretanje znanja u nauci obavlja na površini, ne dodirujući pravu metafizičku stvar, samo nekakvo čulno opažanje i eksperimentisanje.

[Rakun]

Aristotel u uvodu svoje Metafizike kaže: takođe prava filozofska sklonost prije svega nalazi se unašoj sposobnosti da se čudimo običnom i svakodnevnom; na taj način bivamo podstaknuti da ono opšte u pojavi pretvorimo u svoj problem.

samo boldovanje je moj odgovor
ovim citatom aristotela u stvari kažeš da ne treba tražiti odgovore već se jednostavno čuditi i prepisati sve nakakvom višem ustrojstvu
u tom slučaju bi i dalje bili u mračnom srednjem vijeku kada su ljude sa idejama ubijali

S druge strane, istraživači u pozitivnim naukama čude se samo odabranim i rijetkim pojavama, njihov jedini problem jeste da ih svedu na poznatije pojave.

odabranim ???
ti to smatraš da naučnici traže odgovore samo na ona pitanja koja im odgovaraju ????

Ukoliko je u intelektualnom pogledu čovjek niže, utoliko mu njegova egzistencija je manje zagonetna.

Fizičar je po tebi na nižem intelektualnom nivou nego "metafizičar"(definicija čovjeka koji mlati praznu slamu objašnjavajući logiku nelogikom)
Gluplji je zbog toga što traži odgovore na pitanja koja ga muče i kada ih nalazi "njegova ekzistencija" mu je manje misteriozna ???

To polazi od toga da je tvoj intelekt ostao samo vjeran svom prvobitnom određenju povezan sa onim materijalnim i prirodnim a daleko od neke cjeline svih stvari, da se zadovoljava onim drugim i nebitnim, a ne onim prvim i bitnim...

tu si sam napisao da smo prvobitno povezani sa materijalnim i prirodnim
tj. bog nije prisutan u svijesti čovjeka dok mu ga ne utupe u glavu

[Maja]

Ne bavim se nesto religijom ali nakon sto me privukao topic i vase pisanje, zamislih se malo. Iz mog svakodnevnog iskustva, od onih koji su se deklarisali kao ateisti nikad nisam imala ni jedan problem, vec suprotno, i saosjecaj, i netrazenu ali izuzetnu pomoc, i senzibilitet, i ljudskost u svim situacijama. A kad se radilo o vjernicima (bilo koje vjeroispovjesti) uvijek sam imala neki, mogu chak reci extremno neljudski problem. Doduse ne samo ja, ali ..
Vjernici koje sam srela u zivotu, sude bez poznavanja svih okolnosti i chinjenica, klevecu usput, moralisu, ubijedjeni fanatichno da su oni jedino vrijedni iznosenja presude i time prave nevjerovatne probleme svima oko sebe sem sebi. Bez iole skrupula da li sa tim mogu neduznima prouzrokovati zivotni problem. Nisam mogla ljude odbraniti od njihovog suda. Da, i nikada ne priznaju greshku u svoj sud i na ochigled chinjenicama.

Hvala Lepo

[Zvek_Zivi]

Bravo majo , svaka cas ,u potpunosti potpisujem ! Oni te su najgrdji vjernici su obicno nepismeni ispranoga mozga culjjumi ,koji su sebe dali za pravo da komanduju zivotom i smrcu ,da ocjenjuju druge sto cine i kako i kao takvi cine najvece zlo koje se moze zamislit ! Religije nikad nikome nijesu dobra donijele do zlo kaos i krvoprolice !

[lunar]

Bravo majo , svaka cas ,u potpunosti potpisujem ! Oni te su najgrdji vjernici su obicno nepismeni ispranoga mozga culjjumi ,koji su sebe dali za pravo da komanduju zivotom i smrcu ,da ocjenjuju druge sto cine i kako i kao takvi cine najvece zlo koje se moze zamislit ! Religije nikad nikome nijesu dobra donijele do zlo kaos i krvoprolice !

ovo je malo prenaglaseno i ne važi za sve vjernike ( iz mog iskustva), ali za vecinu je tako i u principu se slazem

[septembar]

... Ili se možemo dogovoriti da ne postoje organska jedinjenja?

To ti nije važno . Ta podjela na organska i neorganska jedinjenja i supstance nije sasvim precizna.
To je stvar dogovra , neki detalji su stvar izbora. Obično se uzima da su neka složenija jedinjenja koja sadrže ugljenik i vodonik organska ali ni ta ne baš precizna definicija nije sasvim dobra.
Neko će i ugljendioksid (dim) nazvati organskim jer sadrži ugljenik a neko neće ali je bitno da se svi slažu da se sagorijevanjem drveta oslobađa ugljendioksid.

Ja smatram da metan nije organsko jedinjenje jer mi nije dovoljno složen. Samo ima ugljenik i četiri atoma vodonika i u prirodi se javlja u dosta reakcija van živih organizama. Naprimjer u mom autu koje ide na plin (plin sadrži metan).

Mogu ti reći da ogromne količine metana nastaju tokom smrti većih zvijezda u eksplozijama supernove tipa 3 ali to neće potpuno riješiti pitanje "Otkud metan u prirodi?".

Takođe jedna hemiska reakcija koja se dešava u živim oganizmima možda može da se desi i u neorganskoj prirodi. Evo kako izgleda:

CO2(ugljendioksid) + 4H2(osam atoma vodonika) → CH4 (metan) + 2H2O(dva molekula vode)


Metan se sastoji od ugljenika i vodonika pa je pitanje otkud ugljenik u većim zvijezdama?
Pa kad riješimo pitanje da je uglljenik nastao iz vodonika.
Onda se postavlja pitanje a "Otkud vodonik?"
Objašnjenje za vodonik ide unazad do Velikog Praska i primarne nukleosinteze vodonika .
Ali možeš ni tu da se ne zaustaviš nego da tražiš kako su nastali kvarkovi i leptoni od kojh se sastoji atom vodonika....
Smo se bezveze udaljavamo od teme.

Prvo što je stvorijo od živih bića bili su anđeli, oni su stvoreni od nura (čiste svjetlosti)...

Ne smatram anđele običnim živim bićima ali mi se svakako dopada stvaranje od "čiste svjetlosti".
Kad nešto ide sve brže i brže kako se primiče brzini svjetlosti njegovo vrijeme u odnosu na naše vrijeme se sve više usporava i sve više njegova masa postaje energija (spec. teorija relativnosti). Teorecki kada bi dostiglo brzinu svjetlosti vrijeme bi stalo (bezvremenost) i sva materija bi se pretvorila u energiju. Ovo mi liči na Boga.

A prvo što je stvorio po islamu Bog , bilo je pero- kome je dao moć govora. Pero je odgovorilo Bogu, zašto si me stvorio? A Bog reče- piši, -šta da pišem moj Gospodaru?,-Piši sve ono što će se desiti do Sudnjega dana...

Takođe ni pero ne smatram živim bićem al šta da se radi.

...
Inače, mislim da državi sa čvrstim ustrojstvom i vladavinom prava nije potrebna vjera i mislim da su podjele ljudi po vjerama (odnosno postojanje vjere) donijele više štete svijetu nego koristi... i to zbog ratova koji su se po gruboj procjeni u 70% slučajeva vodili zbog vjere

Kako sprijčiti da neka religija ne postane vojna ili teroristička ideologija?
Ipak veliki i skorašnji ratovi kao što su Prvi i Drugi svjetski, vijetnamski, avganistanski,... nijesu vjerski.
Čak religije u dijelu koji postoji u svakoj religiji a bavi se razradom morala upozoravaju (bar u teoriji) na opasnosti koje izazivaju ove velike i skorašnje sukobe.

Ne bavim se nesto religijom ali nakon sto me privukao topic i vase pisanje, zamislih se malo. Iz mog svakodnevnog iskustva, ...

Ja sam vjernik ali takođe ,iz svakodnevnog iskustva, ako uzmeš slučajnu grupu ateista i vjernika prosjek će biti bolji na ateističkoj strani.
Ipak to ne važi za sve iako atizam daje veliki doprinos razvoju naše današnje civilizacije.
Sa druge strane naprimjer Albert Anštajn i Mahatma Gandi su vjernici ali sa nekim boljim religiskim razmišljanjima.

[MadGod]

Albert Ajnštajn nije bio vjernik. Kao ni Čarls Darvin. Kao ni Stiven Hoking. Kao ni Nikola Tesla, koji još uvijek nije najveći naučnik u istoriji čovječanstva.

Kad se već svi ponavljaju, mogu i ja u kratkim crtama, nije problem.

[septembar]

Albert Ajnštajn nije bio vjernik. Kao ni Čarls Darvin. Kao ni Stiven Hoking. Kao ni Nikola Tesla, koji još uvijek nije najveći naučnik u istoriji čovječanstva.

Kad se već svi ponavljaju, mogu i ja u kratkim crtama, nije problem.

Albert Anštajn...http://en.wikipedia.org/wiki/Albert_...eligious_views

..."I believe in Spinoza's God, who reveals Himself in the lawful harmony of the world, not in a God Who concerns Himself with the fate and the doings of mankind."...

U porodici Čarlsa Darvina su bili unitaristi a on neznam jeli bio vjernik ili ne ili je jedno vrijeme bio pa prestao http://en.wikipedia.org/wiki/Charles...eligious_views

Stiven Hoking http://en.wikipedia.org/wiki/Stephen...eligious_views

..."not religious in the normal sense"...

[Dawud]

Ne bavim se nesto religijom ali nakon sto me privukao topic i vase pisanje, zamislih se malo. Iz mog svakodnevnog iskustva, od onih koji su se deklarisali kao ateisti nikad nisam imala ni jedan problem, vec suprotno, i saosjecaj, i netrazenu ali izuzetnu pomoc, i senzibilitet, i ljudskost u svim situacijama. A kad se radilo o vjernicima (bilo koje vjeroispovjesti) uvijek sam imala neki, mogu chak reci extremno neljudski problem. Doduse ne samo ja, ali ..
Vjernici koje sam srela u zivotu, sude bez poznavanja svih okolnosti i chinjenica, klevecu usput, moralisu, ubijedjeni fanatichno da su oni jedino vrijedni iznosenja presude i time prave nevjerovatne probleme svima oko sebe sem sebi. Bez iole skrupula da li sa tim mogu neduznima prouzrokovati zivotni problem. Nisam mogla ljude odbraniti od njihovog suda. Da, i nikada ne priznaju greshku u svoj sud i na ochigled chinjenicama.

Hvala Lepo

To je srećom samo tvoje iskustvo...:hammer:

[Hari Krisna]

Albert Ajnštajn nije bio vjernik. .

Ma kako da vjeruje u Boga kad se ozenio bliznjom rodjakom
Na direktno pitanje - Da li vi verujete u Boga? Ajnštajn je odgovorio „Ja verujem u Spinozinog boga, koji otkriva samog sebe u zakonitoj harmoniji svijeta, ali ne u Boga čiji je vlastita briga vjera i činjenje ljudskih bića.“