Autoput Bar - Boljare (1.88 milijardi)

[opmne]

Ovaj autoput moze da bude veliki problem, ako se sjetimo da je EPCG otisla zabarima mimo svake logike, bez obzira na cijenu koju su ponudili Grci i bez obzira jeli je uopsta trebalo prodavati. Trebalo ili ne Berluskoni je odlucio da se prodaje i da je A2A kupi, britva se jadna slozila jer je morala. Taj put je pomenuta i "Luka Bar" bice da je odluceno da zabari kupe i luku i da se i za to britva slozila i crnogorski "narod" se mora pomiriti, a ko zna kako ce se Srbija pomiriti sa tim jer oni ce ici da je kupe najboljom ponudom i to ne kriju. Samo koliko puta je to onaj njihov ministar za privredu mislim onaj debeli i ponovio, jer je njima bas neophodna. Zamislite samo ako je oni ne kupe zasto njima treba da rade pravac autoputa Pozega-Boljari, koji po nekim proracunima skoro kosta koliko i ovaj nas ? A onda se zapitajmo onako posteno dje vodi nas "posao stoljeca" ja se ne smijem zapitati . . .

[Bugi]

Đe i jugiće male koji su išli u Ameriku....

[Naughty]

cuh skoro nedje jednu nevjerovatnu pricu (za mene) vezano za pomenuti auto put.
navodno su izraelci poprije nedje, ponudili da sami, svojim nacinom, sredstvima i parama urade komplet autoput, bez da CG ulozi ijedan dinar, s tim da autoput po izgradnji ostane izraelcima na gazdovanje narednih 90 godina. ponuda je odbijena. jel cuja jos ko sto o ovome?

Interesantna ponuda,Izraelci namzani,bash me interesuje je li istinita prica

[milovan]

Rim i Moskva su uvijek koristili ovaj dio Balkana kao monetu za podkusurivanje,
a mozda zele da izgrade siguran MOST,
izmedju dvije velike ekonomske sile, Italija ima poljoprivredu i industriju privlachnu za Rusiju,a Rusija ima gas i naftu,
koliko ce CGa sachuvat samostalnosti, i oce li ubirat PROFIT od tog tranzita, zavisi od nashih "VIZIONARA" ili REZIMA, koji nema vizije.

[KIVAN]

NELIKVIDNOST

Krah cestogradnje: HAC raskida ugovore teške 7 milijardi kuna!

Autor/izvor: SEEbiz / Novi list
ZAGREB - Hrvatski građani uskoro će svjedočiti konačnom krahu graditeljske politike bivšeg premijera, koji je početkom ljeta naprasno napustio kormilo države.

Ivo Sanader brodolomcima je poručio: »Zbog osobnih razloga dajem ostavku na mjesto premijera i predsjednika stranke. Neću se kandidirati za predsjednika Hrvatske i povlačim se na neko vrijeme iz politike«. Idućih tjedana, a kako je krenulo možda se stvar oduži i na mjesece, Hrvatske autoceste (HAC) s građevinskim poduzećima raskinut će sve predizborne ugovore o građenju autocesta, ukupno »teške« 5,72 milijarde, s PDV-om 6,9 milijarda kuna, piše Novi list.

Riječ je o golemom novcu: o sedam godišnjih proračuna Splita ili Rijeke. Ovaj poslovni događaj bacit će na koljena graditeljstvo i znatno utjecati na gospodarstvo ukupno, na zaposlenost i životni standard velikog broja hrvatskih građana. Logika nalaže pretpostavku da će najveće štete od raskidanja ugovora imati involvirana graditeljska poduzeća, ali ne treba smetnuti s uma činjenicu da su za sporazumno raskidanje ugovora potrebne dvije strane. Prema informacijama već objavljenim, Uprava HAC-a i nadležni ministar Božidar Kalmeta suočili su se s ozbiljnim otporom graditelja prema ideji o sporazumnom raskidanju ugovora. Poduzeća koja su ih potpisala upozoravaju da su već podigli kredite na temelju ugovorenog posla te tvrde da bi ih raskidanje ugovora moglo potjerati u stečaje.
U izgledima su i sudske tužbe građevinara, a kakvi i koliki penali bi morali biti plaćeni u slučaju jednostranog raskida ugovora, ostaje nam samo nagađati. Sigurno je da će se u tom slučaju raditi o milijunima i milijunima kuna naknade za pretrpljenu poslovnu štetu privatnim poduzećima. Ako do penala dođe – njihova šteta bit će znatno manja, ali javna, točnije kasa Hrvatskih autocesta ostat će opustošena. Vladi i HAC-u sad ostaje samo nadati se da će graditelji autocesta iskazati zahvalnost za stotine milijuna kuna koje su stekli na dosad dodijeljenim i odrađenim poslovima.

»Neka bude što više ovakvih najava, jer iza svake ovakve najave i ovakvog čina potpisivanja stoji jamstvo hrvatske Vlade i jamstvo ove politike da ćemo to ostvariti. (...) Sve što će se graditi u idućih nekoliko godina, to neće značiti samo život za ovu županiju. Bit će to ostvarenje davnog sna, jer puno ljudi je sanjalo tu autocestu i pitalo se kako Sisak izvući iz te pozicije slijepog crijeva. Ona znači i rad i plaće, ne samo za HAC i Hrvatske ceste nego i za izvođače i kooperante. U vremenima ove krize ona znači upravo to: očuvanje radnog mjesta i propulzivnost gospodarstva. Ona jamči da će radnici dobivati plaće, a to je ono što je najvažnije.«

Tako je govorio Ivo Sanader pri potpisivanju ugovora o izgradnji dionice autoceste Sisak – Zagreb. Bilo je to 9. svibnja ove godine, osam dana prije lokalnih izbora. Sve što je Sanader rekao na toj predizborno – poslovnoj svečanosti sad više ne važi: ništa od očuvanja radnih mjesta i propulzivnosti gospodarstva, ništa od života za Sisačko-moslavačku županiju, od ostvarenja davnog sna, vađenja Siska iz pozicije slijepog crijeva, niti od onog najvažnijeg – rada i plaća. Svi poslovi potpisani tog dana predviđeni su za poništenje. Viadukt, Strabag, Skladgradnja Grup, Cesta Varaždin, Swietelsky Baugesellschaft, Hidroelektra Niskogradnja, Osijek-Koteks, Konstruktor Inženjering, Zagorje Tehnobeton i Cesta Varaždin – to su poduzeća s kojima sad valja ispregovarati raskid predizbornih ugovora. Riječ je o vrlo ozbiljnom poslu, jer radi se, rekosmo, o ugovorima vrijednim stotine milijuna, u pojedinim slučajevima i milijardu kuna.

Na izgradnji dijela spojne ceste na dionici Lekenik – Sisak ugovor je potpisan s Cestom Varaždin i Swietelsky Baugesellschaftom. Ugovor je težak 170,2 milijuna kuna. Osim dvije navedene tvrtke radove je trebalo izvoditi još i Zagorje Tehnobeton. Najunosniji ugovor na autocesti Sisak – Zagreb potpisan je za izgradnju poddionice Buševec – Lekenik, s Hidroelektrom, Osijek-Koteksom i Konstruktor Inženjeringom. S PDV-om ugovor je težak 645,6 milijuna kuna. Dovršetak radova ugovoren je u roku od dvanaest mjeseci od dana početka građenja.

– Nakon ovog potpisa više nema natrag, jer sve je jasno i sve ugovoreno. I da će se dinamikom koja je predviđena ta autocesta početi graditi i da će biti gotovo oko ljeta 2011. godine. Čestitam Hrvatskim autocestama, svim izvođačima i vama predsjedniče Vlade osobno, govorio je resorni ministar Božidar Kalmeta na onoj svečanosti potpisivanja ugovora za gradnju na relaciji Sisak – Zagreb. Bilo je to pet mjeseci nakon Sanaderove objave da je Hrvatska u banani, a osam dana prije lokalnih izbora.

Još unosnije ugovore koje danas valja raskidati potpisala je Sanaderova karavana u Dubrovniku, točnije u Osojniku, gdje se otišlo i korak dalje. Šest dana prije lokalnih izbora tamo se potpisalo ugovora vrijednih 4,48 milijarda kuna (s PDV-om), a svečano se otvorilo i radove na gradnji dionice autoceste Dubrovnik – Doli. Blagoslovio ih je (očito nedovoljno) biskup dubrovački, monsinjor Želimir Puljić.
– Izgradnja ceste do Dubrovnika vraćanje je duga hrvatskom jugu i nema toga tko će nas spriječiti da bi je završili kao i toga tko bi nas spriječio da izgradimo Pelješki most, obratio se okupljenima premijer. Prisjetio se pritom vremena kad se u bivšoj Jugoslaviji vodila »antihrvatska politika« te pojasnio da se novcem za autocestu Zagreb – Dubrovnik u to vrijeme gradila pruga Beograd – Bar.

– Hrvatska Vlada u vrijeme recesije neće zaustavljati infrastrukturne projekte, kako bi to neki željeli, nego će ih nastaviti. Upravo oni su garancija za radna mjesta i sigurne plaće, ustvrdio je Sanader.

Vlasnici građevinskih poduzeća ovisni o državnim infrastrukturnim projektima zadovoljno su trljali ruke. Kako i ne bi kad su im se smiješilo gotovo 4,5 milijarda kuna prometa.

Na najveći ugovor od 1,5 milijarda kuna (s PDV-om) potpise su stavili Slaven Žužul iz Skladgradnje, Joško Mikulić – predsjednik Uprave Viadukta te prokurist austrijskog Strabaga George Gabler. S HAC-om su ugovorili graditi na dionici Dubrovnik – Doli. Za krajnji rok izvođenja dano je razdoblje od 30 mjeseci od datuma početka radova. Unosan ugovor vrijedan 782 milijuna kuna (s PDV-om) potpisali su i Željko Žderić iz Konstruktora, Rade Pilipović – generalni direktor Hidroelektra Niskogradnje te Drago Tadić – predsjednik Uprave Osijek Koteksa. Njihovim poduzećima prema ovom ugovoru dodijeljeni su radovi na glavnoj trasi dionice Dubrovnik Doli.

Poslove na glavnoj trasi te dionice, s PDV-om vrijedne 756,9 milijuna kuna, ugovorila je tog dana i Poslovna udruga koju čine Hidroelektra Niskogradnja, Konstruktor Inženjering, Osijek Koteks i Zagorje Tehnobeton. Jednako tako, ugovor od 535 milijuna kuna s PDV-om sklopili su Hidroelektra Niskogradnja, Konstruktor Inženjering i Osijek Koteks, a još dva ugovora vrijedna 476 i 430 milijuna kuna potpisali su Hidrolektra –Konstruktor – Osijek Koteks, odnosno udruženi Viadukt – Strabag – Skladgradnja – Cesta Varaždin. Od dana potpisivanja i predizbornog otvaranja radova kod Dubrovnika prošlo je evo pet mjeseci, a svi pobrojani ugovori u HAC-ovom sustavu našli su se u ladici s natpisom: »Ugovori za raskid.« Ništa nije ostalo od »vraćanja duga hrvatskom jugu«, osim glavobolja koje prate nastojanje za raskidanjem dogovorenog posla s izvođačima. Predstava upriličena u Osojniku četiri dana prije lokalnih izbora na koncu će se pokazati kao vrlo, vrlo skup Sanaderov pokušaj pridobivanja biračkih glasova.

Ivo Sanader s dužnosti premijera povukao se samo dva mjeseca nakon što je izgovorio da »iza svake najave o gradnji i čina potpisivanja ugovora stoji jamstvo hrvatske Vlade i jamstvo ove politike«. Glavni jamac, međutim, nije se stigao niti ukrcati na jahtu »Malo vitra«, a resorni ministar Božidar Kalmeta već je bio prisiljen zaključiti da se državi »gradnja autocesta više ne isplati«. Njegova tvrdnja da nakon potpisivanja ugovora više nema nazad raspala se zajedno s politikom koja je kao sliku napretka nudila zaduživanjem financirane velike infrastrukturne projekte. Asfaltom još uvijek zaslijepljeni građani uskoro će na svojoj koži osjetiti pogubnost gospodarske politike koja se svodila na dizanje kredita i građenje cesta te posljedično usmjeravanje novca na račun provjerenih graditeljskih adresa.
Za neke od njih, primjerice za Skladgradnju braće Joze i Slavena Žužula, prije HDZ-ovog povratka na vlast u Hrvatskoj jedva da se čulo. Danas se, pak, na te adrese putuje s molbama o raskidu predizborno potpisanih ugovora. Što god, međutim, resorni ministar Božidar Kalmeta bude dogovorio s njihovim potpisnicima, to se neće odraziti na sudbinu nižeg sloja – radnika koji su direktno ili indirektno trebali biti zaposleni na gradnji. Njihova šteta je neizbježna. Nakon velikog splitskog maga iluzije sa scene se povlače i dnevnički kadrovi oznojenih radnika na gradilištima te svečani osmijesi upriličeni u povodu potpisivanja ugovora o gradnji novih cestovnih dionica. Bio je to život na visokoj nozi, plaćen isključivo kreditima. Kako isti imaju nezgodan običaj redovito navraćati na naplatu, danas pomalo već shvaćamo, a sutra ćemo tek bolno shvatiti, kakva slika se krila iza potemkinovski dotjerene scenografije hrvatskih prilika u posljednjih šest godina.
Slijede otkazi i dubok pad hrvatskog graditeljstva. Gospodarska politika Ive Sanadera u ovom sektoru iza sebe će ostaviti ruševine. Nitko zbog toga, a ponajmanje resorni ministar Božidar Kalmeta, niti ne pomišlja na ostavku.

[Mitro]

Koliki je interes Srbije da ulaze u ista put CG, mogli bi da prosudimo iz ovog teksta sa B92 gdje govore o neisplativosti ulaganja u luku Bar i zeljeznicku liniju Bar-Bgd. Sve me nesto stra' da slicno vazi za autoput, al zivi bili pa vidjeli.
http://www.b92.net/biz/vesti/srbija....&nav_id=390059

[Stradivari]

Bez odgovarajuće putne i željezničke infrastrukture Luka Bar ne vrijedi mnogo, posebno imajući u vidu da ona nije velikog kapaciteta i da godinama u nju nije niša ulagano.
Čini mi se da se nadamo po sistemu, možda se neko i prevari.

[Mitro]

Neće se niko zajebat kad su tolke pare u pitanju. Al ljudski je nadati se

[sky]

Bar moze postati pravi lucki grad sa velikim prometom ukoliko se Luka Bar dobro privatizuje i ako se taj put uradi.
Osim ovoga, postoji projekat gradnje termoelektrane na ugalj snage 1.300 MW-a u Bar koji su pokrenuli italijani i zbog kojeg je i rodjen projekat podvodnog elektricnog kabla kojim bi se struja prenosila u Italiju. Uporedjenja radi, TE Pljevlja je snage 210 MW.
Tako da se Baru predvidja svijetla ili tmurna buducnost, zavisno od tacke gledista.

[NSX]

bas je extra gradit termoelektranu u turistickom mjestu...

[E-1]

bas je extra gradit termoelektranu u turistickom mjestu...

Jos kad bi mogli u skopu nje neki apartman...

[Mitro]

Tako da se Baru predvidja svijetla ili tmurna buducnost, zavisno od tacke gledista.

Čije tačke gledišta? Biće struje, a to što će termoelektranu da napere tamo đe razvijamo turizam, dimosevi. Eh, logiko pusta, lako li je brojat pare i predviđat svijetlu budućnost.

[sky]

Čije tačke gledišta? Biće struje, a to što će termoelektranu da napere tamo đe razvijamo turizam, dimosevi. Eh, logiko pusta, lako li je brojat pare i predviđat svijetlu budućnost.

Pa upravo to. Svijetla strana je sto cemo imat struje i neka nova radna mjesta. A tmurna je sto bi turizam trpio (mada pretpostavljam da lokacija nebi bila bas na more u sred Bara) i zagadila zivotna sredina. Od te termoeletrane nasa strana dobija nekih 20-30% struje (sto bi pokrilo nase potrebe za strujom) a Italijani dobijaju ostatak. Sigurno da tu postoji jos puno detalja koji bi se mogli uvrstat u dobre i lose efekte ovakvog projekta.
Ovo moze bit dosta dobar projekat ali se treba dobro izvagat koje su koristi a koje stete i sve to napisati u jedan transparentan i dobar ugovor (sto do sada nije bio slucaj).

[Mitro]

Pitam se sto talijani ne grade termoelektranu nedje oko Barija il Riminija
Zagadjivanje zivotne sredine je ogroman problem, al to sto mi nemamo viziju bez kako da preteknemo narednu zimu i otvorimo 100 radnih mjesta, druga je stvar. Ekoloska drzava, a kombinat aluminijuma na rubu grada. Da ne idemo po drugijeh gradova, mislim da vecina ima neko ekolosko zariste, pa se poslije svi cude kako toliko narod poboljeva.. e moji crnogorci, u prkno vam sve pare i kilovati.

[milovan]

Italijani imaju debeli razlog da grade u CGi,
jer ako se u DECEMBRU U KOPENHAGENU usvoje kvote, za kontaminaciju atmosvere ugljen dioksidom, dje ce svaka zeljezara, termo centrala na ugalj i fosilna goriva, placat paprene KVOTE, za svaku tonu emitovanu u procesu proizvodnje sirovine ili gotovog proizvoda i pochne trgovina sa tim KVOTAMA,
Italija ce ushtedjet ogromni kapital, je CGa , kao zemlja u TRANZICIJI ce imati pravo da zagadjuje okolinu josh dugi niz godina, dok ne sustigne razvijene zemlje , bez velikih troshkova, jer se proizvodnja u HIDRO CENTRALAMA rachuna kao ZELENA ENERGIJA, koja je CO2 neutralna.

Sve zavisi od rezultata KOPEHAGENSHKE KLIMATSKE KONFERENCIJE,
CGa bi mogla da zaradi stotine miliona eura, prodajom KVOTA, da prstom ne mrda,
ako bude PAMETI,
da se forsira HIDRO, VJETRO, SOLARNA, BIOMASA i ENERGIJA TALASA i ENERGIJA PLIME I OSJEKE U PRIRODNOJ AKOMULACIJI BOKOKOTORSKOG ZALIVA, DA MAM SE DIZE I SPUSHTA , preko ulaza u zaliv i jednu na Verigama.

Sve hidro potencijale, treba koristit kao protochne, sa malim akomulacija i malim poribljenim akomulacionim jezerima, na koja bi strastveni ribolovci mogli da pecaju uz debelu nadoknadu, kao u Shvedskoj i Norveshkoj.

[high]

Autoput nije isplativ. Imalo je smisla napraviti brzu cestu.....ali kako onda političari da pričaju o autoputu?

Za one koji ne znaju. Glavna razlika između brze ceste i autoputa je što brza cesta nema zaustavne trake..... i što košta puno manje.

[Old Bone]

Italijani imaju debeli razlog da grade u CGi,
jer ako se u DECEMBRU U KOPENHAGENU usvoje kvote, za kontaminaciju atmosvere ugljen dioksidom, dje ce svaka zeljezara, termo centrala na ugalj i fosilna goriva, placat paprene KVOTE, za svaku tonu emitovanu u procesu proizvodnje sirovine ili gotovog proizvoda i pochne trgovina sa tim KVOTAMA,
Italija ce ushtedjet ogromni kapital, je CGa , kao zemlja u TRANZICIJI ce imati pravo da zagadjuje okolinu josh dugi niz godina, dok ne sustigne razvijene zemlje , bez velikih troshkova, jer se proizvodnja u HIDRO CENTRALAMA rachuna kao ZELENA ENERGIJA, koja je CO2 neutralna.

Sve zavisi od rezultata KOPEHAGENSHKE KLIMATSKE KONFERENCIJE,
CGa bi mogla da zaradi stotine miliona eura, prodajom KVOTA, da prstom ne mrda,
ako bude PAMETI,
da se forsira HIDRO, VJETRO, SOLARNA, BIOMASA i ENERGIJA TALASA i ENERGIJA PLIME I OSJEKE U PRIRODNOJ AKOMULACIJI BOKOKOTORSKOG ZALIVA, DA MAM SE DIZE I SPUSHTA , preko ulaza u zaliv i jednu na Verigama.

Sve hidro potencijale, treba koristit kao protochne, sa malim akomulacija i malim poribljenim akomulacionim jezerima, na koja bi strastveni ribolovci mogli da pecaju uz debelu nadoknadu, kao u Shvedskoj i Norveshkoj.

Doces ti za savjetnika ministara, ako ima pameti...

[NHM]

Možda i ima pameti, ali nema interesa.

[Stradivari]

E, moj Bone.

[Moracikus]

Italijani imaju debeli razlog da grade u CGi,
jer ako se u DECEMBRU U KOPENHAGENU usvoje kvote, za kontaminaciju atmosvere ugljen dioksidom, dje ce svaka zeljezara, termo centrala na ugalj i fosilna goriva, placat paprene KVOTE, za svaku tonu emitovanu u procesu proizvodnje sirovine ili gotovog proizvoda i pochne trgovina sa tim KVOTAMA,
Italija ce ushtedjet ogromni kapital, je CGa , kao zemlja u TRANZICIJI ce imati pravo da zagadjuje okolinu josh dugi niz godina, dok ne sustigne razvijene zemlje , bez velikih troshkova, jer se proizvodnja u HIDRO CENTRALAMA rachuna kao ZELENA ENERGIJA, koja je CO2 neutralna.

Sve zavisi od rezultata KOPEHAGENSHKE KLIMATSKE KONFERENCIJE,
CGa bi mogla da zaradi stotine miliona eura, prodajom KVOTA, da prstom ne mrda,
ako bude PAMETI,
da se forsira HIDRO, VJETRO, SOLARNA, BIOMASA i ENERGIJA TALASA i ENERGIJA PLIME I OSJEKE U PRIRODNOJ AKOMULACIJI BOKOKOTORSKOG ZALIVA, DA MAM SE DIZE I SPUSHTA , preko ulaza u zaliv i jednu na Verigama.

Sve hidro potencijale, treba koristit kao protochne, sa malim akomulacija i malim poribljenim akomulacionim jezerima, na koja bi strastveni ribolovci mogli da pecaju uz debelu nadoknadu, kao u Shvedskoj i Norveshkoj.

Intresantno je da Kopenhagen u CG ne spominje niko. To je najbolji pokazatelj, koliko daleko mi gledamo u buducnost.

[milovan]

Doces ti za savjetnika ministara, ako ima pameti...

E moj dragi i dobri prijatelju,

svi ovo znaju u nashoj VLADI, mnogo su oni pametniji od nas,
ali i sebichniji,
blizi je njima svoj PUPAK&SHUPAK,
nego opshti interesi, samo shto sam JA LUD I ISKREN,
pa shto na UM, to na DRUM,
ne trazim za sebe nishta, ja od VASHE SRECE i DANSKE peMzije mogu zivjet SRECAN I ZADOVOLJAN,
niko blago nije ponio na onaj svijet, a blago onom koga zemlja pokrije CHISTOGA OBRAZA.

[berekina]

ima li što nova o Autoputu...........jesu li počeli.............

[sky]

Otvorili su svecano radove. A sto? Ali treba sad i da rade?! Ima kad da se radi, vazno je bilo postavit binu dovest ljude da tapsu.

[milovan]

Slovenci treba da zavrshe Ficov most na VERIGE,
i SLOBOV&MOMIROV tunjel kroz Chakor i brze pruge,
pa ce poTLJe da prODJu na AUTOPUT, kad Milo sam sebe POVUCHE,
a mi sve njih u kumbulj, za onu stvar,
davno se reklo, obecanje LUDOM RADOVANJE,
e zaboravi As, Zavalu, Valdanos i Veliku LAZU,
poLJAko LjaKo, shto sapirete ljude OD RIJECHI, chitajte POBJEDU I GLEDAJTE RTCG,
da bi zivjeli SRECNO I DUGOVJECHNO.

[Veri]

most na verige se nece gledati dok milov kum drzi trajekt