Iz raznih novina

[Dutch]

ma taj grip treba što prije prebolovat.u suštini, kako sam shvatio, on uopšte nije težak već je oko toga dignuta frka velika.tako da je bolje sad to završit dok nije mutirao pa smo posle mirni.
a radunović nek je samo zdravo .ni za ove dosadašnje nisam primao ništa pa mislim da i ovaj mogu da pregrmim.da se ne lažemo,čime su nas sve devedesetih trovali ovaj grip je obična zajebancija

[Sidewinder]

Mjesto gdje se još osjećaju sankcije

IZ DIPLOMATSKE POŠTE: KAKO PREDSTAVNICI UJEDINJENIH NACIJA CENTRALI OPISUJU PODGORICU

Podgorica – Prvi čovjek Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Aleksandar Avanesov tvrdi da je Podgorica provincijski grad u kome je strancima otežan život, što je opisao u internom dokumentu adresiranom na njujoršku centralu.
Avanesov, koji je koordinator UN organizacija u Crnoj Gori, i ostali šefovi UN kancelarija, požalili su se da u Podgorici nema kvalitetnog voća na pijaci, zubara na evropskom nivou, dobrih električara i sve to prošle godine predočili Komisiji internacionalnog civilnog servisa UN-a.

Avanesov i kolege su napisali u dokumentu na 48 stranica, da među građanima Crne Gore ima još naoružanih grupa, te da je najbliži grad sa sadržajnim kulturnim životom za strance - Beograd.
„Mjesta kulture su vrlo ograničena, sa jadnim servisima i ograničenim programima. Njihovi toaleti su nehigijenski a ponekad i ne rade“, piše Avanesov u odjeljku u kome opisuje kulturni život u Podgorici.
Uredno popunjen Upitnik „ O uslovima života i rada“, vraćen je Komisiji UN-a, koja na osnovu tako prikupljenih podataka rangira kvalitet života u svim zemljama koje pokrivaju UN filijale.
Pravila su jasna: što je život u nekoj zemlji teži, to njihovi namještenici primaju više naknada iz centrale na ime otežanih uslova života. Iako je Avanesov Crnu Goru prikazao kao ne baš idealno mjesto za život, nadležna Komisija UN-a je još u decembru prošle godine odlučila da Podgoricu rangira kao “A” destinaciju, odnosno grad izvan EU, “sa najmanje teškim uslovima života”.

Komisija je notirala da je taj status Podgorica zadržala, što znači da Avanesov i njegove kolege nijesu dobili dodatne “hardship” naknade.
Avanesov je u odgovorima na Upitnik skrenuo pažnju da je u Crnoj Gori bezbjednosna situacija „zadovoljavajuća, ali krhka“.
„Milje organizovanog kriminala je ukorijenjen i prijetnja je građanima tokom obračuna između kriminalnih grupa... Postoji skrivena tenzija ispod površine svakodnevnog života i manifestuje se, na primjer, agresivnim i opasnim navikama za volanom. Nasilje u porodici se sve više nameće kao ozbiljan problem“, navodi se u odgovorima na Upitnik.
Avanesov piše da Crnu Goru “karakteriše velika siva ekonomija i korupcija koja buja i potkopava pouzdanost raznih grana ekonomije, obrazovanja i zdravstva”.
“Jezik predstavlja značajnu prepreku u svakodnevnici stranaca, posebno zato što malo Crnogoraca zna evropske jezike”, napisao je Avanesov.

U dokumentu se napominje kao poznata stvar da je Crna Gora jedna od najnerazvijenijih regija bivše Jugoslavije, koja još osjeća posljedice duge nestabilnosti, sankcija i izolacije iz devedesetih godina.
“Glavne međunarodne aviokompanije su nedostupne, osim Austrien erlajnsa, ali sa ograničenim brojem sjedišta i visokim cijenama. Montenegro erlajnz i srpski JAT su čuveni po nepouzdanosti a pružaju i vrlo slab servis, te ograničeni broj putnih destinacija. Teško je garantovati vezu sa evropskim gradovima”, piše Avanesov.
On napominje da stranci u Crnoj Gori rijetko putuju vozom jer su vagoni stari, bez ventilacije, a putovanje je nije bezbjedno.
U odgovorima na Upitnik piše da su u Podgorici stanovi ekstremno skupi i vrlo ograničenog kvaliteta.
“Voda za piće se ne smatra potpuno čistom, posebno u ljetnjem periodu, zbog neadekvatnog sanitarnog održavanja kanalizacije i sistema cijevi”, piše Avanesov i napominje da u Podgorici obično nema centralnog grijanja, te da je struja vrlo skupa.

Strancima je veliki problem obrazovanje u Crnoj Gori, notirano je u izvještaju, kao i da postoji samo jedna obrazovna ustanova za djecu stranaca, koja ne nudi diplomu srednje škole.
“U redovnim školama su prenatrpana odjeljenja, radi se u jadnim uslovima, nedostaje pomoć u učenju, uključenost roditelja. Žigosanje romske djece i one sa posebnim potrebama je takođe problem. Predškolsko obrazovanje je loše razvijeno i to je oblast za brigu”.

U izvještaju piše da su djeca osoblja UN-a u Crnoj Gori slobodna i bezbjedna da se sama igraju, idu u trgovinu i obilaze prijatelje, “ali postoje naselja, posebno gdje žive Romi gdje nije bezbjedno”.
Osim Avanesova, u pisanju odgovora na Upitnik učestvovali su, između ostalih i šef misije UNHCR Serž Dukas, predstavnica UNICEF-a Noala Skiner i operativni menadžer UNDP-a Špend Selimi.


Nema dobrih majstora, voće slabog kvaliteta

U izvještaju UN kancelarije u Podgorici piše da je usluga električara nepouzdana, uz objašnjenje: “Mnogo je sive ekonomije što ometa efikasno servisiranje. Servisi koji na poziv brzo rješavaju problem ne postoje”.
Isto objašnjenje UN-ovi namještenici dali su i uz ocjenu kvaliteta usluga vodoinstalatera, stolara, zidara, i molera.
Na pitanje kvaliteta ishrane, u Upitniku je odgovoreno da u Podgorici postoji ograničen izbor sezonskog voća koje je lošeg kvaliteta. Notiran je i ograničen izbor mesa i mliječnih proizvoda, kao i “vrlo ograničen” izbor kućnih potrepština: sijalica, šterika, baterija, sredstava za čišćenje.
Čelnici UN-a u Crnoj Gori žale se i što su Podgorici uglavnom zastupljene italijanska i ruska kuhinja. Smeta im što nema indijskog restorana, dok je jedini kineski restoran “lošeg kvaliteta”

Zabava je u Beogradu

U odgovorima na Upitnik se napominje da crnogorsko društvo još baštini vrlo plemenski način života.
“Čak i građani iz Crne Gore koji sebi mogu priuštiti putovanje u Beograd ili drugdje u inostranstvo, idu tamo radi razonode i da bi se povezali sa svijetom”, piše u dijelu izvještaja pod naslovom “Izolacija”.
Namještenici UN-a se osjećaju izolovano jer je “život vrlo parohijalan, a mjesta razonode i rekreacije nijesu upodobljena strancima”. Navodi se da je Beograd najbliže mjesto gdje takva mjesta postoje, ali da avioprevoz do tamo nije pouzdan. Avanesov potpisuje da kulturna scena živne samo u toku ljetnje sezone i to na primorju.
U poglavlju pod naslovom “Domaćinstvo”, navodi se da čak ni u najskupljim stanovima u Podgorici nema podruma.

Doktori dobri samo za rutinske poslove

Medicinski i zubarski servisi su “uglavnom ispod međunarodnog nivoa”, piše Avanesov, ljekova ima, ali pošto se po pravilu uvoze, neki medikamenti se ne mogu odmah naći u apotekama.
U dijelu izvještaja o zdravstvenim uslugama, napominje se da je supruga “jednog crnogorskog kolege”, nakon teškog saobraćajnog udesa, avionom prebačena u Beograd na liječenje.
“Nakon pet mjeseci u Srbiji, pošto je vraćena u Igalo, njeno se stanje za tri sedmice dramatično pogoršalo zbog ograničene fizikalne terapije i slabog tretmana. Kao rezultat toga, vraćena je u Srbiju na adekvatan tretman”, notirano je u dijelu izvještaja o zdravstvu, koji potpisuje UN-ov ljekar u Crnoj Gori dr Dušan Boljević.
U dokumentu se navodi da Crna Gora nije opremljena da rješava medicinske probleme koji nijesu rutinski, te da se za specijalističke tretmane zubara ili oftalmologa ide u Beograd ili u države EU.

[milovan]

Chovjek nam drzi OGLEDALO,
da vidimo, kako smo LIJEPI, teshko njemu u CGi i njegovoj familiji,
da on reche, DA JE CAR, GO GOLCAT,
to Crnogorci nece oprostit, ni bratu rodjenom.

[Mojsije]

Chovjek nam drzi OGLEDALO,
da vidimo, kako smo LIJEPI, teshko njemu u CGi i njegovoj familiji,
da on reche, DA JE CAR, GO GOLCAT,
to Crnogorci nece oprostit, ni bratu rodjenom.

evo cist dokaz tvoje price Milovane https://forum.cdm.me/showthread.php?t=50457

[autodijagnostika]

PODGORICA – Na ovogodišnjoj listi najimućnijih državnika koju sastavlja Wikipedia crnogorski premijer Milo Đukanović se nalazi 22. mjestu, sa 14,8 miliona dolara lične imovine, objavio je podgorički dnevnik „Dan”.

List piše da bi francuski premijer Nicolas Sarkozy i američki predsjednik Barack Obama mogli samo da pozavide Đukanoviću, jer je njihovo bogatstvo procijenjeno na tri, odnosno 1,3 miliona dolara. Dodaje se da su izvori podataka o Obaminoj ličnoj imovini CNN i Washington post. Wikipedia je, inače, jedna od najvećih svjetskih enciklopedija, sa dnevno ažuriranim podacima u svom elektronskom izdanju.

Na toj listi italijanski premijer Berlusconi, prema podacima Forbesa, najbogatiji je evropski državnik, sa ličnom imovinom od 9,4 milijarde dolara. Berlusconi je, ujedno, uz princa od Lihtenštajna, jedini Evropljanin na listi deset najbogatijih državnika. Princ od Lihtenštajna Hans Adam Drugi, koji je osmi na Forbesovoj listi najbogatijih državnika, težak je 3,5 milijardi dolara. Osim njih dvojice, na top ten listi su isključivo azijski kraljevi, arapski sultani i emiri.

Već duži niz godina najbogatiji državnik je, kako se navodi, tajlandski kralj Bumibol Aduliadej, čija je imperija procenjena na 30 milijardi dolara. Na trećem mestu je Kalifa bin Zaed starešina vladajuće porodice Al Nahian iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, čija je imovina vredna 18 milijardi dolara.

List podseća da je Berlusconi preko kompanije A2A, u kojoj je manji akcionar, ušao na crnogorsko tržište, odnosno u elektroprivredu, dok se Al Nahian sprema da preko Velike plaže i Ade Bojane uđe u Crnu Goru, jer je njegova kompanija Hydra prosperiz jedina otkupila tendersku dokumentaciju za 90-godišnji najam.

Đukanović je, kako se navodi, jedini državnik iz tranzicionih zemalja koji je uopšte dobio mjesto na listi najbogatijih državnika svijeta.

[autodijagnostika]

Aleksandar Avanesov: Podgorica je provincijski grad u kojem nema čak ni dobrog voća
Autor/izvor: SEEbiz
PODGORICA – Glavni predstavnik Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori Aleksandar Avanesov u internom izvještaju upućenom u sedište svetske organizacije veoma je negativno ocijenio situaciju u toj zemlji, posebno u Podgorici.

Kako prenosi danas list „Vijesti”, Avanesov je Podgoricu opisao kao „provincijski grad” u kome čak nema ni dobrog voća.

„Voda za piće se ne smatra potpuno čistom, posebno u ljetnjem periodu, zbog neadekvatnog sanitarnog održavanja kanalizacije i sistema cijevi”, naveo je predstavnik UN.

Po njegovom izvještaju, u Podgorici su „nedostupne glavne međunarodne aviokompanije, osim Austrian Airlinesa, ali sa ograničenim brojem sedišta i visokim cijenama”.

„Montenegro Airlines i srpski JAT su čuveni po nepouzdanosti, a pružaju i vrlo slab servis, te ograničeni broj putnih destinacija”, piše u izveštaju Avanesova.

Koordinator UN u Podgorici je, takođe, poručio da je u glavnom gradu Crne Gore „ograničen izbor mesa i mliječnih proizvoda”.

„Vrlo je ograničen izbor kućnih potrepština: sijalica, sveća, baterija, sredstava za čišćenje”, dodao je.

On je, takođe, naveo „milje organizovanog kriminala”, ali i „agresivno opasne navike za volanom”. Ponjegovoj ocjeni, „nasilje u porodici se sve više nameće kao ozbiljan problem”.


Ovaj nas nagrdi

[Hari Krisna]

Hrvatska prva zemlja u Europi koja zatvara blogere Novinar-bloger i vlasnik internet domene vukovarac.net Damir Fintić 27. listopada mora se javiti u osječku kaznionicu na odsluženje 20-dnevne zatvorske kazne zbog klevete bivšeg gradonačelnika Vukovara i zastupnika HDZ-a Vladimira Štengla i njegove supruge Dragice koja je, po presudi vukovarskog župnijskog suda, objavljena u komentaru na njegovom privatnom web-u, te u dodatnim anonimnim komentarima koje su ispod teksta ostavili drugi, nepoznati korisnici.
Fintić će tako biti prvi novinar u Hrvatskoj koji je zbog klevete završio u zatvoru, a Hrvatska se ovakvim pravosudnim pavorijekom svrstala među rijetke zemlje u svijetu koji blogere zbog komentara kažnjavaju zatvorom.
Zbog komentara objavljenog 2005. godine, koji se bavi načinima na koji je Štengl stjecao imovinu, obitelj Štengl preko odvjetnika Zvonimira Hodaka pokrenula je protiv Fintića tri kaznene te još tri građanske parnice i ukupno, dosada, uspjela ishoditi 50 tisuća kuna za naknadu duševnih boli, a potražuju još 200 tisuća kuna. Zbog blokade cjelokupnih primanja u 2008. godini na konto isplate naknade za duševne boli Štenglovima, bloger Fintić nije mogao prošle godine isplatiti presuđenih 3.000 kuna kazne zbog klevete te je ta kazna u veljači ove godine preinačena u zatvorsku kaznu. Fintić je dobio obavijest kako se u zatvor treba javiti 27. listopada, a po izlasku iz zatvora čeka ga još 20 dana nove kazne jer, također, nije platio još jednu od presuđenih kazni za klevetu protiv Štenglovih.
- Novac za plaćanje tih kazni nisam imao, a ne želim niti da mi ljudi iz sažaljenja pomognu u skupljanju novca za plaćanje kazne i izbjegavanje zatvora jer ne vidim što sam loše učinio time što sam otvorio forum na kojem svi Vukovarci, razasuti po Hrvatskoj i po svijetu, mogu imati kontakt i komentirati događanja u svom gradu. Za mene je logično i očekivano da, s obzirom na to što je Vukovar prošao i u ratu i u poratnom vremenu, tu bude i žestokih komentara i ofanzivnog jezika, a skidao sam sve komentare koje sam uočio a koje su se mogle tumačiti kao poziv na linč ili bilo kakvo drugo kazneno djelo. Prema statistici najpoznatije udruge za medijske slobode »Article 19« na području EU zabilježeno je nula slučajeva odlaska novinara u zatvor zbog klevete. Eto, nakon 27. listopada moći će tamo staviti recku kod Hrvatske koja se ovim postupkom svrstala u bok zemljama koje su u svijetu nazivaju internet neprijateljima, dakle uz bok Irana, Afganistana, Burme, Sjeverne Koreje - komentira Fintić.
Jedan od najpoznatijih hrvatskih blogera Marko Rakar, čija je stranica pollitika.com nedavno dobila prestižnu nagradu e-Demokracy francuskog World eDemocracy Forum i PoliticsOnline, zgrožen je činjenicom da će Fintić doista završiti u zatovoru.
- Postat ćemo prva zemlja u Europi koja zatvara blogere, a osim toga, kleveta nigdje u demokratskom svijetu nije djelo za koje se ide u zatvor. Onda će se čuditi kada ponovno padnemo na ljestvici ljudskih i medijskih sloboda - prokomentirao je Rakar.
Hrvatsko novinarsko društvo reagiralo je protiv zatvorske kazne za Fintića.
- Postoji opasnost da Fintić bude možda jedini bloger u Europi koji će morati u zatvor zbog klevete. To bi sigurno narušilo sliku o slobodi izražavanja u Hrvatskoj u uvjetima kad internetska komunikacija nije uopće regulirana zakonima - stoji u priopćenju koje je HND izdalo na vijest o zatvorskoj kazni za Fintića.
Obitelj Štengl digla je ukupno više desetaka tužbi protiv blogera, medija i novinara, što kaznenih, a što parničnih, u kojima ukupno potražuje nešto više od 700.000 kuna.
Nataša BOŽIĆ iz Novog lista, Rijeka

[Stradivari]

Dobro je što se Ranko Krivokapić juče-prekjuče u Hrvatskoj ispljuvao po našem sudstvu za odnos prema novinarima.

[milovan]

09. Oct 2009, 00:44
Evo Gradonachelnik Faruma,
taman je izasha iz zatvora, zbog pevelikih investicija i sponzorstva, 300 milona eura zaduzio gradjane, i gradio stadione i centre za rekreaciju, 2 godine za ta nedjela, i sad kad je izasha , josh dvije treba da odlezi zbog KAVIJARA I SHAMPANJCA, za 200 kila eura,
sve su to novinari otkrili ISTRAZNIM NOVINARSTVOM, i niko nije zavrshio u ZATVOR ove chetiri decenije, nego ih nagradjuju milionskim svotama, razni fondovi za napredak demokratije i javne rijechi.

Danska je izgubila MILIJARDE EURA,
zbog karikatura Muhameda,
ali je CIPANCIJELA DANSKA I VLAST I VLASTODRSHCI, STOJALA STOJICHKI,(nashi bi dobili po pi....) i branila slobodu shtampe,
nama na BaLJkanu,
je DEMOKRATSKA SVIJEST ZAKRZLJALA,
ne brani se DRZAVA CENZUROM I ZABRANAMA,
nego treba ove shto nas JASHU, i o velikome jadu zabavishe svakoga ko njih ne slusha i ne ljubi njihova stopala, privesti pred pravedni sud.

Sudska, zakonodavna i izvrshna VLAST,
svima usta zakljuchana, kljuchevima od stana u dzepovima nadredjenih i odredjenih za kucni red&mir.

Milovan Vukov Jankovic

[rain_wind_storm]

BALKAN JE EDIP BEZ KOMPLEKSA

Andrej Nikolaidis rodio se 1974. u Sarajevu. Ovaj bosanskohercegovački i crnogorsko-albanski pisac grčkog porijekla svojedobno je izazvao velike polemike tekstom “Zašto Bosanci i Hercegovci trebaju zaobilaziti Herceg Novi”, u kojem Herceg Novi opisuje kao “demonski grad ubojica, luđaka, Karadžićevih simpatizera i Miloševićevih glasača”: grad Herceg Novi potom je zatražio njegovo procesuiranje, optužujući ga za “izazivanje vjerske i nacionalne netrpeljivosti i izvrgavanje ruglu države Crne Gore”.

U povodu teksta “Dželatov šegrt” sud u Podgorici osudio ga je na novčanu kaznu od 5500 eura zbog vrijeđanja Emira Kusturice, odnosno zbog tvrdnje da je Kusturica bio blizak suradnik Slobodana Miloševića: Nikolaidis je za Kusturicu pritom napisao kako je “glup, ružan i pokvaren” te da “sve što ima treba zahvaliti magarcima”.

Nikolaidis radi kao član uredništva crnogorskog tjednika “Monitor”, a redovite kolumne piše u podgoričkim “Vijestima”, sarajevskoj “Slobodnoj Bosni”, ljubljanskom “Dnevniku” i beogradskim “Novinama” te surađuje sa sarajevskom Televizijom Hyatt. Srstavaju ga u “mlade lavove” crnogorske književnosti, a kritičari mu zamjeraju “antropološki pesimizam”. Živi u Ulcinju, na krajnjem istoku Crne Gore, blizu albanske granice.

[rain_wind_storm]

Andrej Nikolaidis: „Rekao bih da je Balkan ono što nastaje kad nemaš ni Tursku ni Austriju“

Balkan čine oslobodilačke edipalne kulture, koje imaju velikih problema sa zakonom. To je kao grupa koja se pobuni protiv Oca: ubojstvom Oca nastaje bezakonje, onda dolazi grižnja savjesti, a potom hrliš u EU .

Piše, Damir Pilić
Slobodna Dalmacija

Koje su, po Vama, granice Balkana?

- Uh, imaš što lakše? Mislim da Slovenija nije Balkan. Istra također nije. Nije ni Zagreb. Ili možda jest. Vrlo je teško odrediti granice Balkana. Moje su granice kulturološke, pa bih rekao ovako: tamo gdje je bila Austrija, to nije Balkan. Ti vidiš razliku između Austro-Ugarske i Turske, to je razlika između Istre i Foče.

A što Balkan jest?

- Balkan je prostor oslobodilačkih edipalnih kultura, koje imaju velikih problema sa zakonom, čak i u religioznom, a definitivno u frojdovskom smislu.

Kako to mislite?

- To su kulture koje su stalno vodile borbu za oslobođenje, i to je u redu, ali od čega se točno oslobađaš? Od onog što te kultivira! I tako dobivaš prostor granice, vakuum u kojem nije uspostavljen zakon. Sad se kao civilizator pojavljuje Europska unija i na to narodi Balkana pristaju dobrovoljno. Čak nisam siguran da ćemo u EU-u imati veći stupanj suverenosti nego u Austro-Ugarskoj. To je kao grupa koja se pobuni protiv Oca koji je postavio zakon: ubojstvom Oca nastaje bezakonje, potom dolazi grižnja savjesti i žudnja za redom, nakon čega hrliš u novu integraciju, u ovom slučaju u EU. U tom smislu, rekao bih da je Balkan ono što nastaje kad nemaš ni Tursku ni Austriju. Ovo je džep koji čeka da bude integriran.

Pripada li današnja Turska Balkanu?

- Turska nije Balkan, to je druga civilizacija. Istočna granica Balkana je Grčka, to je posljednja balkanska zemlja.

Koliko je Balkan Europa?

- A što je današnja Europa? To je stara Grčka plus kršćanstvo. Iz tradicije stare Grčke Europa je razvila sekularizam i prosvjetiteljstvo, a kršćanstvo je tu, bez obzira na to što ga izbacuješ iz Europskog ustava.

Može li se Balkan dičiti da je Europi dao staru Grčku?

- Stara Grčka nije Balkan. Osim geografski.

Znači, današnji Balkanci nemaju ništa zajedničko s Helenima?

- Postoji nešto što se zove “potencijal prošlosti”, što sada na Balkanu nije iskorišteno, ali može biti iskorišteno. Heidegger je rekao da je budućnost realizacija mogućnosti iz prošlosti. Možemo se složiti da Europa danas ima više veze s antičkom Grčkom nego sadašnja Grčka.

Ipak, makar geografski, prvi filozofi Zapada su s Balkana?

- Prvi filozofi jesu s Balkana, ali u međuvremenu je prošlo nekih 23-25 stoljeća: ako je ono bio vrhunac Balkana, mi smo sada na repu.

Što kažete na tezu da su Balkan i Balkanci zadnje oaze vitalnosti i iskonske prirode u Europi i svijetu?

- To je ta famozna “premoć zaostalosti” – to je desničarski koncept.

Što je za Vas osobno Balkan?

- Ono što me najviše nervira, to proglašavam Balkanom, i to je možda nepravedno prema Balkanu. S druge strane, ne mogu zamisliti da živim igdje drugdje. U meni nema ništa što nije balkansko, valjda zato što sam i sam dio te edipalne kulture. Ne mogu zamisliti život bez tog vrenja i kaosa: na rubovima uvijek vri. Cijela moja poetika se naslanja na protivljenje onome čega sam dio.

Na Wikipediji za Vas piše da ste bosanskohercegovački i crnogorsko-albanski pisac grčkog porijekla? Je li to istina?

- Sve stoji, s tim da mi je još baba po majci Srpkinja.

Kako je došlo do tog ‘balkanskog lonca’?

- Moji su došli iz Albanije, djed je došao ovdje u Ulcinj, ja i danas imam rodbinu u Albaniji. Majka je Crnogorka po ocu i Srpkinja po majci, a rođen sam u Sarajevu, gdje sam živio sve do četvrtog razreda srednje škole. Onda je u Sarajevu počeo rat i ja sam došao u Ulcinj, na djedovinu.

Onda govorite albanski?

- Ni riječi, interesantno. Kao što ne znam ni grčki. Nije mi jasno kako, ali eto, ne govorim. Mislim, znam kupiti kruh i naručiti kavu, ali tu je kraj. Govorim samo četiri-pet ovih naših jezika i engleski.

Četiri-pet naših jezika?

- Da, zar ih nema toliko? Doduše, ja pišem na nekom svojem jeziku koji je hibrid tih naših jezika. Sada su u Crnoj Gori velike rasprave o jeziku, i ako stvarno u jezični standard i službeno uvedu npr. “sjutra” ili “nijesam” – ja sam najebo. Više neću znati govoriti i moći pisati takvim jezikom.

Ulcinj je crnogorski grad s 90 posto albanske populacije. Kakav je etnički i vjerski suživot s Crnogorcima i Srbima?

- Nikad nije bilo klanja ovdje. Doduše, nikad nije bilo ni prevelikog miješanja. Možda je Ulcinj dobar primjer kako stvari mogu dobro funkcionirati i na Balkanu. Ja ne vjerujem u koncepte prokletstva ili sudbine, mislim da se sudbina može preduhitriti pametnim odlukama.

Pametnim odlukama?

- Unutar Otomanskog Carstva Ulcinj je imao autonomiju, i kad je nakon odlaska Turaka Crna Gora osvojila Ulcinj, uspostavlja dobre kontakte s albanskim glavarima, a kad krajem 19. stoljeća doseljava svoje pravoslavce, kontrolira ih da ne rade zlo Albancima. Onda albanska balistička uprava u Drugom svjetskom ratu čuva ulcinjske Crnogorce od svojih ekstremista, a nakon Drugog svjetskog rata Crnogorci čuvaju Albance od komunista. Važno je da na ovom prostoru nema krvne osvete.

Rekli ste da u Ulcinju nema ni prevelikog miješanja?

- Rijetki su miješani brakovi, ali vlada uzajamno poštovanje, kao i u 90-ima. U Ulcinju imate tek nešto više od sto godina suživota i najbitnije je da nije pala krv. A krv padne lako, čak i uz pametne odluke. A kad padne, začas se stvori krug mržnje. Nasreću, to se u Ulcinju još nije dogodilo.

[rain_wind_storm]

U čemu se ogleda to uzajamno etničko poštovanje?

- To se najbolje vidi kad se dogodi neko neideološko ubojstvo, kad Albanac ubije Crnogorca, ili obrnuto, zbog žene, novca ili onako. U 90-ima smo imali dva-tri takva slučaja: istu večer sastaju se najugledniji predstavnici obje zajednice i rješavaju situaciju. Možda je prednost i u tome što ovdje živi 80 posto muslimana i 20 posto pravoslavaca i katolika: nisam siguran što bi bilo da je obrnuto, jer tamo gdje je bilo obrnuto, nije baš uvijek prolazilo mirno.

Crna Gora je u posljednjih 20 godina prešla velik put od Miloševićeva satelita do proeuropske države. Koliko su u tome pomogli crnogorski književnici?

- Tu imate jednu bizarnu situaciju. Epsko naslijeđe, Njegoš – to je ono što nas guši. Ta herojska Crna Gora umire u trenutku napada na Dubrovnik, čojstvo umire, i što sad? Taj, tada mali europski dio Crne Gore, okupljen oko Jevrema Brkovića, koji je spasio crnogorski obraz, poziva se baš na – Njegoša! Ne znam, meni osobno su puno bliži Eliot, Pound i Pessoa nego Njegoš. Uglavnom, taj okret koji je Milo Đukanović izveo krajem 90-ih spasio je stvar, a taj proces kulminira priznanjem Kosova – to je potpuni raskid s tradicijom i Njegošem, i ti Đukanovićevi tehnokrati su zapravo bliži nama tzv. mladim lavovima nego Jevremu. Bizarno ali istinito.

Koliko Vas je formiralo odrastanje na Balkanu?

- Naravno da me to formiralo, ali me formira i ono što čitam. Naravno da je moje porijeklo istovremeno i brana protiv nacionalizma, jer me sprečava prošlost. Ja i da hoću, ne mogu biti nacionalist.

Kako ste onda u Herceg Novom optuženi za širenje etničke mržnje?

- To je bilo zbog mojeg teksta “Zašto Bosanci i Hercegovci trebaju zaobilaziti Herceg Novi”. Skupština općine Herceg Novi zatražila je od državnog tužitelja da protiv mene podigne optužnicu zbog širenja rasne i nacionalne mržnje jer sam napisao da je to grad “Karadžićevih ubojica i Miloševićevih glasača”.

Što je bilo s tim?

- Saslušali su me i odustali od optužnice zbog proceduralnih razloga, jer ja u tom tekstu nisam napao ni jednu naciju i vjeru u Herceg Novom, nego cijeli grad, a u zakonu nema takve kriminalne stavke. U cijelom slučaju bizarno je to što sam ja taj grad napao upravo zbog širenja rasne i nacionalne mržnje. I lijepo sam im napisao: ako zarobljene muslimanke nalijevaš rakijom i svinjetinom u zgradi policije, ako izručuješ bosanske izbjeglice Republici Srpskoj, ako vaterpolistima dubrovačkog “Juga” vičeš “Ubij, zakolji, da Hrvat ne postoji”, dakle ako sve to radiš – a sve su to oni uradili – ti si jedan šljam od grada.

Riječ-dvije o Kusturici?

- On je, uz Bregovića, najuspješniji eksploatator, ali ne Balkana, nego zapadnih predrasuda o Balkanu. On nikada nije učinio ništa što narušava te stereotipe. Nitko neće uzeti Pekića ili Krležu da kaže “to je Balkan”, nego svi uzimaju Kusturicu i Bregovića. To je kao ovaj virtualni kanal Balcanica koji kao predstavlja današnji Balkan, ali ja naglašavam da to nije Balkan, jer znam gomilu ljudi ovdje koji su pravi europejci. Ali kao da postoji zavjera između europejaca i Balkanaca da je Balkan ono što je Balcanica, a ja tvrdim da nije. Kiš, Pekić, Krleža, Crnjanski – sve su to balkanski pisci. Zašto to ne bi bio Balkan?

Što Vam je najbolje na Balkanu?

- Usprkos predrasudama o Balkanu, mi imamo privilegiranu poziciju, u kojoj nam se daje značaj i nekakva egzotična aura. Bi li karijere Bregovića i Kusturice bile takve da su rođeni u Švedskoj? Koga bi zanimala njihova priča? Ili, recimo, Žižek. Njega uzimaju ozbiljno zato što je s Balkana, pa kad on u Americi kaže nešto politički potpuno nekorektno, oni šapću jedan drugom: “Znate, on je s Balkana.”


A koja vam je najgora stvar na Balkanu?

- Najgora stvar na Balkanu mi je samozadovoljstvo koje Balkanci osjećaju zato što su Balkanci.

Kako ocjenjujete povijesnu ulogu Tita na Balkanu?

- To je jedna ogromna ideja. Ne mislim samo na Jugoslaviju nego i na komunizam. I kad je to puklo, vratili smo se odmah u prošlost i nastavili naše balkanske ratove s početka 20. stoljeća, kao što će idući rat biti nastavak ovih ratova iz 90-ih. Dovoljno je sasvim malo tektonsko pomicanje u svijetu da netko ovdje pomisli: “Evo, sad bismo mogli neki mali rat.”



Hoće li ulazak u EU pridonijeti europeizaciji Balkana?

- Europa će nas politički integrirati, ali za kulturološku integraciju trebat će više vremena. Mi bismo jako profitirali od toga što smo Balkan da je ovaj prostor nekim slučajem bio pod Europom, a ne pod Turcima: sad bismo uhvatili ovaj val kajanja koji Europa pokazuje prema svojim bivšim kolonijama. A ovako, europska logika je ova: Mi smo tlačili Alžirce i Indijce, ali nismo Balkance, pa ih možemo i sada zajebavati.

Niste baš previše skloni Europi?

- Balkan je jedini preostali prostor gdje Europa može ispaljivati svoje fašističke strelice. Oni ne mogu reći: “Alžirci su primitivni”, ali to mogu reći i govore za Balkance. Da smo bili francuska kolonija, već bismo 40 godina bili unutar Schengena, palili bismo automobile po pariškim predgrađima, a ovako ne možemo.

Koje su najveće opasnosti koje stoje pred Balkanom?

- Trajno najveća opasnost na Balkanu je srpski nacionalizam, ali valja vidjeti kako će se razvijati ovaj velikodržavni albanski projekt, s dvije albanske države jednom do druge: baš me zanima kada će nekome pasti na pamet da ih ujedini.

Gdje je centar Balkana?

- Bosna, apsolutno. Sarajevo. Jer, kad pogledaš: što je najgore što se dogodilo Bosni nakon rata? Sarajevo je trebalo ostati multi-kulti distrikt, a to što nije, onemogućava cijelu Bosnu da bude multi-kulti.

Što smo ono rekli, je li Hrvatska Balkan?

- Istra nije. Zagreb nije. Dalmacija jest, posebno Dalmatinska zagora. To je prava granica, to je kao ovaj dio stare Crne Gore: to su graničari, tu se zaustavljaju Turci. To je sličan narod, tvrd, violentan. Ti imaš tu staru Crnu Goru koja brani do zadnjeg čovjeka, ali što brani? U Dalmaciji kažu: “Mi smo predziđe kršćanstva”, a u Crnoj Gori čak ni to. Tu se sve poziva na religiju, a krši se već prva Božja zapovijed, ono “ne ubij”. Ma šta ne ubij, šta okreni drugi obraz – toga nema na Balkanu.

Bregović je kriv za turbofolk

Koja muzika opisuje današnji Balkan?

- Vjerojatno turbofolk, na moju žalost. A to je sve izišlo iz onoga što je radio Bregović. Njegov pastirski rock je osnova, on taj pastirski izričaj kalemi na rock, a sad je to to, samo bez rocka. Ta estetika je slična onoj MTV-ovoj hip-hop poetici nakon što su neutralizirali društveni angažman “Public Enemyja”, benda koji je dotad bio nešto kao crnački CNN. Evo, jeste li nedavno pratili “Operaciju Trijumf”? Pobijedio je jedan Adnan, momak koji uopće ne zna engleski, niti je ikad čuo za “Beatlese”. Ja sam znao da će pobijediti, jer je imao pametan izbor pjesama: Dino Merlin i taj pop-folk. A ovi drugi su pjevali Whitesnake, AC/DC i slično – to na Balkanu ne prolazi. I to je to: nova generacija na Balkanu ne zna tko su “Beatlesi”. Eto

[DaySleeper]

Saslušali su me i odustali od optužnice zbog proceduralnih razloga, jer ja u tom tekstu nisam napao ni jednu naciju i vjeru u Herceg Novom, nego cijeli grad, a u zakonu nema takve kriminalne stavke. U cijelom slučaju bizarno je to što sam ja taj grad napao upravo zbog širenja rasne i nacionalne mržnje. I lijepo sam im napisao: ako zarobljene muslimanke nalijevaš rakijom i svinjetinom u zgradi policije, ako izručuješ bosanske izbjeglice Republici Srpskoj, ako vaterpolistima dubrovačkog “Juga” vičeš “Ubij, zakolji, da Hrvat ne postoji”, dakle ako sve to radiš – a sve su to oni uradili – ti si jedan šljam
od grada.


hehehe umije da pogodi u centar

[nihil]

Ovo što i kako piše Nikolaidis je turbonacionalizam antisrpskog tipa. Lik od svih nacionalizama na Balkanu vidi samo jedan, što je znak da mu samo taj smeta, a ne i da je taj najgori.

[Ćipur]

Ovo što i kako piše Nikolaidis je turbonacionalizam antisrpskog tipa. Lik od svih nacionalizama na Balkanu vidi samo jedan, što je znak da mu samo taj smeta, a ne i da je taj najgori.

nihi,

jesu li jednako opasni crnogorski nacionalizam i srpski, ili npr makedonski i srpski?

[wulfy]

Ovo što i kako piše Nikolaidis je turbonacionalizam antisrpskog tipa. Lik od svih nacionalizama na Balkanu vidi samo jedan, što je znak da mu samo taj smeta, a ne i da je taj najgori.

:lolblue::lolblue::lolblue::lolblue:


ja sam čuo da je i onaj Herman Hese bio veliki antisrbin

[DaySleeper]

Ovo što i kako piše Nikolaidis je turbonacionalizam antisrpskog tipa. Lik od svih nacionalizama na Balkanu vidi samo jedan, što je znak da mu samo taj smeta, a ne i da je taj najgori.

slozicemo se da je srpski bio najglasniji i danas

[Recordare88]

nihi,

jesu li jednako opasni crnogorski nacionalizam i srpski, ili npr makedonski i srpski?

Evo da ti ja odgovorim,nadam se da se Nihil nece ljutiti.

Zavisi sa stanovista sa kojeg posmatras.Ako posmatras sa stanovista spoljne politike na Balkanu,svakako da su najopasniji nacionalizmi onih naroda koji su najbrojniji.Te su tako srpski,hrvatski i albanski nacionalizam(i razne vojske,paravojske i teroristicke organizacije nastale iz njihovih shinjela i djelajuci u njihovo ime) pocinile vecinu zlochina 90ih.

U smislu neposrednog povoda balkanske klanice 90ih,slozicemo se da je,u prvoj mjeri srpski,a dobrim dijelom i hrvatski(Bosna,Oluja) nacionalshovinizam odigrao glavnu ulogu.Opet,mislim da je prilicno neodgovorno i istorijski neutemeljeno okriviti nacionalizam SAM PO SEBI za izbijanje ratova.Preciznije je reci:naconalizam,upotrijebljen i izokrenut od strane politickih elita(u prvoj mjeri Milosevicevog rezhima u Srbiji/SRJ i Tudjmanovog u Hrvatskoj) za dolazak,i odrzhavanje na vlasti.

U smislu neke buduce,moguce,destabilizacije regiona,najopasniji su oni nacionalizmi koji se nisu ostvarili.U prvom redu tu bih pomenuo albanski nacionalizam,a zatim i srpski,koji je znachajno oslabljen djelanjem proevropske srpske vlade,ali je jos uvijek prisutan kao prijetnja.

U smislu uticaja nacionalsovinizma na STANJE SVIJESTI DRUSHTVA,tu je svaki,bez razlike,podjednako opasan.Crnogorski,srpski,hrvatski,muslimanski(naro cito opasan,u kombinaciji sa islamskim fundamentalizmom,ako si slushao Radoncica na Zivoj istini veceras shvaticesh o chemu pricham),svaki moguci.Zato i uporno ponavljam: pogubno bi bilo za crnogorsko drushtvo da,tek oslobodjeno od psihopatologija jednog agresivnog nacionalizma,slijepo upane u zamku drugog,nekog novocrnogorskog nacionalizma.Jer svaki shovinizam,svaki agresivni nacionalizam utemeljen na mrzhnji prema drugim,susjednim narodima koji se percipiraju kao agresori,neprijatelji i kovaci zavjera,nije nishta drugo nego josh jedna mast za ochi,i josh jedan pouzdan recept za pojavu drushtvenih anomalija svih vrsta.Srbija 90ih je vishe nego ochit primjer za to.

[nihil]

nihi,

jesu li jednako opasni crnogorski nacionalizam i srpski, npr makedonski i srpski?

Ćipi, svaki je opasan, a koji će, kada i gdje da postane opasniji zavisi od mnogo čega, a posebno od stava državne vlasti prema nacionalizmu. Srpski nacionalizam je bio opasan kada je iza njega stajala državna vlast. Danas srpski nacionalizam nema iza sebe nijednu državu i stoga nije ni opasan. Vlast u CG podržavala je posebnu vrstu nacionalizma, dukljanski nacionalizam, pa je taj nacionalizam opasniji u CG opasnija od srpskog ili bilo kog drugog. ... Nikolaidis to ne vidi, niti ga to interesuje, već u obranu svog dukljanizma prenaglašava srpski nacionalizam, koji je danas uglavnom bezopasan.

[Recordare88]

srpski nacionalizam, koji je danas uglavnom bezopasan.

Bezopasan trenutno da,ali predstavlja prijetnju.Ako se zanemari,moze postati itekako opasan.

Da je prijetnja josh uvijek prisutna,vidi se i iz poteza srpske vlasti,koja je josh uvijek prinudjena da povremeno koketira sa nacionalizmom,i pored dokazanog proevropskog opredeljenja.

Ipak,sa druge strane,potezi usmjereni na borbu protiv nasilja(kome je nacionalshovinizam primarni spiritus movens),i generalno "umjeravanje" stavova daju veliku nadu u odlucnost politickih elita u Srbiji da jednom za svagda upokoje vampira.Ipak,to treba i dovrshiti

[Sidewinder]

Ćipi, svaki je opasan, a koji će, kada i gdje da postane opasniji zavisi od mnogo čega, a posebno od stava državne vlasti prema nacionalizmu. Srpski nacionalizam je bio opasan kada je iza njega stajala državna vlast. Danas srpski nacionalizam nema iza sebe nijednu državu i stoga nije ni opasan. Vlast u CG podržavala je posebnu vrstu nacionalizma, dukljanski nacionalizam, pa je taj nacionalizam opasniji u CG opasnija od srpskog ili bilo kog drugog. ... Nikolaidis to ne vidi, niti ga to interesuje, već u obranu svog dukljanizma prenaglašava srpski nacionalizam, koji je danas uglavnom bezopasan.

Srpski je valjda bio najopasniji,buduci da je iza njega stajalo uspravno 80 posto najmnogobrojnijeg naroda u SFRJ?

[ovizionizi]

Srpski je valjda bio najopasniji,buduci da je iza njega stajalo uspravno 80 posto najmnogobrojnijeg naroda u SFRJ?

a bas je manji procenat Hrvata cinio nacionaliste u Hrvatskoj.. kako ne...

[milovan]

Ko je godj q.rcem ora po BaLJkanu,
Crnogorci su guzicom vlachili, i manjega naroda, sa vishe zrtava, VJERSKIH IDEOLOSHKIH I NAZIJONALISTICHKIH,
nema pod KAPOM NEBESKOM,
mi smo satkani od veoma zapaljive materije, isto kao visoko oktanski benzin, ko godj uzdi shibicu, mi ojdemo u DIM.

Takav je nama HOROSKOP,
kad slonovi pleshu valcer, od misheva prave PALANCHINKE.

Ako pochne da svira BECHKI VALCER,
i slonovi zagrle jedni druge, od nas nece traga ostat,
a kako ce SLONOVI proc, za njim me zabolje lijevo uvo i desni mucak.

[NSX]

Tuda su nedje i jedan i drugi, u Hrvatskoj cak i veci procenat jer su oni bili napadnuti..

[nihil]

`
Da je prijetnja josh uvijek prisutna,vidi se i iz poteza srpske vlasti,koja je josh uvijek prinudjena da povremeno koketira sa nacionalizmom,i pored dokazanog proevropskog opredeljenja.

Kojih poteza? Možeš li da navedeš primjer?