Mjesto gdje se još osjećaju sankcije
IZ DIPLOMATSKE POŠTE: KAKO PREDSTAVNICI UJEDINJENIH NACIJA CENTRALI OPISUJU PODGORICU
Podgorica – Prvi čovjek Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Aleksandar Avanesov tvrdi da je Podgorica provincijski grad u kome je strancima otežan život, što je opisao u internom dokumentu adresiranom na njujoršku centralu.
Avanesov, koji je koordinator UN organizacija u Crnoj Gori, i ostali šefovi UN kancelarija, požalili su se da u Podgorici nema kvalitetnog voća na pijaci, zubara na evropskom nivou, dobrih električara i sve to prošle godine predočili Komisiji internacionalnog civilnog servisa UN-a.
Avanesov i kolege su napisali u dokumentu na 48 stranica, da među građanima Crne Gore ima još naoružanih grupa, te da je najbliži grad sa sadržajnim kulturnim životom za strance - Beograd.
„Mjesta kulture su vrlo ograničena, sa jadnim servisima i ograničenim programima. Njihovi toaleti su nehigijenski a ponekad i ne rade“, piše Avanesov u odjeljku u kome opisuje kulturni život u Podgorici.
Uredno popunjen Upitnik „ O uslovima života i rada“, vraćen je Komisiji UN-a, koja na osnovu tako prikupljenih podataka rangira kvalitet života u svim zemljama koje pokrivaju UN filijale.
Pravila su jasna: što je život u nekoj zemlji teži, to njihovi namještenici primaju više naknada iz centrale na ime otežanih uslova života. Iako je Avanesov Crnu Goru prikazao kao ne baš idealno mjesto za život, nadležna Komisija UN-a je još u decembru prošle godine odlučila da Podgoricu rangira kao “A” destinaciju, odnosno grad izvan EU, “sa najmanje teškim uslovima života”.
Komisija je notirala da je taj status Podgorica zadržala, što znači da Avanesov i njegove kolege nijesu dobili dodatne “hardship” naknade.
Avanesov je u odgovorima na Upitnik skrenuo pažnju da je u Crnoj Gori bezbjednosna situacija „zadovoljavajuća, ali krhka“.
„Milje organizovanog kriminala je ukorijenjen i prijetnja je građanima tokom obračuna između kriminalnih grupa... Postoji skrivena tenzija ispod površine svakodnevnog života i manifestuje se, na primjer, agresivnim i opasnim navikama za volanom. Nasilje u porodici se sve više nameće kao ozbiljan problem“, navodi se u odgovorima na Upitnik.
Avanesov piše da Crnu Goru “karakteriše velika siva ekonomija i korupcija koja buja i potkopava pouzdanost raznih grana ekonomije, obrazovanja i zdravstva”.
“Jezik predstavlja značajnu prepreku u svakodnevnici stranaca, posebno zato što malo Crnogoraca zna evropske jezike”, napisao je Avanesov.
U dokumentu se napominje kao poznata stvar da je Crna Gora jedna od najnerazvijenijih regija bivše Jugoslavije, koja još osjeća posljedice duge nestabilnosti, sankcija i izolacije iz devedesetih godina.
“Glavne međunarodne aviokompanije su nedostupne, osim Austrien erlajnsa, ali sa ograničenim brojem sjedišta i visokim cijenama. Montenegro erlajnz i srpski JAT su čuveni po nepouzdanosti a pružaju i vrlo slab servis, te ograničeni broj putnih destinacija. Teško je garantovati vezu sa evropskim gradovima”, piše Avanesov.
On napominje da stranci u Crnoj Gori rijetko putuju vozom jer su vagoni stari, bez ventilacije, a putovanje je nije bezbjedno.
U odgovorima na Upitnik piše da su u Podgorici stanovi ekstremno skupi i vrlo ograničenog kvaliteta.
“Voda za piće se ne smatra potpuno čistom, posebno u ljetnjem periodu, zbog neadekvatnog sanitarnog održavanja kanalizacije i sistema cijevi”, piše Avanesov i napominje da u Podgorici obično nema centralnog grijanja, te da je struja vrlo skupa.
Strancima je veliki problem obrazovanje u Crnoj Gori, notirano je u izvještaju, kao i da postoji samo jedna obrazovna ustanova za djecu stranaca, koja ne nudi diplomu srednje škole.
“U redovnim školama su prenatrpana odjeljenja, radi se u jadnim uslovima, nedostaje pomoć u učenju, uključenost roditelja. Žigosanje romske djece i one sa posebnim potrebama je takođe problem. Predškolsko obrazovanje je loše razvijeno i to je oblast za brigu”.
U izvještaju piše da su djeca osoblja UN-a u Crnoj Gori slobodna i bezbjedna da se sama igraju, idu u trgovinu i obilaze prijatelje, “ali postoje naselja, posebno gdje žive Romi gdje nije bezbjedno”.
Osim Avanesova, u pisanju odgovora na Upitnik učestvovali su, između ostalih i šef misije UNHCR Serž Dukas, predstavnica UNICEF-a Noala Skiner i operativni menadžer UNDP-a Špend Selimi.
Nema dobrih majstora, voće slabog kvaliteta
U izvještaju UN kancelarije u Podgorici piše da je usluga električara nepouzdana, uz objašnjenje: “Mnogo je sive ekonomije što ometa efikasno servisiranje. Servisi koji na poziv brzo rješavaju problem ne postoje”.
Isto objašnjenje UN-ovi namještenici dali su i uz ocjenu kvaliteta usluga vodoinstalatera, stolara, zidara, i molera.
Na pitanje kvaliteta ishrane, u Upitniku je odgovoreno da u Podgorici postoji ograničen izbor sezonskog voća koje je lošeg kvaliteta. Notiran je i ograničen izbor mesa i mliječnih proizvoda, kao i “vrlo ograničen” izbor kućnih potrepština: sijalica, šterika, baterija, sredstava za čišćenje.
Čelnici UN-a u Crnoj Gori žale se i što su Podgorici uglavnom zastupljene italijanska i ruska kuhinja. Smeta im što nema indijskog restorana, dok je jedini kineski restoran “lošeg kvaliteta”
Zabava je u Beogradu
U odgovorima na Upitnik se napominje da crnogorsko društvo još baštini vrlo plemenski način života.
“Čak i građani iz Crne Gore koji sebi mogu priuštiti putovanje u Beograd ili drugdje u inostranstvo, idu tamo radi razonode i da bi se povezali sa svijetom”, piše u dijelu izvještaja pod naslovom “Izolacija”.
Namještenici UN-a se osjećaju izolovano jer je “život vrlo parohijalan, a mjesta razonode i rekreacije nijesu upodobljena strancima”. Navodi se da je Beograd najbliže mjesto gdje takva mjesta postoje, ali da avioprevoz do tamo nije pouzdan. Avanesov potpisuje da kulturna scena živne samo u toku ljetnje sezone i to na primorju.
U poglavlju pod naslovom “Domaćinstvo”, navodi se da čak ni u najskupljim stanovima u Podgorici nema podruma.
Doktori dobri samo za rutinske poslove
Medicinski i zubarski servisi su “uglavnom ispod međunarodnog nivoa”, piše Avanesov, ljekova ima, ali pošto se po pravilu uvoze, neki medikamenti se ne mogu odmah naći u apotekama.
U dijelu izvještaja o zdravstvenim uslugama, napominje se da je supruga “jednog crnogorskog kolege”, nakon teškog saobraćajnog udesa, avionom prebačena u Beograd na liječenje.
“Nakon pet mjeseci u Srbiji, pošto je vraćena u Igalo, njeno se stanje za tri sedmice dramatično pogoršalo zbog ograničene fizikalne terapije i slabog tretmana. Kao rezultat toga, vraćena je u Srbiju na adekvatan tretman”, notirano je u dijelu izvještaja o zdravstvu, koji potpisuje UN-ov ljekar u Crnoj Gori dr Dušan Boljević.
U dokumentu se navodi da Crna Gora nije opremljena da rješava medicinske probleme koji nijesu rutinski, te da se za specijalističke tretmane zubara ili oftalmologa ide u Beograd ili u države EU.




.ni za ove dosadašnje nisam primao ništa pa mislim da i ovaj mogu da pregrmim.da se ne lažemo,čime su nas sve devedesetih trovali ovaj grip je obična zajebancija
Podgorica – Prvi čovjek Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Aleksandar Avanesov tvrdi da je Podgorica provincijski grad u kome je strancima otežan život, što je opisao u internom dokumentu adresiranom na njujoršku centralu. 



Bookmarks