Turizam - što se to dešava!?

[bracodubrovnik]

Nije nikakvo repliciranje @bracodubrovnik, niti (sačuvaj Bože) poređenje sa CG primorjem (tamo sam isključivo u Zalivu, kod rođaka, i nemam puno dodira sa problemima koji se ovdje pominju), ali evo proveo sam sa boljom polovinom sedam dana u Dubrovniku i okolini i, mada nam je sveukupno bilo prelijepo, opet nađe se tu i nekih sitnih zamjerki:

- WiFi na aerodromu je besplatan samo 15 min., a i za toliko moraju da se ukucaju svi podaci o sebi, maltene i kad si vakcinisan.

- Magistrala je, što se gužvi tiče, katastrofa od uključenja sa Pelješca do Dubrovnika. Tri dana smo prolazili tuda (išli smo, redom, na Pelješac, Korčulu i Mljet), bukvalno na tih 25-30km nemaju tri dionice za preticanje, treća traka samo na jednom mjestu, itd. Tako da ako se zabiješ iza nekog kamiona, nema druge nego u koloni klaj-klaj pola sata vožnje. Znači, nastavak auto-puta je must-do, bez obzira na to što većina gostiju stiže avionima i brodovima. Nažalost, čuh da se od mosta na Pelješcu odustalo, tako da ko zna šta će i kada od toga biti... Slično je stanje inače i južno, od Dubrovnika do Ćilipa, a vjerovatno i dalje do granice - znači nije da ima radova i čekanja, ali jednostavno magistrala više nema kapacitet za današnju količinu saobraćaja.

Problem prometnih gužvi je nešto što nas muči već nekoliko godina. Na žalost autocesta neće uskoro prema Dubrovniku. Jedan od razloga je nedostatak novca, a drugi od razloga je odluka Crne Gore da da prioritet autocesti Bar-Boljare umjesto D. Brijeg - Skadar. Nekom računicom naš ministar prometa je došao do zaključka da se uz dosadašnja zaduženja ne isplati ulagati u pravac koji će zapravo biti slijepa ulica sve dok Crna Gora ne poveže istok i zapad zemlje. Ovaj naš pravac (pod naš mislim i na vas i na nas) od Ploča do Ulcinja i dalje je postao (ili će uskoro postati) glavni tranzitni pravac za Albance koji iz Europe putuju na Kosovo. Zato zadnjih godina imamo velike gužve, ali na svu sreću naša cesta je u vrlo dobrom, a dijelom i u odličnom stanju, sa čestim odmorištima, tako da se tih 150-ak kilometara od Ploča do Karasovića može podnijet.

Most će ići. EU je financirala izradu studije najboljeg rješenja. Most je dobio prioritet. EU će ga i financirat jer će Hrvatska dogodine aplicirati za ulazak u zonu Schengena.

- Gužva u Starom Gradu je nesnosna kad stignu kruzeri, npr. u subotu nam je trebalo bukvalno 10 min. samo da uđemo na vrata od Pila (oni klinci koji bi trebalo da pomognu, "omladina policije" ili kako se već zovu, su beskorisni, npr. tom prilikom stoje tu njih dvojica i masa ulazi, a niko ne izlazi, i ne pada im na pamet da pomjere malo uže koje razdvaja trake, tako da više ljudi može da uđe odjednom, kad već niko ne izlazi...). Ne znam da li zarada od tih turista sa kruzera zaista to opravdava, ali ovako generalno nisam siguran da je tolika orijentacija na kruzere dobra (baš sam usput pročitao jednu kolumnu Borisa Dežulovića na tu temu, punu žaoka kao i uvijek, ali opet mislim da je pogodio srž problem: može li Grad prosto da istrpi toliko turista?).

Zarada od kruzera je odavno premašila 40 eura po glavi, bliže je 50, a obzirom na preko milijun kruzeraša lako je izračunati koliku dobit ima Dubrovnik od kruzera. Otprilike 30 ako ne i više posto Dubrovčana posredno ili neposredno živi od kruzera. Problema s gužvama su svi svjesni, ali ni jedan gradonačelnik nema mooda prekinuti tu praksu jer bi praktički izgubio preko 30% biračkog tijela. Na žalost tu nam nedostaje vizije, jer jedan do dva kruzera dnevno, raspoređeni na cijeli tjedan, ne bi stvarali tolike gužve a dobit bi bila tek nešto malo manja. Tu se prije svih pitaju kruzerske kompanije, a Dubrovnik im većini najbolje upada vikendom kad su i najveće gužve. Prije dva vikenda u Dubrovniku je boravilo oko 16500 gostiju sa šest kruzera. Stvarno nepodnošljivo, toliko nepodnošljivo da Dubrovčani ne idu u stari grad između 9 ujutro i 5 popodne.

- Nisam siguran ni oko profila turista... Jedne večeri smo ostali do kasno u Starom Gradu, da slušamo Ibricu Jusića, na skalinama kod dominikanskog samostana. Čovjek je svirao od ponoći do pola dva, praktično u jednom izdvojenom prostoru, ali svejedno boreći se čitavo vrijeme da nadglasa urlanje "omladinaca" koji su se "veselili" po ulicama. Gazde su nam takođe pričale da kad npr. krenu DJ-evi u Revelinu, da bukvalno zid tvrđave trese od jačine muzike iznutra. A jedne druge večeri, u Revelinu je bio nekakav boks-meč, razglas je odzvanjao čitavim Starim gradom. Nemam pojma - možda ja samo ulazim u godine kada se postaje staro džangrizalo, i možda svi ti balavci imaju bogate mame i tate i tako ostavljaju značajne novce za svoj boravak tu, pa im se može tolerisati i njihovo ludiranje, ali nekako mi se čini upitnim bilo kakvo podilaženje ovom profilu gostiju.

- Glasne muzike ima i previše i van Starog grada. Npr. mi smo bili smješteni pri vrhu Zagrebačke ulice, i mada je to 100% rezidencijalni kvart, ima na pola puta do Starog grada neki kafić, koji je uredno počinjao da "cepa" oko deset uveče, i nije prestajao bar tamo do oko dva. Što je najgore, nema ni pet gostiju da vidiš u to doba, ali njima ne smeta da stoji odvijeno do daske.

E sad već malo pretjeruješ Pa ne možemo birati tko će doći, a tko ne. Dubrovnik je otvoren za sve, mlado, staro, obrazovano, neobrazovano....a gradom patroliraju komunalni redari koji pišu kazne za pretjerano glasnu muziku. Ta priča oko Revelina je smiješna (pretpostavljam da dolazi od pomalo ljubomornih) jer Revelin ima preko dva metra debele zidove, a glazba se iz njega čuje jedva desetak metara oko tvrđave i to isključivo kod ulaza, osim kad se nešto organizira na taraci tvrđave a to je jako rijetko. Ovaj događaj o kojemu pišeš (boks meč) je bila Noć gladijatora, MMA spektakl sa 6 ili 7 borbi. Takvo što je vrlo poželjno i odlično organizirano ali na žalost događa se samo jednom godišnje. Dubrovnik je turistički Grad koji svojim gostima nudi i noćni život. Za one kojima smeta glasnija muzika namijenjeni su hoteli na Babinom kuku, Lapadu ili u Gružu gdje nema nikakve buke.

- Naš je utisak da su marketi i supermarketi nekako lošije snabdjeveni nego po ostatku hrvatskog primorja (koje smo obilazili prethodnih godina). Isto tako, tržni centri su živa tuga (pogotovu onaj DOC - pa ono u Šavniku da se nalazi, bilo bi sramotno).

Evo iz prve ruke (sestra mi je poslovođa jednog prodajnog centra). Dubrovnik tijekom sezone pohodi oko 3 milijuna turista, izletnika, kruzeraša. Jako je teško, gotovo nemoguće, a obzirom na lošu prometnu povezanost s ostatkom Hrvatske, prije svega zbog granica u Neumu i strogih EU uvjeta i pravila, te centre držati konstantno popunjenima. Roba se zbog tolikog broja turista prebrzo prodaje a naručena presporo dolazi. Sestra mi kaže da tijekom zime robu naručju jednom do dva puta mjesečno, tijekom ljeta 2-3 puta tjedno.

DOC je stvarno na sramotu Dubrovniku ali postoji i pozadina priče. DOC je tijekom rata poprilično nastradao. Njegova gradnja je dovršena tek nakon završetka rata, a nekadašnji vlasnik i investitor Dubrovkinja je nestala u privatizaciji. Na kraju je DOC kupio Kerum (danas je tu Tommy) i osposobio ga za rad (brzu zaradu bez ikakvih velikih ulaganja). Imam info da je za cjelokupni prostor zainteresiran jedan strani ulagač koji bi tu digao još dva kata i od DOC-a napravio pravi mali trgovinski centar. Nadam se da će tako i biti.

- Takođe bih rekao da ima dosta istorijskih lokaliteta u gradu, i široj okolini, koji nisu označeni i valorizovani, ili čak i pristupačni kako treba. Tako npr. dok su Stonske zidine stvarno lijepo sređene, ne dobije se uz kartu niti ima da se dokupi, nikakva brošura koja bi pobliže objasnila turisti otkud te zidine tu, zašto su podignute itd. Ili npr. dalje - za crkvicu Sv. Mihaila u Prapratnom nisu u TZ Stona znali da nas upute kako treba da bi je uopšte pronašli (bar da rekoše da nema smisla da se zaputimo u papučama na onu glavicu prepunu zmija, pa ni po jada :-)), a i stanje u kome se nalazi crkva je, najblaže rečeno, žalosno (izgleda početa neka restauracija prije dosta godina, i sad te skele sa pola-trulim daskama stoje oko crkve, u crkvu natrpan građevinski materijal, i zamandaljena). E sad, razumijem ja da konkretno taj lokalitet je interesantan možda samo ljudima iz Crne Gore (jer je crkva zadužbina dukljanskoga kralja Mihaila), ali opet...

Ovo o stanju na samim stonskim zidinama stvarno ne znam. Znam da gosti koje ja vozim u Ston imaju tiskane vodiče sa svim lokalitetima koji bi ih mogli zanimati. U vodičima je opisano sve o Stonskim zidinama, njihovoj gradnji, vremenu gradnje, stonskoj solani, crkvi Svetoga Vlaha.... A za ovu crkvicu ja prvi put čujem. Znam da Društvo prijatelja dubrovačke starine obnavlja sve vrijedne povijesne lokalitete na cijelom području nekadašnje općine Dubrovnik, pa će valjda i tu crkvicu, ali se slažem da su neki lokaliteti preslabo vrednovani i potisnuti u drugi plan. Recimo za Sokol grad u Konavlima, vrijedni povijesni lokalitet koji je nakon obnove napokon ponovo otvoren prošle godine, malo tko zna, ali se svi oduševe kad ga posjete (tko god nije bio neka ode, a poslije u Konavoske dvore ili kod Monkovića na večeru. Nećete se pokajati). Na tome najviše treba raditi općina Konavle jer je lokalitet ipak u njihovoj nadležnosti.

Itd. - hoću da kažem da svuda čovjek može da iščeprka kojekakvih problemčića, i da svuda može i bolje...

Naravno da se uvijek i svugdje može isčeprkati mali milijun problemčića. Nitko nije savršen. Ima dobrih i boljih i loših i gorih. Problem je kad problemčići stagniraju ili prerastu u probleme. Na svu sreću (nije da ja nas nešto hvalim ali....) Hrvatska je u zadnjih 10-ak godina po pitanju turizma napravila više nego u prijeratnih 50.

p.s. kvalitetan post i odlično zapažanje