Biznis u ime boga i mimo zakona
Biznis u ime boga i mimo zakona
VJERSKE ZAJEDNICE U CRNOJ GORI UVELIKO KORISTE „ODVOJENOST OD DRŽAVE” ZA STICANJA VELIKIH PRIHODA, MIMO IKAKVE KONTROLE DRŽAVNIH PORESKIH INSTITUCIJA
Podgorica – Iako se kroz djelovanje vjerskih zajednica koje djeluju u Crnoj Gori, prema neslužbenim podacima, slije i obrne na desetine miliona eura godišnje, država je, shodno važećim ustavnim i zakonskim rješenjima nemoćna da uspostavi nadzor nad tim moćnim finansijskim sistemom, a kamoli da ga oporezuje. Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica uopšte ne predviđa mogućnost da vjerske organizacije mogu obavljati privrednu djelatnost i na taj način sticati prihode, ali je ostao nedorečen i kada su instrumenti države u slučaju da se neka organizacija, pod plaštom religije, počne baviti biznisom.
Kao najmoćnija i najbrojnija vjerska organizacija, Mitropolija crngorsko-primorska u tom unosnom biznisu ima najveći udio, a odavno je prepoznata da, zahvaljujući moćnim finansijerima i javnim i tajnim poslovima, posjeduje i ogroman uticaj na gotovo sve sfere društvenog i političkog života. Nezvanične informacije “Vijesti” iz manastira Ostrog, govore da se samo kroz taj objekat donira više od 30 miliona eura godišnje. Niko, osim ljudi u Mitropoliji, ne zna za šta se taj novac koristi nakon što ih vjernici ostave na ćivot Sv. Vasilija Ostroškog. Osim prihoda od donacija, Mitropolija zarađuje i od lanca vlastitih maloprodajnih i ugostiteljskih objekata, a i jedan su od najvećih zemljoposjednika u državi.
Manje prihode, ali ipak značajne, ostvaruju i ostale vjerske zajednice. U Poreskoj upravi sliježu ramenima na pominjanje poslovnih aktivnosti vjerskih zajednica, pozivajući se na Ustav, koji je tim organizacijama zajamčio nezavisnost i “odvojenost od države”, što je idealan paravan za nesmetano poslovanje bez fiskalnih obaveza.
- Kada se radi o prihodima vjerskih zajednica i eventualnom oporezivanju tih prihoda, onda je prije svega bitno pitanje pravnog položaja vjerskih zajednica. Ustavom Crne Gore je utvrđeno da su vjerske zajednice odvojene od države, da su ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova. Bliže odredbe o pravnom položaju vjerskih zajednica su utvrđene Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica, kojim je uređen status i rad vjerskih zajednica u Crnoj Gori. Zakon propisuje da vjerske zajednice imaju svojstvo građansko-pravnog lica, a time i legitimitet da kao pravno lice budu subjekt u pravnom prometu, u zakonom utvrđenim granicama – rekli su iz Poreske uprave “Vijestima”.
Prema crnogorskim poreskim propisima, kako su dodali, djelatnost vjerskih organizacija je izuzeta od oporezivanja, odnosno prihodi koji se ostvaruju obavljanjem vjerskih usluga nijesu oporezivi.
- Zakonom o porezu na dodatu vrijednost je propisano poresko oslobođenje za vjerske usluge i promet proizvoda povezan sa tim uslugama, ukoliko se taj promet vrši u skladu sa propisima koji se odnose na vjerske zajednice – precizirali su iz Uprave.
Poreskoj upravi su sve tri konfesije koje djeluju u Crnoj Gori prijavile upis u poreski registar na način što su prijavile više organizacija koje djeluju unutar jedne konfesije, te se u evidenciji Uprave određuje poreski identifikacioni broj za svako takvo lice.
- Tako da se kao posebna lica unutar jedne konfesije pojavljuju crkvene opštine i odbori, kao i same crkve, odnosno pojedini objekti i najviši organi crkvenih vlasti u okviru jedne vjerske zajednice. Dakle u takvoj situaciji, niti po zakonskim propisima, niti je praktično moguće imati pravnu legitimaciju lica koje bi obavljalo privrednu djelatnost, niti precizno utvrditi odgovorna lica u slučaju obavljanja privredne djelatnosti – naveli su iz Uprave.
Vjerske organizacije nijesu zakonskim propisima obavezane da vode finansijsku evidenciju o svom poslovanju po standardima koji se propisuju za ostala pravna lica.
- To ukazuje da i u tome postoji razlog da vjerski poslovi, za koje su nadležne crkvene vlasti moraju biti odvojeni, od privrednih poslova, ukoliko ih eventualno vrši neka vjerska zajednica – dodali su iz Poreske uprave, zaključujući da je jedino moguće zakonito obavljanje privredne djelatnosti putem osnivanja privrednog društva i odvajanjem vjerskih poslova od obavljanja djelatnosti na koje se plaćaju poreske obaveze.
- Poreskoj upravi nijedna vjerska organizacija do sada nije prijavila bilo koji objekat u kojem se obavlja privredna djelatnost, nije je podnijeta nijedna prijava o oporezivim prihodima – dodali su iz Uprave, ne želeći da komentarišu veći broj prodavnica čiji su vlasnici ili zakupci vjerske organizacije.
Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica, kako su naveli, propisano je da crkve mogu prikupljati dobrovoljne priloge i da sveštenici mogu za vršenje vjerskih obreda primati nagrade, ako obred obavljaju na zahtjev pojedinca.
- Prihodi se vjerovatno ostvaruju i putem prodaje proizvoda čija je upotreba povezana sa vršenjem vjerskih obreda, te je raspodjela takvih prihoda više stvar unutrašnje organizacije crkve, kao i evidencija prihoda i rashoda, ali zakonom nije propisana obaveza za izvještavanje poreskog organa o ostvarenim prihodima – saopštili su iz Uprave.
Svaki oblik privredne djelatnosti, potvrdili su iz Poreske uprave, vjerske zajednice moraju prijaviti i platiti porez.
- Međutim, jedini način da crkve organizuju obavljanje privredne djelatnosti vidimo u organizovanju privrednog društva koje će biti upisano u Centralni registar Privrednog suda, kao nezavisno pravno lice i koje će imati odgovornost u plaćanju obaveza prema povjeriocima, a samim tim i poreskih obaveza. Iz tako organizovanog privrednog društva vjerske zajednice mogu ostvarivati dobit, odnosno dividende i udjele u dobiti – zaključili su iz Uprave.
Portparol Ministarstva finansija Gordana Jovanović “Vijestima” je saoopštila da je zakonima propisano da su vjerske usluge i promet proizvoda neposredno povezani sa vjerskim uslugama koje obavljaju vjerske zajednice “za zadovoljavanje potreba vjernika” oslobođene plaćanja poreza na dodatu vrijednost, ali da postoji obaveza ako prave profit.
- Ako vjerske zajednice obavljaju isporuku proizvoda i usluga na tržište, u tom su slučaju obveznici plaćanja PDV-a, a ako za posljednjih 12 mjeseci ostvare promet veći od 18 hiljada eura i poreza na dobit i nepokretnosti – naveli su iz Ministarstva.
Svi su gradili na divlje
Iz Ministarstva za uređenje prostora i zaštitu životne sredine saopštili su da vjerske zajednice, kao i svi pravni subjekti i građani, za sve građevinske radove podnesu zahtjev i da čekaju dozvolu. Međutim, kako je "Vijestima" iz tog Ministarstva neslužbeno saopšteno, nije rijetka pojava da objekti koje grade ne posjeduju odgovarajuću dokumentaciju.
- Kao najveći zemljoposjednik, Mitropolija crnogorsko-primorska prednjači u divljoj gradnji, mada su i ostali, poput Crnogorske pravoslavne crkve i Islamske zajednice znali da zidaju bez prethodno pribavljene dozvole – rekli su iz Ministarstva.
R. MILIĆ
http://www.vijesti.me/index.php?id=320175
