Ovo je upravo razlog zasto su mi se pojedini astobiolozi zgadili. Ja razumijem da je nasa planeta primjer zivota, ali nije uslovno da mora izgledati kao na nasoj planeti.
Ne bih se baš složio sa time, svi prominentni naučnici astrobiolozi upravo govore o tome koliko takav život može biti različit. Jedino o čemu se svi slažu jeste da je nama najlakše primjetiti život koji je baziran na sličnoj biohemiji (ugljenik i voda) i da tu treba biti naš fokus istraživanja.
Mi u suštnimi i neznamo kako bi izgledao u opće život baziran na recimo silicijumu ili možda na visokom temperaturama (poput plazme).
Čak i u slučaju života koji je baziran na ugljeniku uvijek upozoravaju na to da možemo očekivati organizaciju života potpuno drugačiju od našeg, baziran na drugačijem kodiranju nasljednih osobina, potpuno drugačiji vid organizacije tijela i slično.
Čak odbacuju u većini slučajeva našu antropocentričnu organizaciju smatrajuči da vanzemaljci koji liče na ljude (ili druge sisare) u opće ne postoje ili su jako rijetki.
Ono u čemu se svi slažu jeste to da život baziran na ugljeniku, da bi funkcionisao, mora biti spojen sa nekim izvorom tečnosti kao rastvarača od kojih je voda najobilniji i najboli primjer, ali ne isključuju i druge rastvarače poput tečnog metana (na primer Seth Shostak)
http://en.wikipedia.org/wiki/Astrobiology
Čak što više, većina njih se u opće ne bahće traženjem inteligentnih bića već samo mogućih tragova koje bi neki oblik života ostavljao na površini ili u atmosferi otkrivenih planeta.
Ljudi miješaju često poimove Ufologa i astrobiologa iako su to dvije različite grane istraživanja, prva je donekle diskreditovana ogromnom količinom šarlatanstva (iako je u biti ipak legitimna grana nauke), dok druga predstavlja donekle razvijenu granu biologije (tačnije biohemije).
Prije početka gledanja molim vas pročitajte moj tekst u kome se obješnjava razlog zbog čega je ovaj video postavljen.
Ovo je totalno zanimljiv dokumentarac idirektno vezan za posjetu vanzemaljaca i koji je najvijerovatniji način da se do takvog susreta dođe.
Možete slobodno zanemariti premisu dokumentarca o totalnom uništenju i svu dramatiku, međutim najvažniji dio filma je uprvavo izgradnja i lansiranje kolonijalnog svemirskog broda (ARKSHIP).
Cijela izgradnja i lansiranje su utemlejeni u postojećoj nauci i tehnologiji koja je tek deceniju ili dvije ispred naše trenutno i u opće nije nevijerovatno da ćemo u idućih stotinjak godina biti u mogućnosti da izgradimo ovakvu konstrukciju.
Ne samo to, u opće nije potrebna neka predstojeća katastrofa već je dovoljan duh migracije, avanture i želje za promijenom života. Poput pionira koji su na klimavim i škripećim brodovima odlazili u Amerike tako nije isključeno da će i naši potomci u sličnim spravama odlaziti sa naše planete u neki, novi, možda bolji život.
Međutim ovo ide u dva pravca, takođe i vanzemaljci mogu i vijerovatno hoće poduzimati ovakve poduhvate. U opće nije isključeno da naš prvi susret sa vanzemaljcima bude upravo ovakav, njihov dolazak u naš sistem upotrebom kolonijalnog broda u nadi da će naći, naseliti ili osvojiti novo stanište za svoju vrstu (bilo agresivno ili mirno, asimilirajući se u postojeću kulturu ili asimilirajući postojeću, našu, kulturu u svoju).
Takav scenario je po meni nekako najvijerovatniji jer zahtijeva najmanje truda, energije i tehnologije od svih ostalih.
Za ovoliki obim ce trebati mnogo vise vremena , možda i 400 godina. Znam da tehnologija napreduje velikom brzinom , ali nisam siguran da ce ovoliki tempo razvoja tehnologije potrajati. Vjerovatno cemo se u nekom momentu sudariti sa nedostatkom resursa ili teškim probijanjem tehnološke granice. U dokumentarcu su tek zagrebali dio problema koje moramo riješiti prije ovakve avanture. I ta Arka se mora napraviti da može da preživi i u medjuzvezdanom prostoru ako ne stigne nikud , da se razvija , koristi resurse izvana , efikasnu zastitu od radijacije do svemirskih tijela, daje vodu i kiseonik i sve ostalo. Mislim da sada i ne pretpostavljamo kako bi to moglo da izgleda jer ne mozemo da zamislimo tehnologiju koja ce nam eventualno biti dostupna za 200 godina na pr. ( možda manipulisanje na atomskom nivou sa materijalom na velikim površinama, riješavanje bolesti i dugog života, brza putovanja na velike daljine , pristup danas nezmislivom energijom ,dal antimaterijom ili nečim drugim. Ako uspijemo sve to da napravimo , vjerovatno necemo ni morati da napadamo i kolonizujemo druge civilizacije , vec mozemo da se nastanimo bilo gdje dje ima slobodnog mjesta)
Gledano statistički svemirci će nas naći prije nego mi njih
Ludilom maskiram dosadu
Ako je ovo tačno onda u univerzumu ima daleko više života nego što smatramo jer koliko je mogućnost da najbliže zvijezde imaju naseljive ili potencijalno naseljive planete
Kako bi izgledala planeta savršena za ljude?
| io9 Kada je naseljivost u pitanju, Zemlja možda nije najbolji primer – astrobiolozi tvrde da bi čovečanstvo trebalo da traži planete koje su gostoljubivije od Zemlje. U pitanju je nova klasa objekata, koje nazivaju "supernaseljivim svetovima", a naučnici čak znaju i gde bi trebalo da ih traže.
U svojoj potrazi za vanzemaljskim svetom, astrobiolozi se polako pomeraju iz standardnih zvezdanih, naseljivih zona zbog toga što prisustvo vode u tečnom stanju na nekoj planeti ne mora da znači da ona može da "neguje" život.
U našoj potrazi da životom na drugim planetama koristimo Zemlju kao standardnu referencu, s obzirom na to da na raspolaganju nemamo nijedan drugi model. Zemlja je ipak prilično dobar model, s obzirom na to da je prepuna života milijardama godina i što je još važnije, izrodila je našu civilizaciju.
Uz sve to, kako ipak možemo da budemo sigurni da je u pitanju najbolji model za naseljivost? Da li bi druge planete mogle da budu pogodnije? Par astrobiologa misli da mogu.
Supernaseljivi svet
Supernaseljivost podrazumeva savršenu oluju faktora koji su prijateljski za nastanak života, a u njihovom najnovijem radu, astrobiolozi Rene Heler i Džon Armstrong opisuju te faktore.
Ono što je najbitnije jeste da se supernaseljivost javlja na planetama sa masom koja je dva do tri puta veća od Zemljine. Planete tih dimenzija imaju nekoliko prednosti:
- Duge periode tektonskih aktivnosti kako bi proizvele karbon-silicijumske cikluse koji su aktivni u znatno dužim periodima
- Poboljšanu magnetnu zaštitu, koja štiti od kosmičke i zvezdane radijacije visoke energije
- Velike površine, koje dozvoljavaju povećani biodiverzitet – ali ne toliko velike da život ne može da se pravilno razvije i evoluira
- Glatke površine koje dozvoljavaju stvaranje plićih mora, a samim tim i povećane šanse za naseljivost pošto život eksplodira u toplim i plitkim vodama
- Optimalan odnos kopna i mora i njihova distribucija pošto su superkontinenti relativno loša stvar kada je razvoj života u pitanju
- Atmosferu gušću od one na Zemlji, što dozvoljava malo više temperature, ali ne previsoke
Supernaseljive planete takođe bi trebalo da orbitiraju oko zvezda koje su malo manje od našeg Sunca, a u idealnom slučaju te zvezde bi trebalo da budu stare i poseduju kapacitet da gore vrlo dugo.
Ovakvi svetovi takođe bi trebalo da budu izloženi konstantnom bombardovanju zvezdanih tela poput asteroida i kometa. Ovo pruža ključne organske molekule.
Heler i Armstrong tvrde da već postoji poznat supernaseljivi svet – oko k1V zvezde Alfa kentaur B.
Iznenađujuće jeste to što je u pitanju sistem najbliži našem, koji se nalazi na udaljenosti od “samo” 4,37 svetlosnih godina.
"Ja i dalje čekam da mi dokažeš da je Sunce kancerogeno.", Bugi
Za 5 milijardi godina sigurica nestajemo.. Kvota 1.00 , mislim Zemlja..Moraćemo se selit a očekujem i masu prije toga jer se kontinenti i dalje pomjeraju tako da će doći do brojnih geografskih promjena za par stotina miliona godina . Velike su šanse da nas zbriše neki vulkan tipa onaj što je ispod Yellowstone-a . Stephen Hawking rekao: Move to space or go extinct
Davno sam odgledao ovaj dokumentarac. Odusevio me nas tehnoloski napredak u naseljavanju drugih planeta, a posebno ovaj sistem propulzije Orion. Da li postoji neki podatak koliko bi kostao samo sistem propulzije? Koliko je genijalan ovaj projekat odusevljava me i 10% brzine svjetlosti!!! Do marsa za manje od mjesec dana... WTF>..
Ovakav projekat nema cijenu i nalazi se izvan ekonomije. Da bi se ovakav projekat ostvario unutar ekonomije, ljudi trebaju već biti na nivou exploatacije Sunčevog sistema (rudarenje asteroida i kometa, permanentne svemirske naseobine u obliku manjih O-Niel cilindara ili prstenova), zanimljivo, naseljavanje drugih planeta nije nužno.
Jedino bi neka velika iminentna katastrofa mogla pokrenuti ovakav projekat u idućih 100 godina i zahtijevala bi esencijalno ekološko uništenje planete i iscrplivanje postojećih resursa na Zemlji.
Cijena ovakvog projekta se danas ne može platiti osim u slučaju da se više ništa ne može izgubiti.
Međutim sam projekat je tehnološki lak za izvođenje i civilizacija koja rutinski rudari asteroide i komete bi mogla izraditi čitavu flotu ovakvih brodova bez većih problema.
A šta ćemo sa gubitkom kalcijuma i atrofiranjem mišića pri dužim svemirskim putovanjima ? Ili kako volim da to zovem Wall-E efekat(po ljudima iz animiranog filma)
Sent from my GT-I9100G using Tapatalk
"Ja i dalje čekam da mi dokažeš da je Sunce kancerogeno.", Bugi
Zato što to košta pa im je lakše platiti fizioterapiju astronautima kada se vrate na zemlju nego napraviti rotirajuću stanicu.
To će se naravno promijeniti kad svemirske stanice budu postale stalno mijesto boravka, hoteli, naseobine, rudarske baze i slično.
Funkcionalnost prije udobnosti, pretpostavljam.
Bolje pitati gdje smo mi, moja neka teorija jeste da vanz. drze solarni sistem u radio blokadi kako nebismo mogli da primamo nojedan signal koji ne potice od nas, dokle jos ne zazremo kao civilizacija, sa ovakvim moralom i shvatanjima previsr smo opasni za ostale, pogledajte sto rade narodi odje na zemlji jedni drugima a kamoli nekom drugom zivom bicu van zemlje za nas ne bi vrijedio ni pet para
Ko se boji, boja mu ne stoji...
http://www.collective-evolution.com/...restrial-life/
Bolji od sebe.
Last edited by Rakun; 28-08-14 at 00:47.
"Ja i dalje čekam da mi dokažeš da je Sunce kancerogeno.", Bugi
Opet se vracam ovoj temi ...
A sta ako vecina ili mozda svaka vrsta koja postane inteligentna nestane , unisti samu sebe i sl ...
Matematička studija: Civilizacija će propasti -> http://www.vijesti.me/zivot/matemati...ecenija-796026
Mislim da ova studija više govori o promijeni strukture civilizacije kroz neki vid revolucije nego na samu propas. Sve prijeđašnje civilizacije nisu propale u pravom smislu riječi već su samo promijenile strukturu.
Do duše postoji opasnost od propasti koja se ne odnosi direktno na ljude već samo na potrošnju energije. Energija je jedinstveno najbitniji činilac opstanka civilizacije i ako izvor energije nestane, nestaje i ta civilizacija.
Najveća opasnost našoj civilizaciji nisu revolucije, nestanak resursa ili bolesti, pa čak ni promijena klime nije preveliki i nepremostivi problem već samo i samo nedostatak energije.
Ah ne, količina energije koju trošimo ne može biti nadomiještena tako lako. Propast civilizacije se događa po sistemu kule od karata, čim jedan okrajak padne, cijela struktura propada.
Naša kula od karata je bazirana na tehnologiji odnosno znanju, a malo na organizaciji kao prijeđašnje kulture. Čak i kratak gubitak kontinuiranog protoka energije (recimo Peak Oil krizom) je dovoljan da zaustavi mnoge servie od kojih naša civilizacija ovisi. Možda neće biti vremena da se razviju solarna i ostale energije da se na vrijeme spriječi takav kolaps.
Ovo bi dovelo do rušenja kule od karata, a ako smo išta naučili jeste da se tokom takvih događaja uvije gubi dosta znanja i tehnologije, da ne govorimo danas kada je skoro svo znanje pohranjeno elektronički.
Nafta je prelazni oblik energije i ako je potrošimo a ne pronađemo novi koji jednako efikasan civilizacija će propasti na preindustrijski nivo, a kako više nema nafte nikada neće moći ponovo preći u ovakvu ekspanziju jer neće biti prelaznog oblika.
Trenutno tehnologija nije ni približno dobra da vijetar i Sunce mogu zamijeniti naftu. nadam se da će mo uspijeti u razvoju u idućih 30 godina prije nego li nafta presuši jer u protivnom nam prijeti povratak u preindustriju, a zatim u izumiranje.
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Bookmarks