Wikipedija na crnogorskom jeziku

[starwalker]

OK, znaci pravilo treba preformulisati u "pisi kao sto govoris, ako govoris pravilno"
Mislim da niko nije pitao Podgoricane kad se odredjivalo sto je pravilno.

S nekim sam nedje pricao u vezi toga je li ispravno "nisam" ili "nijesam" i dobio sam odgovor da je oboje ispravno. Hm... Mislim da je to tacno, u smislu da je u ekavskom"nisam" ispravno, a u ijekavskom je ispravno "nijesam". Nijesam strucnjak za jezik, ovo je moje laicko misljenje. na portalu "Vijesti" se redovno pise "nisam". Onda bi trebalo da se preimenuju u "Vesti"

Nijesam, sjutra, kisjelina... kao ijekavski oblici karaktristični su samo za Crnu Goru i to kao dio zetsko-južnosandžačkiog dijalekta. Dok, dobar dio govornika istočno-hercegovačkog dijalekta (među koje i sam pripadam) koriste oblike nisam, sutra, kiselina i dr. Dakle, pomenuti oblici nisu samo ekavski već su sasvim jednako i ijekavski (standard u hrvatskom i bosanskom jeziku to i potvrđuje). Prema važećem pravopisu crnogorskog jezika oblik nisam se ne preporučuje ali i ne zabranjuje. No, ako te toliko brine ekavizacija obrati pažnju koliko često se u upotrebi i kod najvećih cg. patriota nalaze: sledeći, hleb, dvesta, nedelja, izgoreo, zavejao.. i dr. Možda se i sam prepoznaš.

[lepetanac]

Nijesam, sjutra, kisjelina... kao ijekavski oblici karaktristični su samo za Crnu Goru i to kao dio zetsko-južnosandžačkiog dijalekta. Dok, dobar dio govornika istočno-hercegovačkog dijalekta (među koje i sam pripadam) koriste oblike nisam, sutra, kiselina i dr. Dakle, pomenuti oblici nisu samo ekavski već su sasvim jednako i ijekavski (standard u hrvatskom i bosanskom jeziku to i potvrđuje). Prema važećem pravopisu crnogorskog jezika oblik nisam se ne preporučuje ali i ne zabranjuje. No, ako te toliko brine ekavizacija obrati pažnju koliko često se u upotrebi i kod najvećih cg. patriota nalaze: sledeći, hleb, dvesta, nedelja, izgoreo, zavejao.. i dr. Možda se i sam prepoznaš.

Sve ima svoje razloge a o ovome zadnjem sto pišeš je višedecenijsko pokušavanje da se kroz školstvo ekavizujemo.
Da si dostinu od tih riječi napisao drugačije automatski bi bio ispravljen i to ide dako kroz generacije.
Mislim da ona cuvena Vukova:
Piši kao što govoriš citaj kako je napisano , jedino u Cg nije važila.
Valjda smo mi nepravilno govorili , ne vidim drugi razlog.


Sent from my HUAWEI GRA-L09 using Tapatalk

[Ostoja]

Nijesam, sjutra, kisjelina... kao ijekavski oblici karaktristični su samo za Crnu Goru i to kao dio zetsko-južnosandžačkiog dijalekta. Dok, dobar dio govornika istočno-hercegovačkog dijalekta (među koje i sam pripadam) koriste oblike nisam, sutra, kiselina i dr. Dakle, pomenuti oblici nisu samo ekavski već su sasvim jednako i ijekavski (standard u hrvatskom i bosanskom jeziku to i potvrđuje). Prema važećem pravopisu crnogorskog jezika oblik nisam se ne preporučuje ali i ne zabranjuje. No, ako te toliko brine ekavizacija obrati pažnju koliko često se u upotrebi i kod najvećih cg. patriota nalaze: sledeći, hleb, dvesta, nedelja, izgoreo, zavejao.. i dr. Možda se i sam prepoznaš.

Ja sam porijeklom iz dijela koji je blizu Hercegovine. Mi kazemo "nijesam" i "sjutra". No, dobro, iz ovog sto si napisao se moze zakljuciti da je crnogorski ipak drugaciji, i od ijekavskih varijanti juznoslovenskih jezika. Sto je argument za one koji tvrde da je crnogorski jezik poseban i drugaciji.

Naravno, kao sto je neko vec napisao gore, radi se o politici, a ne o lingvistici.

Ovo ima i dobru stranu. Kad me neko pita koliko stranih jezika govorim, sad mogu da kazem da citam i pisem srpski, hrvatski, bosanski, a mogu dodati vala i makedonski, barem sto se tice "listnening comprehension". Impresivno:fat:

[Ego_and_his_own]

Mi nemožemo da se izrazimo potpuno. Pa zar ne služi jezik tome?
Da ljudi mogu da se izraze?

Ta armija lingvista i učitelja književnosti su samo služili politici i ideologijama a ne ljubavi prema jeziku i trudu da narod može da piše kao što govori.

Ja često uhvatim masu tih problema kad pišem, gdje nemogu da napišem ono što bi me svak razumio otale ako bi mu u lice rekao.

[AndroidAlpha]

Ja sam "Lujki" koji je pokrenuo 5. zahtjev. U novoj diskusiji, Steven je pomenuo neke stvari koje bih mogao da mu posaljem vezano za 3. i 4. tacku mog posta. U ovom trenutku nemam dovoljno vremena za sakupljanje i pretrazivanje takvih stvari, iako bih zaista zelio da pomognem. Bilo bi jako lijepo ukoliko bi neko sa dobrim poznavanjem engleskog jezika, i dovoljno vremena i zelje mogao nesto od toga da mu i prikupi, naravno na normalan nacin jer nije poenta da sabotiramo sami sebe. Hvala.

Sent from my SM-G950F using Tapatalk

[Ego_and_his_own]

Đe ti je taj post?

[AndroidAlpha]

Đe ti je taj post?

Prije par minuta objavljen na discussion vezan za 5. request na Meta Wikimedia

Sent from my SM-G950F using Tapatalk

[AndroidAlpha]

Tipa za 3. ne bi mu bilo lose npr desetak puta udariti random page na srpsku wikipediju, zabiljeziti koliko ih je ekavskih a koliko ijekavskih, mislim da je razumnije nego listati hiljade stranica i raditi sve rucno..
4. Ima jako puno primjera za to, pocevsi od prve 2-3 recenice vezane za crnogorski jezik. Dalje trazi mijenjanja stranica u history kad je pokusano da se ispravi. Cim se napise da je Njegos i crnogorski pisac (makar uzevsi geografski pojam, nije mi cilj da ulazim sad u rasprave), to se momentalno ispravi. Eto jos jedan primjer.

Sada samo otprilike navodim. Ostavljam to nekome sa vise vremena.

Sent from my SM-G950F using Tapatalk

[Ego_and_his_own]

Da da vidio sam ja to i ođe. Ja velim srbi ne razumiju Njegoša, a oni mi vele on je srbin...

I kao sad ja crnogorac nemogu da pričam Engleski... taka im je svaka priča. Šuplja.

[starwalker]

Sve ima svoje razloge a o ovome zadnjem sto pišeš je višedecenijsko pokušavanje da se kroz školstvo ekavizujemo.
Da si dostinu od tih riječi napisao drugačije automatski bi bio ispravljen i to ide dako kroz generacije.
Mislim da ona cuvena Vukova:
Piši kao što govoriš citaj kako je napisano , jedino u Cg nije važila.
Valjda smo mi nepravilno govorili , ne vidim drugi razlog.

Ne mogu tvrditi da nije bilo takvih slučajeva, ali mogu pričati iz mog iskustva i iskustva meni bliskih ljudi.. Kroz devedesete u osnovnoj, kao i dalje za sve vrijeme školovanja niti jedan pedagog me nije pokušao ispraviti a kamo li ekavizovati. Rekao bih da se problem ponajviše ogleda u našem obrazovnom sistemu koji je tad kao i sad bio manjkav i oslanjao se većinom na račun drugih (kao što smo i sad reformu dobili na tacni - vidi o prepisivanju hrvatskog plana), a tad smo udžbenike za većinu predmeta preuzimali iz Beograda (Zavod za udžbenike i nastavna sredstva), ali uprkos tome čitanka za srpski jezik kao i udžbenik istorije uređivani su i štampani u Crnoj Gori (Podgorica ili Cetinje, nisam siguran) na ijekavici uz standardnu upotrebu oblika nijesam, sjutra... Lektire su bile mješovitih izdanja - Zagreb, Beograd, Sarajevo. Istina je da su pojedini nastavnici preuzeli ekavicu obrazovanjem u BG (praksa kod većine Crnogoraca sa boravištem u Srbiji), no (bar kod mene) nisu zahtjevali od učenika da rade isto. Dalje, na Dnevniku TVCG i drugim emisijama bilo dokumentarnim (uz predivnu naraciju najbolje spikerke koju je CG imala - pok. Dušanke Šundić), ili sportskim i sl. nikad nije bila u uporebi ekavica. Tako da iz ovog ugla ne mogu reći da je bilo pritisaka takve vrste, prije će biti da je manjak svijesti o svome. Onaj ko čuva i poštuje svoje ne može mu biti nametnuto tuđe.

Ja sam porijeklom iz dijela koji je blizu Hercegovine. Mi kazemo "nijesam" i "sjutra".

Nisam te nigdje demantovao

[ASC]

Ja sam "Lujki" koji je pokrenuo 5. zahtjev. U novoj diskusiji, Steven je pomenuo neke stvari koje bih mogao da mu posaljem vezano za 3. i 4. tacku mog posta. U ovom trenutku nemam dovoljno vremena za sakupljanje i pretrazivanje takvih stvari, iako bih zaista zelio da pomognem. Bilo bi jako lijepo ukoliko bi neko sa dobrim poznavanjem engleskog jezika, i dovoljno vremena i zelje mogao nesto od toga da mu i prikupi, naravno na normalan nacin jer nije poenta da sabotiramo sami sebe. Hvala.

Sent from my SM-G950F using Tapatalk

Ukoliko želite da nađete odnos ekavskih članaka prema ijekavskim na srpskoj wikipediji ovo vam je dobro mjesto za uzorak:
Википедија:Списак чланака које свака Википедија треба да има

Na listi je ukupno 1000 članaka.

Pregledao sam glumce, umjetnike, arhitekte, pisce i pjesnike.
Od prva 53 članka 2 su na ijekavskom (Francisko Goja i Mikelanđelo Buonaroti) dok su 2 miješani (Anri Matis i Nagib Mahfuz) gdje su uvodi na ijekavskom. Ostalih 49 članaka su na ekavskom.

[Ego_and_his_own]

Ma njima wiki ne valja boba pišljiva. Ideološki obojani tekstovi puni POV i propagande. SH je meni nasu bolja i ima odličnih tekstova iako možda brojčano nema priblično članaka. Kvalitet ne kvantitet.

Ako ćete od njih kopirat bolje ne pravite ništa.

[AndroidAlpha]

Koliko sam shvatio ovoga Stevena, trenutno i nije toliko vazan broj stranica, jer ako nam ne daju kod do januara ogromne su sanse da nam zaustave inkubator projekat i odbiju ponovo. Mislim da je bolje za sad ono sto je rekao u Discussion stranici, da mu sakupimo ove stvari koje je trazio, i naravno ako se neko sjeti jos nekog valjanog argumenta svakako da ga napise.

Sent from my SM-G950F using Tapatalk

Edit: I da zaboravio sam da pitam, iskljucio sam se neko vrijeme iz projekta, sta se desilo zasto je bio blokiran, shvatio sam nesto latinica vs cirilica, da li je neko spamovao, ili sta?

[Ego_and_his_own]

Vratili su inkubator. Čuh velika je aktivnost, pomozite ljudima kako da stvaraju članke. Pogledajte na diskusije naslovne strane komentare.

https://incubator.wikimedia.org/wiki...ica#Discussion

[Ego_and_his_own]

Creative Commons content - Sadrzaj u javnom vlasnistvu

Ako poznajete nase ljude koji su na bilo koji nacin vezani za stvaralastvo, bilo da su sami autori bilo da su zaposljeni u javne i privatne institucije kojima je djelatnost vezana za stvari kao sto su umjetnost, edukacija i slicno, porazgovarajte sa njima o ovome i pokusajte da ih ubijedite da doniraju makar nesto ovom projektu. To bi bilo od velike pomoci u ocuvanju kulturne bastine koja je veoma bogata ali ne postoji u elektronskoj formi. Moglo bi to da bude strasna stvar ako bi se aganzovali oko toga samovoljno.

[Sten]

,

Sent from my SM-N9005 using Tapatalk

[pegasus]

Zar nije poenta dubleta da se koristi oblik koji je izbor autora? Nista ne mora...

A na racun ovoga "u PodgoricU", gramatika=pravilo nikako ne "pisi kao sto nepravilno govoris"... Ja prvi u nekom opustenijem/neoficijelnom drustvu kazem "u prodavnicU" ali kada se piše, onda su padeži nešto od čega se ne odstupa... Ne smiju se miješati babe i žabe...

Slazem se. Od padeza se ne odstupa. Valja se samo zapitati da li smo mi ucili padeze koji nijesu iz crnogorskog, t.j. narodnog jezika.
Znamo svi da je pravilno reci "U PodgoricI", koristeci padez Srpskohrvatskog jezika. S obzirom da se uvijek u CrnU GorU upravo ovako pricalo, zar nije makar logicno da su nas od 1918. ucili drugim / drugacijim padezima od naseg, koji, eto, ni ime nema?

Takodje, samo se kod nas (valjda sam u pravu) koristi "Daj Peru", dok se u BiH, Srbiju, Hrvatsku, kaze "Daj Peri". Kako objasniti ovaj padez?

[AndroidAlpha]

Jedno je narodni, nestandardni govor, kako srpskohrvatskoga, tako i crnogorskog jezika. U standardnoj varijanti apsolutno ne mozemo govoriti o tome i raspravljati o padezima. Zna se koji se koriste. Isto sam naisao na clanke sa nekim rijecima tipa mijesto. Dajte da ako cemo da pisemo, to odradimo ozbiljno. Ne znam jeste li upoznati, ako nam ove prve korake odobre, dalje ide provjera od strane lingviste upoznatog sa jezikom ovih napisanih clanaka. Ne treba tu da nadje svasta da poslije svega zapnemo na takvoj stvari.

Kao drugo u Discussion stranici na Meta Wikimedia gdje je sam request, StevenJ81 pominje neku drugu talk stranicu na koju treba da mu posaljem ono sto je trazio. Moze li neko ko ga je razumio na sto je mislio da mi posalje link? Hvala.

Sent from my SM-G950F using Tapatalk

[Ego_and_his_own]

Takodje, samo se kod nas (valjda sam u pravu) koristi "Daj Peru", dok se u BiH, Srbiju, Hrvatsku, kaze "Daj Peri". Kako objasniti ovaj padez?

Vrlo dobar primjer i vrlo dobro pitanje. Ljudi predpostavljaju (na osnovu čega legendi i tv serija?) da Bečki dogovor je okupio sam krem svetske lingvistike i da su tad svu pamet imali na raspolaganju, a ne jedva školovani ljudi koje su platili Astrougarske vlasti da o tome razmišljaju.

Ja tek očekujem, u neko slobodnije doba te dolazi kad korupcija propadne i nacionalističke ideologije da će se oko našeg jezika poradit ljudski.

Jer ovo su sve gluposti. Ljudi nebi mohli se razumjeti da je tu ne postoje pravila. Naš mozak nemože da funkcioniše nepravilno. Radije ko što ti ukaza da nama trebaju ljudi koji će analizirat narodni govor i to uobličit kako treba.

Jer ja ono što sam čitao o tome, a to se može viđet i po njegoševom pisanju da je sve bilo u opticaju, da su oni samo odlučili da izaberu jedan od tih izgovora kao podlogu za ono što su oni nazvali "narodni jezik" (a ovi poslije to preimenovali u srpski i hrvatski respektivno) pa su tako makli h i slične stvari (pogledajte njegoševa djela "malo rukah, malena i snaga" i sl h je bilo svuđe)
A oni da bi širili svoju hegemoniju kasnije to sve zloupotrebljavali tvrdeći da je sve drukčije nepravilno.

Evo članka sa sh wikipedije, crnogorci nisu ni učestvovali nit naši književnici, od kojih tad ispada da je jedino Njegoš postoja... eto sirotinje...

https://sh.m.wikipedia.org/wiki/Bečki_književni_dogovor

Dogovor je postignut u Beču (Austrijsko carstvo) 28. ožujka 1850. godine između osmorice južnoslovenskih književnika, državljana Austrijske monarhije, od kojih su petorica bili Hrvati, dvojica Srbi i jedan Slovenac.[2] Prvi put je objavljen u Gajevim Narodnim novinama od 3. travnja 1850.[3] Cilj okupljenih jezikoslovaca je bio da se nacionalni književni jezici što je više moguće približe, jer su smatrali da su svi južni Slaveni jedan narod i stoga trebaju imati jedan književni jezik:

Znajući da jedan narod treba jednu književnost da ima i po tom sa žalosti gledajući kako nam je književnost raskomadana, ne samo po bukvici nego i po jeziku i pravopisu, sastajali smo se ovijeh dana da se razgovorimo kako bismo se, što se za sad više može, u književnosti složili i ujedinili.[4]

– Bečki književni dogovor

A gle im pisanje? Gle konstrukciju rečenica! A oni mene ođe vele da sam ja nepismen. Prigovara mi jedan što sam napisao čini mi se "kakvija" tamo na wiki... A ovo je čisti dokaz da je jezik bio različit tada već i da su oni pokušavali da naprave unifikaciju.

Njegoš je potpuno nepravilno pisao, po takvim razmišljanima, a nekako je i dalje najveći pjesnik i literalni tvorac Crne Gore a neki bi rekli i šire... sve budalaštine.

[Ego_and_his_own]

Jedno je narodni, nestandardni govor, kako srpskohrvatskoga, tako i crnogorskog jezika. U standardnoj varijanti apsolutno ne mozemo govoriti o tome i raspravljati o padezima. Zna se koji se koriste. Isto sam naisao na clanke sa nekim rijecima tipa mijesto. Dajte da ako cemo da pisemo, to odradimo ozbiljno. Ne znam jeste li upoznati, ako nam ove prve korake odobre, dalje ide provjera od strane lingviste upoznatog sa jezikom ovih napisanih clanaka. Ne treba tu da nadje svasta da poslije svega zapnemo na takvoj stvari.

Kao drugo u Discussion stranici na Meta Wikimedia gdje je sam request, StevenJ81 pominje neku drugu talk stranicu na koju treba da mu posaljem ono sto je trazio. Moze li neko ko ga je razumio na sto je mislio da mi posalje link? Hvala.

Sent from my SM-G950F using Tapatalk

Ti bi trebao to da preispitas malo to sve. Jer ja vidim tamo su svi ubjedjivani u sve te price a nikad nisu doveli sami u pitanje to i da su sami iz svog znanja tvrdili takve stvari. Nego sve zbog toga da bi dobili odobravanje od drugih.

ja bi vama svima predlozio da vi ispitate to sve, jer ste ka armija "zombija" indoktrinirana a bez sposobnosti da objasnite po dubini ista. Sto me navodi na zakljucak da nista od toga niste razmisljanjem svojim zakljucili vec ste cisto to prihvatili kao neke aksiome, mozda zbog ocene a mozda zbog odobravanja profesora i sl...

[AndroidAlpha]

Ti bi trebao to da preispitas malo to sve. Jer ja vidim tamo su svi ubjedjivani u sve te price a nikad nisu doveli sami u pitanje to i da su sami iz svog znanja tvrdili takve stvari. Nego sve zbog toga da bi dobili odobravanje od drugih.

ja bi vama svima predlozio da vi ispitate to sve, jer ste ka armija "zombija" indoktrinirana a bez sposobnosti da objasnite po dubini ista. Sto me navodi na zakljucak da nista od toga niste razmisljanjem svojim zakljucili vec ste cisto to prihvatili kao neke aksiome, mozda zbog ocene a mozda zbog odobravanja profesora i sl...

Lako je sve preispitati otvaranjem pravopisa. Ja srpskohrvatski nijesam ni ucio niti sam tada bio rodjen, nijesu me ni mogli ubjedjivati u bilo sto ali mislim da oko standardnog govora nema mjesta za raspravu. Drugo je neformalno i ono sto je kod naseg naroda zastupljeno. Wikipedija se pise na ovome standardizovanom. Bolje da mi je umjesto ovoga neko pomogao sa pripremanjem argumenata nego sto se ovdje raspravljamo... U svakom slucaju sam pri kraju, vise nije potrebno, pa bolje da paznju posvetimo na ono tamo nego na rasprave ovdje.

Sent from my SM-G950F using Tapatalk

[Ego_and_his_own]

90-tih se jezik zvao u školi srpski preimenovali su sa srpsko-hrvatskog na srpski. A ništa se nijr bilo promjenilo formalno.

Šta je formalno? Đe je zakon koji nalaže formalnost jezika? Nema ga.

To je jednostavno stvar autora kako će da piše. Poezija(evo njegoša navedoh ka primjer a možemo i kasnije autore ka Marka Miljanova i Nikolu Petrovića), bilo kakva literarna forma izražavanja može bit formalna.
Znači da neko na sud svjedoči od naroda za nešto, nemože sudija da kaže ne izražavaš se formalno pa ne važi se svjedočenje.

Znači to je sve stvar utiska pojedinca a ne kao neko pravilo na osnovu kojeg se može odbačiti izraz bilo čiji u pisanoj formi.

Da je to tako kad bi moga Migo bit gradonačelnik podgorice? A nije jedini nit je način na koji piše i govori problem pred zakonom.

A ja mogu naći dosta primjera ovakvih.

A mene bi (i jesu) za ovakvo pisanje sve jedinice podijelili u školi i svaku drugu rečenicu prepravljali. Fali mi o fali mi i... a ne fali ništa. Rečenicu nisam sastavio kako treba... A narod tako priča. I svi se razumijemo i možemo dublje prenijeti svoja osjećanja i potencirati u rečenici stvari u zavisnosti kako rečenice sastavimo i gdje akcenat stavimo... to je umjetnost.

Znači mi smo svi bili indoktrinirani kroz obrazovni sistem tako i ubjeđivani da stvari stoje tako a ništa od toga nije istina stvarna.

Aj da je od toga narod posta neizmjerno pametan, obrazovan i bolji u izražavanju. No nije. Mnogo toga se ima za poželjet što se intelektualnog razvitka tiče i izražaja u pisanju.
Nebi se ja bunio da vidim benificije toga, ali ne vidim uopšte već naprotiv. Uništili su jezik.

Eh da sam zna ja što znam sad nrbi me oni ka dijete zajebavali u školu.

[Ego_and_his_own]

A jedan od najboljih primjera što sam vidio je ovaj. Kad se komedijaš zezao i izmislio riječ, koju su nakon ubačili u rečnik.

https://en.m.wikipedia.org/wiki/Truthiness

Znači iz zezanja, a tu se vrši teror nad ljudima zbog mnogo banalnijih stvari.

Koliko je to sve glupo i koliko su sve te tvrnje o "Pravopis"-u i nepravilno izgovorenim riječima pretenciozne i prenapumpane.

I zato se jezik nije ni razvio....

[Ego_and_his_own]

Slušajte ovog stručnjaka... priča o diplomama za đecu... e ovakvih ima tu buljuk koji su prodali profesiju za večeru. Ona je napisala nešto za života da joj se divimo od te srpske pismenosti. Što se svodi na srbovanje i dobijanje nagrada zbog toga...

http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika...tum=2018-01-01


● Istakli ste jednom prilikom da je ,,srpski, jezik budućnosti”...
– Srpski jezik je jezik vjekova, sa dugom nepisanom i pisanom istorijom, njegovi korijeni sežu u dubinu prošlosti, spada među veoma stare jezike. Star je zato što je star i srpski narod. Etnonim Srbin je jedan od rijetkih prastarih pravih slovenskih etnonima, stariji od najstarijih pisanih pomena o Slovenima. Srpsko ime je jedno od rijetkih u slovenskom svijetu koje nije izvedeno prema teritorijalnoj odrednici (kao Bosna, Zahumlje, Travunija, Duklja, Zeta), ime Srbin nije preuzeto od nekog drugog neslovenskog naroda (kao Bugarin, Makedonac...), nije izvedeno od opšteg ime Sloven (kao Slovenija, Slovačka). Ima svoju individualnost. Srpsko ime bilo je rasprostranjeno kroz istoriju. Nalazimo ga na zapadnoslovenskom području (Lužički Srbi), u Grčkoj, na prostorima današnje zapadne Hrvatske (prije turskih osvajanja), i to veoma rano. Pored toga, srpski je jezik velike književnosti, kulture, tradicije, jezik velikih naučnika, mislilaca, junaka. Srpski jezik ima takvo nasljeđe i prošlost koju je nemoguće potrijeti i zaobići. A, ono što nema prošlosti, nema ni budućnosti, budućnost mu je počesto bolna i ranjiva, nepostojana kao paučina, kao magla. Ne može se graditi budućnost na izmišljenoj prošlosti, odnosno brišući sve tragove, falsifikujući nasljeđe. Takva građevina je kao kula od karata. Srpski jezik ima duboke temelje, ma koliko ga urušavali, on je jezik sa prošlošću, pa i sa budućnošću.
● Kako tumačite nedavno donesenu odluku u Vašingtonu o kodifikaciji crnogorskog jezika?
– Političke odluke su jedno, a naučna istina i istorijsko nasljeđe je drugo. Teško prostoru i narodu u kojem politika „drži mač” nad naukom i gospodari nad istinom, kao što je to danas u Crnoj Gori. Ne znam koliko političkih odluka da se donese iz ne znam kojih centara moći, ne mogu potrijeti istinu da se na prostorima današnje Crne Gore uvijek govorilo srpskim jezikom, i da se on imenovao kao srpski, da se pisalo ćirilicom, i da se ćirilica srpskog jezika nazivala (za što postoji ne jedan primjer) srpskim pismom (ili srpskim karakterima, ako je u pitanju štampana forma), a nikad i nikako drugačije. Ovo se odnosi na sve dijalekatske oblike i na sve govore koji su ušli u sastav današnje Crne Gore. I, kako god se političkom moći jezik imenovao, ne može se promijeniti činjenica da je to prema strukturnim, genetskim, komunikacijskim, odnosno naučno-lingvističkim parametrima – srpski jezik. Poznato je da se njemački koji se upotrebljava u Njemačkoj, Austriji, Švajcarskoj, potom engleski u Engleskoj i Americi (i mnogim drugim zemljama gdje je engleski službeni ili jedan od službenih jezika) više razlikuju između sebe, nego što se između sebe razlikuju varijante koje su nastale na osnovu Vukove reforme srpskog jezika. Zašto Amerika svoj jezik ne nazove američkim, Australija australijanskim..., Austrija austrijskim, Brazil brazilskim, i tako redom. Zašto od nas ne otkupe patent da se usreće. Ovo što se sa srpskim jezikom dešava nema paralela u civilizacijskim lingvističkim okvirima.

[starwalker]

Ego, takvi tekstovi i mišljenja nisu relevntni za temu o wikipediji.

Dalje, profesorka Filološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Rajka Glušica ima za tebe lijepo pojašnjenje (naglasak na boldovano)

Međunarodni kod crnogorskog jezika predstavlja zaštitu od negiranja
Portal CDM

Za crnogorski jezik međunarodni kod predstavlja sigurnost i zaštitu od negiranja i posvajanja, ali i od nepotrebnog karikiranja i arhaizovanja, ocijenila je profesorka Filološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Rajka Glušica. Kongresna biblioteka iz Vašingtona i njen Komitet za ISO 639 dodijelio je poseban međunarodni kod za crnogorski jezik. Oznaka za crnogorski jezik biće CNR.
Glušica je agenciji MINA rekla da taj kod predstavlja crnogorsku varijantu zajedničkog standardnog policentričnog srpskohrvatskog jezika, što, kako smatra, predstavlja pravedno i racionalno rješenje.

“Nakon dodjeljivanja kodova srpskom, hrvatskom i bosanskom jeziku, nije bilo apsolutno nikakvog opravdanja da se međunarodni kod, po istom principu, ne dodijeli i crnogorskom jeziku”, ocijenila je Glušica. Kako smatra, traženje iz Vašingtona da se podastru lingvistički dokazi koji bi uvjerili njihove stručnjake da su crnogorski i srpski različiti jezici (isto važi i za bosanski i hrvatski) bilo je samo opravdanje za odbijanje zahtjeva Nacionalne biblioteke “Đurđe Crnojević”.

A pokušaj iznalaženja razlika i dokazivanja u tom smjeru više je nego smiješan”, dodala je Glušica.

Prema njenim riječima, opštepoznato je da nema lingvističkih činjenica koje bi dokazale da se radi o različitim jezicima. “Radi se o četiri varijante jednog policentričnog standardnog jezika i skoro sto postotna razumljivost govornika standardnih varijanti to potvrđuje”, kazala je Glušica. Ona pojašnjava da varijante imaju svoje specifičnosti, normative, različita imena i veoma veliku simboličku funkciju u nacionalnoj identifikaciji.

Kako je rekla Glušica, Nacionalna biblioteka “Đurđe Crnojević“, strpljivo je istrajavala u svom zahtjevu i sačekala da se steknu i politički uslovi za pozitivan odgovor iz Vašingtona.
Ona je ocijenila da je međunarodni kod za jezik veoma važan za crnogorsku kulturu, naročito u bibliotečkoj djelatnosti u sistematizaciji, katalogizovanju i klasifikovanju knjiga i bibliotečke građe, u Crnoj Gori i u svijetu.

“Sve ono što pripada crnogorskoj književnosti, izdavaštvu, kulturi, a obrađuje se u bibliotečkim fondovima i sistemima biće označeno međunarodnim kodom CRN ili Montenegrin što je za jedni brojčano malu populaciju, njenu kulturu, književnost, izdavaštvo, jezik i opstanak od presudnog značaja”, objasnila je Glušica. Time se, prema njenim riječima, Crna Gora i crnogorsko ime upisuju u veliku bibliotečku knjigu svijeta. i toj knjizi dodaju svoj list. Kako je rekla Glušica, crnogorski jezik nije varijanta srpskog jezika već standardnog srpskohrvatskog kao što su to i srpski, bosanski i hrvatski.

Vašington je, kako navodi Glušica, dodijelio posebne kodove varijantama jednog policentričnog jezika, što nije pogrešno i nije presedan.

“Za naše prilike to je najbolje rješenje, u vremenu balkanskih nacionalizama i ksenofobije svaki narod ima svoju državu i nacionalno ime za jezik”, smatra Glušica.
Ona se, kako dodaje, nada da će to smanjivati asimilatorske pretenzije i aroganciju većih i moćnijih, ali i strah i komplekse manjih.
“Kakvu ćemo jezičku i kulturnu politiku voditi zavisi od nas samih, naše mudrosti i sposobnosti”, zaključila je Glušica.

____________



Pošto je stavljena tačka na jezik, možemo nastaviti diskusiju o gradnji cnr.wikipedije





.