Narodna medicina

[NetworkMaster]

Narodni ljekovi i price koji nisu priznati od zvanicne medicine

Sent from my SM-A546B using Tapatalk

[tigrovo_oko]

Domaća supa od kostiju

Čitah neđe neku autobiografiju od jednog nam prezimenjaka, koji je tako u nekim godinama odlučio da proputuje svijet pa o tome. I iznenadi me u knjizi, u tom trenutku je neđe po Africi i napala ga neka slabost/malaksalost/bolest zaboravih šta tačno, i naravno neki tamo domicilni šaman ga propituje da vidi šta da mu da, neko mu prevodi i pita ga šaman "a tamo odakle si ti, šta radite, šta pijete/jedete da bi vam bilo bolje?
I ovaj odgovara, može biti i u bunilu "majkina supa". E tamo veli, treba i da se vratiš.



Na kraju se i vratio

[Bluemoon]

Žalfija najveći otrov i najveći lijek.

Poslano sa mog SM-A566B koristeći Tapatalk

[joni]

Žalfija najveći otrov i najveći lijek.

Poslano sa mog SM-A566B koristeći Tapatalk

Pojasni ovo prvo. A koga u kuću zaboli grlo ja prvo skuvam čaj od žalfije i pelina (malo jači) i prelazi se na grogoćanje/ispiranje usta i grla. Ne pijemo ga. Niko preko 2 dana nema grlobolju.


Sent from my 24090RA29G using Tapatalk

[Bluemoon]

Pojasni ovo prvo. A koga u kuću zaboli grlo ja prvo skuvam čaj od žalfije i pelina (malo jači) i prelazi se na grogoćanje/ispiranje usta i grla. Ne pijemo ga. Niko preko 2 dana nema grlobolju.


Sent from my 24090RA29G using Tapatalk

Žalfija ima sastojke koji su otrov iako je najveći lijek ako se ispravno koristi.

Poslano sa mog SM-A566B koristeći Tapatalk

[tigrovo_oko]

Znala sam da popijem po šolju čaja od žalfije ljeti, ne odjednom nego ono pomalo u toku dana, pored toga za grlo dobar je protivU pretjeranog znojenja

[Bluemoon]

Ova žena je na temu master.

[NetworkMaster]

EVO KAKO JE NENA LIJEČILA ČIR NA ŽELUCU

U Razićkom kraju i narodu starog vakta čir na želucu nije se zvao medicinskim imenom, nego se govorilo da čovjek ima 'živu ranu u želucu', 'grizu u želucu', 'kad želudac sam sebe jede' ili da mu je 'hrana postala nož'. To je bila teška mukotrpna boljka koja je čovjeku sjekla dah i hvatala ga grčevito, naročito kad bi ogladnio ili kad bi pojeo nešto masno i kiselo.
Nena je čiru pristupala s posebnim oprezom. Znala je da se rana ne smije, 'tući' ljutim travama i rakijom, nego da joj treba dati lijek koji umiruje vatru, oblaže ranu, sluzom i pomaže joj da se, zalijepi i zaraste.
Evo kako je nena liječila čir na želucu:
1. Nenin lijek za hlađenje i oblaganje rane (unutrašnja terapija)
- Sluz od lan sjemenki (lanenog sjemena)
- Ovo se smatralo prvim i najvažnijim lijekom za svaku unutrašnju ranu. Lanena sluz pravi gust, mekan omotač preko želuca koji brani ranu od želučane kiseline.
- Priprema: Dvije kašike cijelog sjemena lana preliju se sa dvije čaše proključale vode, poklope i ostanu da stoje preko noći (da puste gustu sluz). Ujutro se tečnost procijedi (dobije se blaga sluzava vodica).
- Upotreba: Pila se po jedna čaša ove tekućine pola sata prije doručka i večere.

- Sok od svježeg kupusa
- Nena je znala da svjež kupus u sebi nosi 'nešto što rane pretvara u zdravo meso'.
- Priprema: Nekoliko čistih listova bijelog kupusa sitno se isjecka i stuca u drvenom avanu, pa se kroz čistu krpu iscijedi bistro - zelenkasti sok.
- Upotreba: Pila se po mala rakijska čašica soka ujutro na prazan stomak, najmanje dvadeset dana. Sok od kupusa je trenutno smirivao 'grizu' i kiselinu u želucu.

- Domaći propolis u medu i čaj od kantariona
- Propolis se koristio kao prirodni melem koji zatvara ranicu. Nekoliko kapi čistog propolisa nakapalo bi se na kašiku livadskog meda ili mlak čaj od kantariona (gospine trave) koji se pio isključivo u malim gutljajima.

2. Čajevi za 'smirivanje vatre i upale'
- Uvarak od cvijeta kamilice, stolisnika (hajdučke trave) i kore breze.
- Priprema: Pomiješaju se jednaki dijelovi kamilice (koja umiruje grčeve) i stolisnika (koji vida i skuplja ranu). Kašika mješavine prelije se sa četvrt litre ključale vode, poklopi i ostavi deset minuta.
- Upotreba: Pije se isključivo mlako, nikad vrelo, gutljaj po gutljaj tokom čitavog dana.

3. Nenina pravila ishrane i života za čovjeka sa čirom
Nena je govorila da nikakav čaj ne može pomoći ako se čovjek ne odrekne onoga što ranu otvara:
1. Zaboravi na suhi loj, slanu pršutu, ljutu papriku i kiseli kupus. Dok ti je rana u želucu živa, hrana ti mora biti meka, bijela i blaga - popara, prohladno kozije mlijeko, zobena kaša i kuhano teleće meso bez zaprške.
2. Nikada nemoj piti hladnu vodu direktno sa izvora kad si uzavreo i gladan. Studena voda šokira ranu, pa želudac od bola počne da se grči.
3. Ne jedi s nogu i u sekiraciji. Kada čovjek jede ljut, gnjevan ili u trci, hrana se u želucu pretvara u otrov, a rana se otvara još više. Za sofru sjedi mirnog srca.

Sent from my SM-A546B using Tapatalk

[joni]

Žalfija ima sastojke koji su otrov iako je najveći lijek ako se ispravno koristi.

Poslano sa mog SM-A566B koristeći Tapatalk

Neka si mi pojasnila

Sent from my 24090RA29G using Tapatalk

[Bluemoon]

Neka si mi pojasnila

Sent from my 24090RA29G using Tapatalk

Iskreno jebe mi se kad ne znaš da se ponašaš u skladu kako bi trebalo da se ponašaš kad su ovakve stvari po srijedi.

E da žalfija je najveći otrov i najveći lijek u prirodi a to što se ti nešto ođe vječito qurčiš ka da si boga za muda uhvatio to viđi sam sa sobom.
Najbolje bi ti bilo da se meni ne qrčiš.
Jer o žalfiji ja delako više znam no ti.

Poslano sa mog SM-A566B koristeći Tapatalk

[joni]

Iźedoh ghovno

Sent from my 24090RA29G using Tapatalk

[NetworkMaster]

NENINI RECEPTI ZA ŠTITNJAČU

Kad bi u Župi kakva žena ili mlađi insan počeo slabiti bez razloga, nositi teški umor u kostima, oticati u licu i rukama, te hronično studeniti i kad je zvijezda na nebu - nena bi je posjela kraj ognjišta, opipala joj vrat ispod podvoljka i rekla:"ovo ti se žlijezda u grlu uspavala i zatvorila vlastitom krvlju. Uhvatila te tuga i studen u prsima, pa ti tijelo samo protiv sebe radi i gasi ti unutrašnju vatru."
Nije nena znala za tu tuđinsku riječ 'hašimoto', ali je nepogrešivo prepoznavala kad štitna žlijezda (u narodu zvana 'guta' ili 'volja') oboli, pa tijelo izgubi svoju prirodnu toplinu, a snaga presuši.
Evo kako bi nena, u svom blagom i poučnom stilu spravljala i kazivala lijek za ovu muku. Lijek za ovo ne dolazi preko noći, valja gutu polahko buditi, pročišćavati krv i vraćati snagu u kosti.
1. Mladi zeleni orasi u medu (glavni melem za vraćanje snage guti)
- Šta se uzima: četerdeset mladih, zelenih oraha (ubranih u maju ili početkom juna, dok su još mehki da ih igla može probosti) i jedan kilogram pravog, livadskog ili šumskog meda.
- Kako se spravlja: Mlade orahe dobro opereš, posušiš, pa svaki izbodeš iglom ili rasječeš na četvrtine. Staviš ih u veliku staklenu teglu i preliješ medom. Tegla se zatvori i ostavi na suncu tačno četerdeset dana da orasi puste svoj crni ljekoviti sok.
- Kako se pije: Uzima se po jedna drvena kašika ove smjese svako jutro na prazan stomak, čim oči otvoriš. Mladi orah nosi u sebi snagu zemlje i sunca i 'hrani' uspavanu žlijezdu, a med vraća snagu i grije krv.
2. Čaj od broćike (ivanjskog cvijeća) i podbjela za ispiranje i oblaganje grla
- Šta se uzima: Suha trava broćika (žuto ili bijelo ivanjsko cvijeće) i list podbjela.
- Kako se spravlja: Uvriješ bokal vode, pa preliješ dvije pune kašike broćike. Poklopiš i pustiš da odstoji petnaest minuta dok voda ne požuti.
- Kako se koristi: Jedan dio ovog čaja se pije tokom dana (po dvije šolje, mlako i bez šećera), a sa drugim dijelom se duboko grglja u grlu nekoliko puta na dan. Broćika je u narodu najpoznatija trava za sve guše i otoke na vratu - ona 'smiruje divljanje' u grlu i čisti žlijezdu od pogani.
3. Oblozi od toplog ulja od orahovog lista za masažu vrata
- Priprema: Uveče pred spavanje, nena bi lagano najblažim pokretima dlanova, masirala vrat bolesnika toplim uljem u kom su se natapali suhi orahovi listovi.
- Upotreba; Masaža mora biti blaga kao milovanje. Nikada se žlijezda ne smije jako stiskati ni gnječiti. Nakon masaže vrat se zamota suhim vunenim šalom da prenoći u toplome.
4. Nenina stroga naređenja za život sa 'uspavanom gutom'.
- Čuvati se studeni i hladne vode: Noge i vrat moraju uvijek biti u toplom! Čim ti studen uđe u tijelo, guta se još više stisne i ugasne.
- Hrana koja snaži: Zaboravi na suhu i hladnu hranu! Pij tople čorbe od kostiju i povrća, jedi pečene ribe iz rijeke, domaća jaja, bijeli luk i bob. Ništa teško i zaprženo što guši stomak.
- Bez sekiracije i žalosti: Ova bolest najčešće napada žene koje u sebi nose staru, nezaliječenu tugu ili veliku sekiraciju. Govorila bi nena: Ne kupi jad u prsima i ne ćuti kad ti se plače! Kad guta boli, to duša kroz grlo traži oduška. Progovori, izjadaj se i spavaj mirno - jer mirna glava je pola zdravlja!

Sent from my SM-A546B using Tapatalk

[Tica]

Iźedoh ghovno

Sent from my 24090RA29G using Tapatalk

Narodna medicina

[NetworkMaster]

NENINI RECEPTI ZA GOJAZNOST

Za gojaznost - ili kako su u to doba u narodu govorili: "kad insan ponese previše tereta na sebi", "kad ga uhvati tjelesna težina" ili "kad se salo nahvata oko srca i pasa" - nena Humija nije imala milosti prema gurmanluku, ali je imala potpunu blagost prema čovjeku.
Znala je da teška tijela pate: stradaju koljena, stiska se disanje, a srce radi ko mlin pod punim zasipom. Za nju gojaznot nije bila od "dobrog života," nego od "stajaće vode u tijelu, lijene krvi i previše brašna i masti koji se ne potroše na radu."
Evo kako je nena u Župi "skidala višak tereta" i vraćala lagan korak.
1. Jabukovo sirće sa medom i mlakom vodom -
Nenin jutarnji "ispratnik masti."
Ovo je bio prvi i nezaobilazni korak svako jutro čim se ustane, prije nego što se bilo šta stavi u usta.
- Recept: U čašu mlake vode nena bi razmutila jednu veliku kašiku domaćeg nefiltriranog jabukovog sirćeta i pola kašičice livadskog meda.
- Djelovanje: Nena je tvrdila da domaće jabukovo sirće "nagriza i topi salo ko što vruća voda pere zamašćenu tavu." Mlaka voda bi probudila crijeva, sirće bi pokrenulo žuč i varenje, a med davao snagu da čovjek ne osjeti naglu slabost.
2. Čaj od maslačka, žare (koprive) i kukuruzne svile - za izbacivanje "teške vode".
Nena je znala da dobar dio gojaznosti nije samo salo, nego nakupljena tečnost i otoci po nogama i stomaku.
- Sastav čaja: Mješala je jednak dio korijena i list maslačka, mlade žare i suhe kukuruzne svile.
- Postupak: Skuhala bi litar ovog čaja dnevno i davala da se pije pomalo između obroka.
- Rezultat: Kukuruzna svila i maslačak su tjerali na često mokrenje, cijedeći otoke i tečnost iz tijela, dok je žara čistila krv i vraćala rumenilo u lice. Nena bi šaljivo rekla: "Kad kukuruzna svila proradi, pojas se sam pomjera za dvije rupice unazad!"
3. Rasol od kiselog kupusa i sok od sirove cvekle - za čišćenje stomaka.
U zimske dane, kad se manje kretalo oko stoke i po šumi, nena bi uvela terapiju rasolom.
- Tretman: Svaki dan prije ručka popila bi se po jedna mala čaša rasola (sok od kiselog kupusa).
- Rasol bi pročišćavao crijeva, sprečavao zatvor i napuhanost i davao osjećaj sitosti, pa čovjek ne bi mogao pojesti više nego što mu stvarno treba.
4. Obloge od toplih mekinja i sirćeta na stomak (za omekšavanje sala)
Za one koji su imali tvrde, stisnute trbuhe od kojih nisu mogli ni opanke zavezati nena je spremala posebne tople obloge pred spavanje.
- Priprema: Pšenične mekinje bi potopila u vruće domaće sirće i malo vode da napravi gustu kašu.
- Tu toplu kašu bi stavila u pamučnu krpu i previla bolesniku preko stomaka i struka. Obloga bi stajala dok se ne ohladi. Toplota i sirće su podsticali cirkulaciju u donjem dijelu stomaka i pomagali da se tkivo opusti i pokrene.
Neninih "pet pravila" za mršavljenje. Džaba sve trave i čajevi ako se ne promijeni red u kući.

1." Prijedi nego što se prejedeš!" - Uvijek ustaj od sofre sa malo praznog mjesta u stomaku.

2. "Baci vruć hljeb i pite, pređi na ječam i raž!" - Ječmeni i raževi hljeb drže sitost, a ne goje ko pšenično bijelo brašno.

3. "Nema jela kad sunce zađe iza brda!" - Što pojedeš po mraku, to ostaje na tebi ko olovo.

4. "Pij vode s izvora prije svakog zalogaja!" - Često je insan samo žedan, a misli da je gladan.

5. "Noge su ti dane da hodaš, a ne da sjediš kraj peći!" Svaki dan se mora preći barem do Neretve i nazad uz brdo, pa makar padale sjekire s neba!

Sent from my SM-A546B using Tapatalk

[NetworkMaster]

USPRAVITI SE PRED BOLOM: NARODNI LIJEK ZA SPONDILOZU IZ RAZIĆA

U Razićima pojam "spondiloza" nije bio poznat pod tim imenom - govorilo se o "skamenjenim kostima", "okrečenom i zgrbljenom vratu", "zarušenoj kičmi" ili kad "pršljenovi zapnu jedan o drugi pa čovjeku ne daju da se uspravi."
Nena je spondilozi pristupala kao stanju u kojem su se u kičmi nakupili "studen, suhoća i okamenjeni talog", pa je valjalo kičmeni stub postupno "razmekšati, natenfiti toplinom i dovesti u red".

1. Nenin uljni melem i masaža za "razmekšavanje pršljenova"
- Melem od jazavičije masti (ili ovčijeg loja), kantariona i rakije komovice.
- Jazavičija mast (od jazavca) se u narodnoj medicini smatrala najjačim sredstvom koje "prodire kroz sedam slojeva kože i ulazi pravo u kost". Ako nje nije bilo, koristio se stari, pretopljeni ovčiji loj.
- Priprema:U jednake dijelove jazavčeve masti i gustog kantarionovog ulja dodavala se šaka stucanog rasada (divljeg rena) i par kapi ljute prepečenice da smjesu "otvori".
- Primjena: Bolesnik bi legao potrbuške na drvenu klupu ili sećiju. Nena bi dlanovima grijala melem i laganim, kružnim pokretima utrljavala ga duž čitavog kičmenog stuba - od potiljka do trtične kosti. Posebno bi se zadržala na mjestima gdje bi pod prstima osjetila "čvorove i krckanje", masirajući uvijek prema gore, da se kičma podigne i dah otvori.

2. Oblozi za "izvlačenje okamenjene studeni"
- Vrući oblog od crnog luka, mekinja i jabukovog sirćeta
- Kada bi spondiloza izazvala jak uklješten bol (išijas ili ukočeni vrat) nena je spremala oblog koji popušta stegnute živce.
- Priprema: Nekoliko glavica crnog luka sa ljuskom ispeče se na ploči šporeta ili u pepelu, pa se stuca i pomiješa sa pšeničnim mekinjama i toplim domaćim jabukovim sirćetom u gustu kašu.
- Primjena: Smjesa se stavlja u lanenu krpu i oblaže preko ukočenog dijela kičme. Preko krpe stavi se suha ovčija vuna ili runo. Oblog se držao preko noći, a govorilo se da luk i sirće "omekšavaju okamenjeni pršljen", dok vuna ne da hladnoći da se vrati.
- Grijanje vrućim riječnim pijeskom ili crijepom
- Za hroničnu ukočenost vrata i ramena, nena bi u pećnici zagrijala čist pijesak sa potoka ili stari glineni crijep, umotala ga u deblju krpu i stavljala bolesniku pod vrat ili krsta dok se tijelo potpuno ne preznoji.

3. Čaj za "iščišćavanje taloga iz kičme".
- Čajna mješavina od lista breze, preslice (rastavića) i mlade koprive
- Priprema: Prstohvat suhe preslice (koja se smatrala najboljom biljkom za "vezače i kosti") i po prstohvat breze i koprive, prelije se sa pola litre ključale vode, poklopi i ostavi pola sata.
- Upotreba: Pila se po jedna šolja ujutro i uveče. Preslica je davala snagu vezivnom tkivu oko pršljenova, dok su breza i kopriva izbacivale višak tečnosti i soli iz zglobova.

4. Nenini savjeti i protezanje za okamenjenu kičmu.
1. "Kad osjetiš da ti se vrat koči i da ti u glavi šumi, ne čekaj da te bol savije do zemlje. Uhvati se rukama za gornji dovratak ili granu na avliji, pa se malo opusti i pusti da te vlastita težina rastegne - tako da se pršljenovi sami razmaknu i dah se vrati".
2. "Ko spava na mekanom dušeku od perja, taj budi kičmu u bolu. Spavati se valja na tvrdoj daski prekrivenoj jednim tkanim šiljtetom od vune - daska drži leđa pravo, a vuna ih grije".
3. "Ne nosi nikad težak teret na jednoj strani tijela. Kad u šumu ideš po drva ili na vodu sa kantom, dijeli teret na oba ramena, jer nakrivljena kičma se brže zaruši nego stari krov".

Sent from my SM-A546B using Tapatalk

[NetworkMaster]

NENINI RECEPTI ZA "PUNJENJE I JAČANJE KOSTI" OSTEOPOROZU

U razićkom kraju i narodu starog vakta pojam "osteoporoza" nije postojao pod tim imenom - govorilo se o "šupljim, krhkim ili trošnim kostima," "staračkom lomljenju" ili kad "kost izgubi svoju moć i snagu."
Nena je takvim stanjima pristupala na starinski narodni način - spajajući ono što daje snagu iznutra (hranu i recepte koji "pune i vežu kost") sa oblozima i mastima koji "griju i čuvaju zglobove".

1. Recepti za "punjenje i jačanje kosti"
(Unutrašnja terapija)
- Lijek od gorskog meda, ljuske od jaja i limuna
- Priprema: Domaća jaja od kokoši koje pasu po kršu dobro se operu, pa se njihove ljuske osuše i samelju u najfiniji prah (gotovo kao brašno). Potopi u cijeđeni limunov sok dok se ljuska potpuno ne rastvori, a potom se pomiješa sa čistim livadskim ili planinskim medom (često uz dodatak mljevenog oraha).
- Upotreba: Uzimala se po jedna drvena kašika svako jutro na prazan stomak da "nahrani kost i ne da joj da šupljina preuzme."
- Jaka tjestenina, žele od goljenica i pače (kaldrma za kosti)
- Nena je znala da se kost ne liječi travkama ako nema jake hrane. Dugačkim kuhanjem telećih i goveđih kosti (naročito zglobova i goljenica) dobijala se gusta mliječna čorba bogata prirodnim želeom (želatinom i kolagenom).
- Redovno se spremala pača (pihtije) i gusta čorba sa ukuhanim pšeničnim klicama ili ječmom, jer se vjerovalo da ječam i srčika iz kosti "pune praznine u staračkim nogama."
- Kozije mlijeko, sir iz mješine i surutka
- Kozije mlijeko sa razićkog krša, gdje koze brste ljekovito bilje (pelin, majčinu dušicu, kadulju), smatrali se lijekom samim po sebi. Svježa surutka se pila svakodnevno za "čišćenje krvi i učvršćivanje zglobova."

2.Oblozi i masti za "grijanje kosti i čuvanje od loma" (Spoljašnja terapija)
- Melem od gospine trave (kantariona) i goveđeg loja
- Kosti koje gube snagu često prate jaki bolovi, naročito u kuku i leđima pri promjeni vremena. Nena je pravila gustu mast od pretopljenog goveđeg ili ovčijeg loja pomiješanog sa uljem gospine trave i divljeg rena. Time bi se u večernjim satima blagim pokretima trljala leđa i zglobovi da se "toplina uvuče duboko u srž."
-Oblozi od obarenog crnog luka i rakije prepečenice
- Za koljena i kukove koji "škripe i popuštaju", stavljali su se topli oblozi od stucanog crnog luka pomiješanog sa malo domaće komovice ili prepečenice i projinim brašnom, umotanim u čistu ovčiju vunu. Vuna je bila ključna - vjerovalo se da "suha ovčija toplina ne da kosti da zebe i truli."

3.Nenin savjet za krhke kosti
Nena je mlađim ženama i staricama u selu uvijek ponavljala tri zlatna pravila kad primjeti da im se stas povija, a korak skraćuje:
1. "Ne daj nogama da leže pod pokrivačem dok god sunce grije - sunce i hodanje su prvi lijek za kosti, a ležanje je prvi korak ka štakama."
2. "Čuvaj se padanja u zimsko doba više nego gladi. Starom čovjeku pad na ledu nije samo polomljena noga, nego često i sklopljene oči."
3. "Jedi ono što ima srž i zglob, pi mlijeko od koze, pa se ne boj da će te noge izdati prije vremena."

Sent from my SM-A546B using Tapatalk

[NetworkMaster]

NENIN LIJEK ZA TJESKOBU, STRAH I PREJEDANJE IZ TUGE

U Razićima pojam "stresa" ili "depresije" nije postojao. Govorilo se da je čovjeku "srce ustreptalo", da ga je spopao "sijedi strah", da mu je "duša nemirna i turobna" ili da ga muči "gladna tuga" - ono stanje kada čovjek, kad mu je duši tijesno, tješi sebe hranom i ne može da stane, a da pritom ne zna ni šta jede ni zašto jede.
Nena je dobro znala da nemir u glavi i prsima uvijek udara pravo na želudac i srce. Njen lijek za smirenje nije bio u otrovnim napicima, nego u biljkama sa župskih livada koje hlade usplahirenu krv, te strogim neninim riječima koje liječe dušu od praznine.
Evo kako je nena liječila nemir, strah i "gladnu tugu":
1. Nenini čajevi za "smirivanje uzavrele krvi i vraćanje sna" (unutrašnja terapija)
- Čajna mješavina od matičnjaka (matičine), odoljena (valerijane) i kamilice.
- Matičnjak se smatra"biljkom koja raduje srce", dok je korijen odoljena bio najjači prirodni lijek protiv straha i stresa.
- Priprema: Kašika suhog matičnjaka, pola kašičice usitnjenog korijena odoljena, i šaka kamilice preliju se sa pola litre ključale vode, poklopi i ostanu da stoje petnaest minuta.
- Upotreba: Pila se po jedna šolja mlakog čaja pred veče, a obavezno i po nekoliko gutljaja noću kad čovjeka spopane "crna misao" i nesanica. Nena je govorila: "Ovaj čaj spušta tešku sjenku sa duše i vezuje oči u miran san".
- Napitak od toplog kozjeg mlijeka, šumskog meda i nekoliko kapi kantariona.
- Kad bi dijete ili odrastao čovjek pretrpio strah (od nevremena, nesreće ili ružnog sna), nena bi umutila šolju toplog kozjeg mlijeka sa velikom kašikom meda. Vjerovalo se da toplo mlijeko i med "prave mehki zid oko uplašenog srca" i gase unutrašnji drhtaj.
2. Oblozi i miris za "rasterećenje prsa i glave" (spoljašnja terapija)
- Priprema: U čistu lanenu vrećicu ušile bi se osušene stabljike lavande, divlje majčine dušice i cvjetovi hmelja.
- Primjena: Jastučić bi se preko noći stavljao pod glavu ili blizu jastuka. Dok čovjek spava, blagi miris ovih trava ulazio bi kroz nos i uši, širio zadihane grudi i smirivao treperenje u grudnom košu.
Mausanje (masiranje) sljepočnica i vrata uljem metvice (nane)
- Kad bi čovjeka zaboljela glava od sekiracije i stresa, nena bi umočila prste u čisto ulje metvice (nane) ili metvice potopljene u rakiju, pa joj lagano izmasirala sljepočnice, čelo i potiljak. Hladan miris metvice odmah bi "razbio maglu u glavi".
3. Evo kako je nena liječila "gladnu tugu" (prejedanje iz utjehe)
Nena je vrlo dobro poznavala onu ljudsku slabost kada se nesreća, samoća ili briga utapaju u hrani - kad čovjek stalno traži da šta stavi u usta, ne zato što je gladan, nego zato što mu je u stomaku prazno i teško.
Protiv te "gladne tuge" nena je imala lijek i pravilo:
- Gorak gutljaj prije svakog posezanja za hranom.
- Kada bi primjetila da ukućanin iz dosade ili tuge ne izlazi iz kuće i po vas dan nešto žvače, nena bi mu dala da popije čašicu gorkog čaja od pelina ili nekoliko kapi soka od divljeg pelina.
- Gorčina u ustima odmah bi "ubila želju za prejedanjem" i ugasila onaj lažni duševni apetit koji traži hljeb i masno tamo gdje treba mir.

Zov i hodanje umjesto jela
- Kad bi nekoga spopala tuga i kad bi počeo da traži utjehu u hrani, nena bi mu rekla:"Čekaj, stani. Nije tebi gladan želudac, nego ti je duša ostala na putu. Uzmi motiku, idi okopaj red kukuruza, ili se popni uz potok do izvora pa se umij ledenom vodom. Dok se krv pokrene i znoj probije, tuga će pobjeći iz tebe, a hljeb će ti opet imati pravu mjeru kad vrijeme dođe."
4. Nenina mudrost za mirnu glavu
1. "Ne nosi brigu dana u noć. Šta je bilo - prošlo je, a šta će biti - Bog dragi zna. Ko svaku noć legne sa brigom na prsima, tome džaba i čaj i med.
2. Čovjek se najčešće prepadne vlastite sjenke kad predugo sjedi u zatvorenoj kući. Izađi na vjetar, pogledaj u nebo iznad Visočice, pa vidi koliko je brdo veliko, a tvoja muka mala."
3. Kad ti je najteže u prsima, zapjevaj tihu pjesmu sebi u bradu ili ispričaj neku staru priču. Pjesma otvara prsa, a teška riječ i šutnja pritiskaju srce dok ne pukne.

Sent from my SM-A546B using Tapatalk

[Bluemoon]

Kako izvući mast iz jazavca?

Bože dragi @NetworkMaster ko ti je ta Nena.

Poslano sa mog SM-A566B koristeći Tapatalk

[NetworkMaster]

Kako izvući mast iz jazavca?

Bože dragi @NetworkMaster ko ti je ta Nena.

Poslano sa mog SM-A566B koristeći Tapatalk

Prvo nadjes jazavca )) nena stara bosanka a nadjoh bas dobre tekstove sto je pricala a djeca zapisivala i pamtila... bukvalno zena manje vise prica sve sto znamo a zaboravljamo )))

Sent from my SM-A546B using Tapatalk

[NetworkMaster]

LIJEK NENE HUMIJE ZA "VATRU I STUDEN NA PLUĆIMA" (UPALA PLUĆA)

Kad bi koga u Razićima pritisla "studen na plućima" - pa čovjek počne gorjeti, teško disati i suho kašljati da mu se prsa cjepaju - nena Humija nije čekala ni časa. Evo kako bi nena spravljala lijek i liječila bolesnika od upale pluća:
"Slušaj ti mene dobro. Kad studen probije kosti pa sjedne na pluća, to se ne liječi preko noći. Pluća su ko dva mehka krila u prsima - kad se napune vatre, valja ih spolja ugrijati i 'obložiti', a iznutra očistiti toplim napitkom da insan prodiše."
1. Topli oblog od svinjske masti i komovice (da izvuče vatru iz prsa)
- Šta se uzima: "Domaća, nesoljena svinjska mast, čista pamučna krpa ili novina, i malo domaće jake komovice."
- Kako se spravlja: "Uzmi kašiku masti pa je blago smlači na šporetu da bude tečna, ali ne vrela da ne spržiš čovjeka! Premaži bolesniku čitava prsa i leđa tom mašću pa preko poprskaj sa nekoliko kapi komovice."
- Upotreba: "Preko stavi toplu krpu ili list papira, pa bolesnika dobro utopli vunenim džemperom i pokrij s dva jorgana. Ima da se znoji dok iz njega ne izađe i zadnja kap te zloglasne vatre! Kad se oznoji, odmah ga preobuci u suho, ne smije na njemu ostati mokra košulja ni minute."

2. Čaj od podbijela, majčine dušice i korijena bijelog šljeza (za iskašljavanje i lakši dah)
- Šta se uzima: "Cvijet i list od podbijela, majčina dušica i isjeckan korijen bijelog šljeza.
- Kako se spravlja: "Korijen šljeza potopi u mlaku vodu da pusti svoju gustu sluz, a podbijel i majčinu dušicu prelij vrelom vodom pa poklopi. Kad se smlači pomješaj to dvoje i dodaj kašiku pravog meda."
- Kako se pije: "Pije se toplo po nekoliko gutljaja na svakih sat vremena. Šljez i podbijel razbijaju onaj teški, zalijepljeni šlajm u prsima, a majčina dušica ubija nečistoću i otvara disanje."

3. Kuhati guščiju ili kokošiju čorbu sa lukom (za vraćanje snage)
- Priprema: "Kad čovjek gori od pluća, on ne može jesti tešku hranu. Zato se zakolje domaća kokoš ili guska, pa se napravi jaka, nemasna čorba sa puno crvenog i bijelog luka."
- Upotreba: "Bolesnik mora piti tu toplu čorbu iz šolje. Bijeli luk u čorbi je najbolji narodni lijek protiv svake hužde i otrova, a topla voda vraća snagu i natapa grlo."

4. Nenine stroge naredbe za oporavak pluća:
- Strogo ležanje:"Nema ustajanja iz kreveta pa da je kuća na glavu pala! Čim bolesnik ustane i kroči na hladan pod, studen se vrati u pluća i onda mu nema spasa."
- Soba mora da diše: "Nemojte udaviti čovjeka u zatvorenom. Neka u sobi bude toplo ali svako malo otvorite prozor na minut da uđe čist vazduh, pa ga opet zatvorite."
- Duži oporavak: "I kad vatra spadne, bolesnik je slab ko prut. Nema teškog rada u polju niti izlaska na mraz bar dvije sedmice nakon što kašalj stane. Pluća se vidaju polahko i natenane.

Sent from my SM-A546B using Tapatalk