___Događaji & Fešte___

[Mylene]

“Muzeji ujedinjuju podijeljeni svijet”: Međunarodni dan muzeja u JU Muzeji i galerije Budve

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana muzeja, JU Muzeji i galerije Budve organizuje cjelodnevni program inspirisan ovogodišnjom temom „Muzeji ujedinjuju podijeljeni svijet“, koja ističe značaj muzeja kao prostora dijaloga, razumijevanja i povezivanja zajednica kroz kulturu i zajedničko nasljeđe.


Program će biti realizovan 18. maja 2026. godine, kada će svim posjetiocima biti omogućen besplatan ulaz u muzejske postavke.


Tokom dana biće organizovana stručna vođenja kroz stalne postavke, edukativne posjete za učenike, kao i interaktivni sadržaji namijenjeni publici različitih generacija.


Poseban segment programa predstavljaće interaktivni „Zid poruka“, kroz koji će posjetioci imati priliku da podijele svoje utiske i razmišljanja o ulozi muzeja u savremenom društvu.



Takođe, foto-izazov „Muzej kroz tvoje oči“ omogućiće posjetiocima da muzejski prostor sagledaju iz lične i kreativne perspektive.


U večernjim časovima, sa početkom u 19 časova, biće održana panel diskusija posvećena ulozi muzeja u povezivanju zajednice i očuvanju kulturnog identiteta.


Obilježavanje Međunarodnog dana muzeja predstavlja priliku da se još jednom ukaže na važnost muzeja kao mjesta susreta, razmjene ideja i očuvanja kulturne baštine dostupne svim generacijama.


JU Muzeji i galerije Budve poziva sve zainteresovane građane i posjetioce da se pridruže programu i zajedno obilježe dan posvećen kulturi, nasljeđu i zajedništvu.

https://www.cdm.me/kultura/muzeji-uj...alerije-budve/

[crane_operator]

U PERASTU PROSLAVLJEN ZAVJETNI DAN – KOLO BOKELJSKE MORNARICE NA TRGU, SVETA MISA U CRKVI - Radio Kotor https://radiokotor.info/clanak/drust...misa-u-crkvi/2

Sent from my SM-S908B using Tapatalk

[nicky]

[Mylene]

https://forum.cdm.me/showthread.php?...01#post6291101

[Mylene]

Ljeto sa zvijezdama od 17. jula: Nastupaju Saša Kovačević, Dženan Lončarević, Džejla Ramović…

Turistička organizacija Bar najavljuje početak tradicionalne manifestacije ,,Ljeto sa zvijezdama”, koja će i ove godine tokom jula i avgusta obogatiti kulturno-zabavnu ponudu naše destinacije.

Tokom šest koncertnih večeri, posjetioce očekuju nastupi istaknutih izvođača iz Crne Gore i regiona, koji će raznovrsnim muzičkim programom upotpuniti ljetnje večeri u Baru i pružiti nezaboravan doživljaj svim generacijama.

Ovogodišnje izdanje manifestacije počinje u petak, 17. jula 2026. godine, na Šetalištu kralja Nikole, sa početkom u 21.00 čas.

Nastupima međunarodno priznatih umjetnika, manifestacija ,,Ljeto sa zvijezdama” garantuje raznolik spektar muzičkih žanrova koji će zadovoljiti svačiji ukus i preferenciju.

Nastupaju:
17.07. – Vokalisti, Andrea Demirović i Edis Agić
24.07. – Čardak bend i Dženan Lončarević
31.07. – Đina Konatar i Saša Kovačević
07.08. – Savo Perović i Slađa Allegro
14.08. – Akademia bend i Mirza Selimović
21.08. – Padrino Bend i Džejla Ramović

U okviru manifestacije održaće se i Ribar fest, koji promoviše mediteransku gastronomiju i primorsku tradiciju, a ulaz na svih šest koncerata će biti slobodan.

Manifestacija ,,Ljeto sa zvijezdama” obećava da će još jednom afirmisati Bar kao grad dobrog provoda i destinaciju za sve generacije.

“Pozivamo sve građane i goste Bara da nam se pridruže i zajedno uživamo u večerima ispunjenim vrhunskom muzikom, pozitivnom energijom i jedinstvenom atmosferom pod otvorenim nebom”, navodi se u saopštenju TO Bar.

https://www.cdm.me/zabava/muzika-fil...zejla-ramovic/

[nimfa]

Ovo je top tema

Sent from my CPH2611 using Tapatalk

[Mylene]

Najveći regionalni festival informatičkih dostignuća krajem septembra u Budvi

INFOFEST, najveći festival informatičkih dostignuća u regionu, biće održan od 27. do 30. septembra u hotelu Avala u Budvi.


Pod sloganom „Human in the Loop“, ovogodišnje izdanje festivala biće usmjereno ka jednom od najvažnijih pitanja savremenog tehnološkog razvoja – kakva je uloga čovjeka u vremenu u kojem vještačka inteligencija sve snažnije mijenja način poslovanja, odlučivanja i organizacije društva.


U tom kontekstu, INFOFEST 2026 otvoriće prostor za razgovor o tehnologijama koje oblikuju novu fazu digitalnog razvoja, ali i o odgovornosti, znanju i ljudskom prosuđivanju, koji moraju ostati sastavni dio njihove primjene.


Nakon perioda u kojem je digitalna transformacija dominantno posmatrana kroz prizmu tehnologije, razgovor se danas širi na pitanje ljudskog faktora u tehnološkim procesima. Zato će u fokusu INFOFEST-a biti vještačka inteligencija, sajber bezbjednost, digitalno povjerenje, obrazovanje, kao i uloga ljudske ekspertize u sistemima koji postaju sve autonomniji.


„U eri snažne ekspanzije vještačke inteligencije, ključno pitanje više nije samo šta tehnologija može, već kako obezbijediti da njena primjena ostane odgovorna i pouzdana. Zato ćemo na ovogodišnjem INFOFEST-u otvoriti razgovor o ulozi čovjeka u kontroli procesa, donošenju odluka, preuzimanju odgovornosti i izgradnji povjerenja u tehnologije koje sve snažnije oblikuju naše poslovanje i društvo“, saopštio je Miloš Savić, direktor festivala.



Takav pristup, ističe Savić, prirodan je nastavak misije koju INFOFEST gradi već tri decenije – da prepoznaje ključne tehnološke promjene i otvara teme koje su važne ne samo za ICT sektor, već i za širi razvoj privrede, institucija i društva.


„Kroz tri decenije potvrdili smo da INFOFEST nije samo konferencija, već mjesto susreta ljudi, ideja i institucija koji oblikuju digitalnu budućnost regiona. Naša ambicija ostaje ista, da budemo platforma za relevantan dijalog, nova partnerstva i bolje razumijevanje promjena koje dolaze“, dodao je Savić.


INFOFEST 2026 i ove godine okupiće u Budvi predstavnike ICT industrije, javnog sektora, privrede, akademske zajednice, regulatornih institucija i stručne javnosti, sa ciljem da kroz prezentacije, panele i susrete otvori prostor za razmjenu znanja, iskustava i ideja o pravcima daljeg digitalnog razvoja.


Više informacija o programu, prijavama, učesnicima i pratećim aktivnostima biće objavljeno u narednom periodu putem zvaničnih kanala INFOFEST-a: sajta, LinkedIn.

https://www.cdm.me/drustvo/najveci-r...embra-u-budvi/

[Mylene]

Predstava “Čekajući Oresta“ na tvrđavi Mogren

U petak, 10. jula od 21 čas, na tvrđavi Mogren, biće izvedena predstava „Čekajući Oresta“ Lade Kaštelan, nastala prema Sofoklovoj “Elektri” u režiji Livije Pandur. Predstava je produkcija Hrvatskog narodnog kazališta Varaždin.


Kako se navodi u opisu predstave: “’Čekajući Oresta’” na inovativan i posve drugačiji način donosi priču u kojoj se svatko od nas može prepoznati. Vječno suprotstavljene – Klitemnestra i Elektra – majka i kćer, u jednom od najvećih mogućih i najstrašnijih sukoba koji svijet pamti, pokušavaju se izboriti jedna s drugom, ostajući pri svojim principima. Bezvremenski je to triler, koji je za Elektrin rod započeo još otkad je njezin otac žrtvovao najstariju kćer za slavu i moć. I tako pokrenuo krugove mržnje i destrukcije. Plaća li se za smrt, smrću? I ako je tako, da li onda uopće itko ima pravo ubiti? – samo su neka od pitanja koja u dugim noćima i još dužim danima progone glavne junakinje, tjerajući ih na jezive misli koje progovaraju iz njih. Ima li osveta smisla? A ako se izvrši, donosi li mir, ili pak, još goru nesreću?”


Lada Kaštelan i Livija Pandur bave se transformacijom razumijevanja lika Elektre, a kroz ispitivanje različitih slojeva njenih postupaka, ukazuju na važnost ženskih likova u grčkoj tragediji.


Dramska spisateljica, dramaturg predstave, Lada Kaštelan, povodom rada na tekstu je u listu “Nacional” istakla:


“Za grčkim mitovima uvijek se poseže kad se želi reći nešto o sadašnjosti, o svom svijetu, o nečem što je aktuelno, neriješeno, mučno, zastrašujuće, o čemu je teško ili se ne može govoriti, mitovi nas okreću u sebe i sada. Mitski Trojanski rat, ili Tebanski, to je uvijek ili onaj rat koji je tek završio ili onaj koji tek dolazi, s tim su računali i moja Trilogija o Agamemnonu i moje adaptacije Euripidovih Feničanki i Helene, Aristofanove Lizistrate… Priča o Elektri, i to upravo onakva kakva je u Sofoklovoj drami Elektra, a sačuvane su i Eshilova i Euripidova verzija, privukla me je iz dva razloga… Jedan razlog je teški odnos majke i kćeri, meni uvijek izazovna tema. Drugi su posljedice koje ratovi i krize ostavljaju na porodične odnose i cijelo društvo, transgeneracijske traume. Mislim pritom i na čestu pojavu kad se nečiji stavovi oslanjaju na iskustvo roditelja i predaka, na čiju se stranu ljudi stavljaju zbog porodičnih lojalnosti i ne dovode u pitanje vjerodostojnost i valjanost narativa koji su naslijedili”.



Redteljka Livija Pandur, od ranije poznata festivalskoj publici kroz rad u “Pandur teatru” i po samostalnim režijama, za isti medij dodaje i to:


“Sve uvijek krene iz teksta, to je uvijek osnova i bit svake predstave. Elektra i Klitemnestra su u središtu naše priče, njihovi snovi, noćne more, ‘religija boli’, a slijede ih pratitelji, koji nisu ni moralni arbitri ni komentatori, ali u naraciji omogućavaju i potpiruju ispovijedi glavnih junakinja. A tu je i glumačka podjela ove predstave koja je uvijek preduvjet da se može ostvariti uzbudljivo pozorišno putovanje po pokrajinama ljudskih odnosa. Apsolutno je važno da se govori o snazi žene. Svjedoci smo raspada civilizacijskih vrijednosti, etike i morala, živimo u vremenu stalnih ratova, nejednakosti, ugnjetavanja manjina. U društvu u kojem još uvijek svjedočimo nečuvenom nasilju, silovanjima, ubistvima, iskorištavanju, nejednakosti – pozorište još uvijek ima moć osvještavati, probuditi, inspirisati, upozoriti.”


Autorski tim predstave, pored rediteljke Livije Pandur, čine dramaturginja Lada Kaštelan, scenograf Marko Japelj, kostimograf Leo Kulaš i kompozitorka Tamara Obrovac. Autorka video projekcija je Vanda Petrović.


U predstavi igraju: Nina Violić, Dea Presečki, Filip Eldan, Nikša Eldan, Beti Lučić i Elizabeta Brodić.

https://www.cdm.me/grad/predstava-ce...vrdavi-mogren/

[Mylene]

“Urnebesna tragedija” na 39. Barskom ljetopisu

U okviru pozorišnog programa 39. Festivala „Barski ljetopis“, u četvrtak, 9. jula sa početkom u 21.30 na Ljetnjoj sceni Doma kulture, biće odigrana predstava „Urnebesna tragedija“, rađena po kultnom tekstu Dušana Kovačevića, u režiji i adaptaciji jednog od najvećih regionalnih pozorišnih stvaralaca, Jagoša Markovića.


Ova predstava je nastala kao velika i uspješna koprodukcija Narodnog pozorišta u Beogradu i Narodnog pozorišta Republike Srpske iz Banja Luke.



Prošlo je više od tri decenije od prvog pojavljivanja ovog komada na sceni (1991), a ova klasična komedija narušenog identiteta danas zvuči aktuelnije nego ikada. Kroz prepoznatljiv kovačevićevski spoj urnebesnog i tragičnog, predstava u fokus stavlja porodicu kao destruktivni epicenter našeg života i svijet u malom, otvarajući pitanja nasilja, gubitka sopstva i apsurda u kojem živimo.


Glumački ansambl čine: Nikolina Friganović, Željko Erkić, Petar Vasiljević, Nela Mihailović, Aleksandar Vučković, Sandra Bugarski, Gojko Baletić, Ljubiša Savanović, Marija Nedeljkov.

https://www.cdm.me/grad/urnebesna-tr...kom-ljetopisu/

[crane_operator]

https://radiotivat.com/2026/07/17/ja...ku-olimpijadu/

Sent from my SM-S908B using Tapatalk

[Mylene]

“Budvanska barka” započinje festivalsko putovanje u Perastu

Kratki igrani film „Budvanska barka“ započinje svoje festivalsko putovanje uvrštavanjem u zvaničnu selekciju 10. Međunarodnog filmskog festivala Forteca (FIFFP), koji će biti održan od 26. do 30. jula 2026. godine u Perastu.

Film će biti prikazan u okviru programa Dokumentarni i kratki film, u ponedjeljak, 27. jula, u 12 časova, u hotelu Heritage Grand Perast.

Učešće na Festivalu Forteca predstavlja važan početak festivalskog života filma i priliku da ga upozna međunarodna publika, filmski autori i profesionalci iz regiona i Evrope.

Iako duboko ukorijenjena u Budvi i njenom duhu, „Budvanska barka“ progovara univerzalnim jezikom. Sentencije koje nose film – „Znalo se ko more gleda kao hljeb, a ako kao razglednicu“, „Budvani ne igraju karte da pobijede, nego da vide ko si“, „Ne dam da mi betoniraju sjećanja“ i „Grad koji preživi vjekove nauči da razlikuje prolazno od sudbine“ – nadilaze lokalni ambijent i postaju promišljanja o ljudskoj prirodi, identitetu, pripadanju, karakteru, prolaznosti i vrijednostima koje odolijevaju vremenu. Upravo u toj sposobnosti da iz jedne autentične budvanske priče progovori o iskustvima koja prepoznaje svaki čovjek, leži univerzalnost i snaga filma „Budvanska barka“.

Upravo zato vjerujemo da će publika u Perastu u filmu prepoznati toplinu, autentičnost i univerzalnost koje nadilaze mjesto u kojem je nastao Uvjereni smo da će i festivalska publika to prepoznati.

Posadi „Budvanske barke“ želimo mirno more i uspješno prvo festivalsko putovanje!

https://www.cdm.me/grad/budvanska-ba...nje-u-perastu/

[Mylene]

Bar će ponovo biti centar MMA scene: Najavljen MFC 24

Nakon niza uspješno organizovanih događaja koji su pomjerili granice borilačkog sporta u Crnoj Gori, MFC (Montenegro Fighting Championship) ponovo stiže u Bar. Najveća domaća MMA organizacija, koju predvode Alen Džankić i Miloš Kaluđerović, najavila je novo izdanje spektakla koje će biti održano 14. novembra u Sportskoj dvorani “Topolica”.

MFC 24 biće posljednji veliki događaj organizacije u ovoj godini, a ljubitelji borilačkih sportova već sada s nestrpljenjem očekuju informacije o borbama koje će obilježiti veče.

Za kratko vrijeme MFC je izrastao u najznačajniju MMA promociju u Crnoj Gori, okupljajući najbolje domaće i regionalne borce, uz produkciju koja može da parira mnogo većim evropskim organizacijama. Svaki događaj donio je punu dvoranu, atraktivne mečeve i atmosferu koja je potvrdila da MMA u Crnoj Gori bilježi veliki rast.

Iza ovog projekta stoje Alen Džankić i Miloš Kaluđerović, koji su svojim radom uspjeli da izgrade prepoznatljiv sportski brend i Crnu Goru pozicioniraju na regionalnoj MMA mapi.

Organizatori za sada nisu otkrili imena boraca koji će nastupiti na MFC 24, ali sudeći po prethodnim događajima, publiku očekuje još jedno veče vrhunskih borbi i nezaboravne atmosfere.

Bar će tako 14. novembra ponovo postati centar regionalne MMA scene, a MFC nastavlja da potvrđuje status organizacije koja iz događaja u događaj podiže standarde borilačkog sporta u Crnoj Gori.

https://mladiniksica.me/bar-ce-ponov...avljen-mfc-24/

[Mylene]

Bogat program jubilarnog festivala „Ćirilicom“ od ponedjeljka u Budvi

Jubilarni, deseti festival „Ćirilicom“ biće otvoren u ponedjeljak, 24. avgusta, na Trgu između crkava u Starom gradu Budve. Tokom naredne tri sedmice, do 15. septembra, festival će kroz književnost, pozorište, muziku, operu, likovnu umjetnost i programe posvećene kulturnom i duhovnom nasljeđu ponuditi jedno od najobuhvatnijih izdanja u svojoj desetogodišnjoj istoriji. Deseto izdanje donosi pozorišne i operske premijere, koncerte, književne i umjetničke programe, a završava razgovorom sa Dušanom Kovačevićem i dodjelom nagrade „Sveti Stefan Štiljanović“, najavljeno je iz PR službe festivala „Ćirilicom“.

Kako se navodi u saopštenju, festival će biti otvoren uz prisustvo predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića, Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, urednice festivala Mile Baljević i direktora i glavnog urednika Radomira Uljarevića.

Prve večeri biće održana promocija knjige “Ćirilo i Metodije, who are you”, u kojoj učestvuju Jordan Plevneš, Stefan Đorđev i Goran Bjelanović, dok će u crkvi Santa Maria in Punta biti otvorena izložba „I bi slovo“ umjetnika Milivoja Babovića.

Pokrenut 2017. godine, festival „Ćirilicom“ tokom prethodnih devet izdanja izrastao je iz književne manifestacije u multidisciplinarni festival koji povezuje književnost, pozorište, muziku, likovnu umjetnost i teme vezane za kulturno nasljeđe Budve i Crne Gore. Na njegovoj sceni tokom prethodnih godina predstavljeni su brojni značajni autori iz Crne Gore, regiona i svijeta, među kojima i nobelovka Olga Tokarčuk, čije je gostovanje predstavljalo jedan od najznačajnijih međunarodnih trenutaka u dosadašnjoj istoriji festivala.

„Kada smo u ljeto 2017. godine, vođeni entuzijazmom i dugom prema sopstvenom nasljeđu, podigli zavjesu prvog festivala „Ćirilicom“ na Trgu između crkava, znali smo da pokrećemo manifestaciju koja treba da traje. Danas, deset godina kasnije, sa ponosom možemo reći da smo stvorili multidisciplinarni festival koji je Budvu dodatno upisao na mapu važnih kulturnih centara ovog dijela Evrope. Naš cilj je bio da tradiciju ne čuvamo kao uspomenu, već da je učinimo živom i relevantnom za savremenu publiku“, kazala je Mila Baljević, urednica festivala „Ćirilicom“.

Jubilarno izdanje donosi šest pozorišnih naslova, među kojima su premijere predstava “Ćirilo i Metodije, who are you”, “Nečista krv”, “Put oko sveta” i “Vladalac”, kao i premijera opere „Il segreto di Susan“ 27. avgusta.

Jedan od posebno izdvojenih programa je koncert Nikodimosa Kabarnosa, koji će biti održan 28. avgusta. Kabarnos je grčki pravoslavni arhimandrit, protopsalt i istaknuti izvođač i pedagog vizantijske muzike, poznat po njegovanju i savremenoj interpretaciji tradicionalnog vizantijskog muzičkog nasljeđa. Njegov nastup predstavljaće spoj duhovne tradicije i koncertne izvedbe, što se prirodno uklapa u koncept festivala.

Program će obuhvatiti takođe autorske književne večeri i razgovore, među kojima su predstavljanje knjige Mitropolita Joanikija “Duh diše gdje hoće”, veče posvećeno Draganu Hamoviću i njegovoj knjizi “Matični prostori”, program o djelu Jovana Delića, predstavljanje romana Igora Marojevića “Majko pusti me da idem”, kao i tribina „Perspektive pisanja u digitalnom dobu“. Festival će ugostiti i autora Sinana Gudževića.

Muzički program upotpuniće koncert Biljane Krstić i orkestra Bistrik, 7. septembra, dok će kroz pozorišne i književne programe biti otvorene teme vezane za istoriju, kulturno nasljeđe i savremeni umjetnički izraz.

„Kada smo krenuli u ovu priču, imali smo viziju koja danas, u svom desetom, jubilarnom izdanju, doživljava svoj vrhunac. Naša misija ostaje nepromijenjena – afirmacija kulturnih vrijednosti kroz prizmu međusobnog razumijevanja različitih kultura koje su se vjekovima ukrštale na ovim prostorima. Ćirilica je kroz vjekove bila arhiva naše sudbine, ali danas nema potrebu da se brani sa pozicije slabosti, već da se afirmiše kroz sopstvenu umjetničku snagu i ljepotu. Pismo živi samo onda kada stvara nove vrijednosti, a ovo izdanje pokazuje da ćirilica može da korespondira sa savremenim teatrom, muzikom, slikarstvom, vizuelnim umjetnostima i filozofijom XXI vijeka“, kazao je Radomir Uljarević, direktor i glavni urednik festivala.

Važan dio festivalskog programa čini i kontinuirano njegovanje kulturnog nasljeđa Budve. Tokom prethodnih izdanja festival je kroz razgovore, izložbe, predstave i druge programe otvarao teme posvećene ličnostima i događajima koji su obilježili istoriju Budve i njenog šireg prostora, od Stefana Mitrova Ljubiše, don Krsta Ivanovića i braće Zanović do Peraških i Paštrovskih isprava, srednjevjekovnog Statuta Budve i drugih segmenata lokalne kulturne baštine.

Posebno mjesto u identitetu festivala zauzima nagrada „Sveti Stefan Štiljanović“, nazvana po svetitelju i posljednjem knezu Paštrovića, koja je tokom prethodnih godina dodjeljivana istaknutim domaćim i međunarodnim stvaraocima, među kojima su akademici Zlata Bojović i Jovan Delić, kao i autori izvan Crne Gore.

Ovogodišnji festival biće zatvoren 15. septembra razgovorom sa Dušanom Kovačevićem, jednim od najznačajnijih savremenih dramskih pisaca i scenarista. Sa Kovačevićem će razgovarati Gojko Božović, nakon čega će mu biti uručena nagrada „Sveti Stefan Štiljanović“.

Festival „Ćirilicom“ organizuju „Obodsko slovo“ i Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore, uz pokroviteljstvo Opštine Budva. Svi programi su besplatni za publiku i počinju u 21 čas, na Trgu između crkava u Starom gradu Budve, dok će izložba „I bi slovo“ biti postavljena u crkvi Santa Maria in Punta. Kompletan program dostupan je na zvaničnom sajtu festivala www.cirilicom.net, kao i na profilima na društvenim mrežama.

https://rtnk.me/kultura/bogat-progra...eljka-u-budvi/

[Mylene]

“Per Gint“ – premijera prve pozorišne koprodukcije Tivta i Dubrovnika

Prva pozorišna koprodukcija Centra za kulturu Tivat i Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika, predstava „Per Gint“ Henrika Ibzena, u režiji Paola Tišljarića, biće premijerno izvedena pred tivatskom publikom u nedjelju, 23. avgusta u 21 čas, u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat, u okviru Festivala mediteranskog teatra Purgatorije.

Centar za kulturu Tivat konstantno ulaže u međunarodnu saradnju, te i ovim projektom potvrđuje lidersku poziciju u pozorišnoj umjetnosti, i status kulturnog ambasadora Crne Gore. Ovaj projekat je prva pozorišna koprodukcija između Dubrovnika i nekog pozorišta u Crnoj Gori, a tek jedna od rijetkih saradnji ovog tipa izmedju crnogorskih i hrvatskih pozorišta.Centar za kulturu Tivat ove godine realizuje čak dvije nove pozorišne koprodukcije sa hrvatskim pozorištima – pored predstave “Per Gint”, krajem jula održana je premijera koprodukcije Centra sa GDK Gavella iz Zagreba, pozorišna predstava “Michelangelo Buonarroti”, Miroslava Krleže. Takođe, Centar za kulturu Tivat kroz projekte na polju međunarodne saradnje daje šansu crnogorskim umjetnicima, a u saradnji sa KMD priliku je dobio mladi crnogorski glumac Miloš Kašćelan.

Nakon uspješne premijere u Dubrovniku u aprilu, predstava “Per Gint” stiže u Tivat, čime se zaokružuje prvi zajednički pozorišni projekat ove dvije institucije i potvrđuje kontinuitet saradnje koja je tokom prethodne dvije godine intenzivna kroz razmjenu predstava.

„Ovaj dramski spjev u pet činova proslavljenog norveškog dramatičara Henrika Ibzena, remek-djelo svjetske književnosti, neobično i duhovito, a opet duboko istražuje čovjekove vrline, poroke i ludosti, utjelovljene u liku Per Ginta. Zasnovana na norveškom folkloru i Ibzenovim maštovitim izumima, drama, prožeta pjesničkim misticizmom i romantizmom, prati svjetska lutanja glavnog junaka koji na svom putu pronalazi doslovno sve, osim sebe samoga. Kako je napisao G. B. Šo: „Per je svačiji junak. On na maštu djeluje isto kao što su djelovali Hamlet, Faust i Mocartov Don Žuan“, a mnogi drugi su ga s razlogom još približavali značenju Don Kihota ili Švejka. Ova epopeja o identitetu, bijegu od odgovornosti, potrazi za smislom i suočavanju sa samim sobom dobija novo, aktuelno značenje, preoblikovano u živu, dinamičnu pozorišnu formu. Rediteljski pristup polazi od Ibzenovog predloška, ali ga interpretira kroz savremeni scenski jezik, fragmentiranu strukturu, snažnu vizuelnost i ekspresivnu glumačku igru, otvarajući prostor za univerzalna pitanja o iluzijama, identitetu i ličnoj odgovornosti u svijetu stalnih promjena. Per Gint više nije samo romantični lutalica, već i figura našeg doba – rastrzan između želje za uspjehom, bijega od sebe i potrebe za istinskim susretom s drugim. Ova savremena interpretacija Ibzenovog klasika otvara dijalog između klasičnog dramskog teksta i aktuelnog društvenog konteksta, istražujući nove izvođačke mogućnosti i aktuelizujući temeljna pitanja identiteta, slobode i odgovornosti. Per Gint tako postaje repertoarski naslov koji spaja tradiciju i savremenost, klasični predložak i moderno pozorišno mišljenje. Bez romantizacije. Bez utjehe.“ kaže reditelj Paolo Tišljarić.

Adaptaciju i dramaturgiju potpisuje Antonela Tošić, scenografiju Irena Kraljić, kostimografiju Ana Mikulić, a muziku i dizajn zvuka Žarko Dragojević.

Ansambl predstave čine Alen Liverić, Branimir Vidić, Mirej Stanić, Nika Lasić, Miloš Kašćelan, Gabriela Redžić, Edi Jertec, Glorija Šoletić, Bojan Beribaka, Dorian Vicić i Nikola Radoš, te članovi Folklornog ansambla Linđo i KUD Čilipi.

Ulaznice su dostupne onlajn putem sajta www.czktivat.me, kao i na blagajni Centra za kulturu Tivat dva sata prije početka predstave. Za dodatne informacije možete pozvati broj: +382 69 342 799.

https://www.cdm.me/grad/per-gint-pre...-i-dubrovnika/