Nerviramo sami sebe sve se da iskulirat.
Poslano sa mog SM-A566B koristeći Tapatalk
Ubjedljivo najveći gabelji u lancu gabelja su sledeći likovi ili niz likova
Dignu zgradu, napucaju je, urede se stanovi za rentu na dan ili duže, naprave i recepciju, i onda vas kao porodicu u apartmanu dočekaju 2 (slovoma: dvije) rolne toalet papira.
Ima tu još nekih detalja koje bih mogla nabrojati, ali ovaj detalj je ono đe mi stvarno padne roletna koliko neko može biti gabelj od 1 do 100. Šampioni.
"I shut my mouth and hold the light"
Snobovi.Jebeni snobovi.
Ne nerviraju me no mi se gade.Gadluk goli.
Snob...pa to je najgori uzorak homo sapiensa.
Poslano sa mog SM-A566B koristeći Tapatalk
Svaki dan je dobar za upiranje.
ove sveske zasivene na u unutrasnjosti majice
nothing comes from violence and nothing ever could
Klik bum tras ananas
nothing comes from violence and nothing ever could
JUČER JE EUROPSKI PARLAMENT USVOJIO DEREGULACIJU NOVE GENERACIJE GMO-a (NGT) – I STAVIO INTERESE KORPORACIJA ISPRED PRAVA GRAĐANA NA INFORMIRANI IZBOR
Za mene je ovo jedan od najvažnijih i najopasnijih trenutaka za budućnost hrane u Europskoj uniji - i moj osjećaj svega ovog je da su političari izdali narod za profite korporacija, ali i izdali budućnost Europe te krenuli smjerom američkog industrijskog modela.
Europski parlament usvojio je kompromisni tekst kojim se velik dio novih genetski modificiranih biljaka (NGT-1) izuzima iz postojećeg sustava GMO regulacije.
Najveći problem ovog zakona nije sama tehnologija.
𝐍𝐚𝐣𝐯𝐞ć𝐢 𝐩𝐫𝐨𝐛𝐥𝐞𝐦 𝐣𝐞 𝐨𝐧𝐨 š𝐭𝐨 𝐣𝐞 𝐢𝐳 𝐧𝐣𝐞𝐠𝐚 𝐢𝐳𝐨𝐬𝐭𝐚𝐯𝐥𝐣𝐞𝐧𝐨.
Zastupnici su odbacili amandmane koji su tražili jasno označavanje proizvoda dobivenih novim GMO tehnikama te snažnija ograničenja vezana uz patente na sjeme. Time su građanima uskratili mogućnost da u potpunosti znaju što jedu i kako je njihova hrana proizvedena.
𝐁𝐞𝐳 𝐨𝐳𝐧𝐚č𝐚𝐯𝐚𝐧𝐣𝐚, 𝐬𝐥𝐣𝐞𝐝𝐢𝐯𝐨𝐬𝐭𝐢 𝐢 𝐬𝐮𝐬𝐭𝐚𝐯𝐚 𝐩𝐫𝐚ć𝐞𝐧𝐣𝐚 𝐝𝐮𝐠𝐨𝐫𝐨č𝐧𝐢𝐡 𝐮č𝐢𝐧𝐚𝐤𝐚, 𝐨𝐝𝐠𝐨𝐯𝐨𝐫𝐧𝐨𝐬𝐭 𝐳𝐚 𝐞𝐯𝐞𝐧𝐭𝐮𝐚𝐥𝐧𝐞 𝐩𝐫𝐨𝐛𝐥𝐞𝐦𝐞 𝐩𝐫𝐞𝐛𝐚𝐜𝐮𝐣𝐞 𝐬𝐞 𝐬 𝐩𝐫𝐨𝐢𝐳𝐯𝐨đ𝐚č𝐚 𝐧𝐚 𝐝𝐫𝐮š𝐭𝐯𝐨 𝐮 𝐜𝐣𝐞𝐥𝐢𝐧𝐢.
Istovremeno se otvara prostor za daljnje širenje patenata na sjeme.
To znači veću koncentraciju tržišta u rukama malog broja velikih korporacija te dodatni pritisak na male oplemenjivače i poljoprivrednike.
Zagovornici zakona tvrde da će nove genomske tehnike donijeti otpornije biljke i smanjiti upotrebu pesticida.
No među biljkama koje se prve razvijaju i čekaju odobrenje velik broj upravo je namijenjen toleranciji na herbicide. Takve biljke u praksi često ne znače manje kemikalija, nego nastavak ili povećanje njihove uporabe.
Ono što posebno zabrinjava jest da se poljoprivrednicima ponovno nudi tehnološko rješenje za probleme koji su prvenstveno politički i ekonomski.
Poljoprivrednici diljem Europe posljednjih godina nisu prosvjedovali zato što nemaju dovoljno novih GMO usjeva. Prosvjedovali su zbog niskih otkupnih cijena, nelojalne konkurencije, prekomjerne birokracije, rasta troškova proizvodnje i sve težeg opstanka na tržištu.
Ovaj zakon ne rješava te probleme niti poljoprivrednici imaju razloga za slavlje.
𝐕𝐚ž𝐧𝐨 𝐣𝐞 𝐫𝐚𝐳𝐮𝐦𝐣𝐞𝐭𝐢 𝐣𝐨š 𝐣𝐞𝐝𝐧𝐮 𝐬𝐭𝐯𝐚𝐫 - 𝐨𝐯𝐨 𝐝𝐚𝐧𝐚𝐬 𝐧𝐢𝐣𝐞 𝐛𝐢𝐥𝐨 𝐠𝐥𝐚𝐬𝐨𝐯𝐚𝐧𝐣𝐞 𝐨 𝐭𝐨𝐦𝐞 𝐡𝐨ć𝐞 𝐥𝐢 𝐆𝐌𝐎 𝐛𝐢𝐭𝐢 𝐝𝐨𝐩𝐮š𝐭𝐞𝐧 𝐮 𝐄𝐮𝐫𝐨𝐩𝐬𝐤𝐨𝐣 𝐮𝐧𝐢𝐣𝐢 𝐢𝐥𝐢 𝐧𝐞ć𝐞.
GMO je u Europskoj uniji već godinama dopušten, ali pod strogim pravilima koja su uključivala procjenu rizika, sljedivost, označavanje i određenu razinu zaštite prava potrošača na informirani izbor.
Ovim zakonom uvodi se nova podjela genetski modificiranih biljaka na dvije kategorije:
NGT-1 obuhvaća biljke s manjim genetskim izmjenama za koje zakonodavac smatra da su usporedive s promjenama koje bi mogle nastati prirodnim putem ili klasičnim oplemenjivanjem. Međutim, to nije znanstveno dokazano za svaku pojedinu izmjenu, nego se temelji na pretpostavci ugrađenoj u sam zakon. Kategorija NGT-1 može obuhvatiti do 20 genetskih izmjena, iako i jedna jedina izmjena može imati dalekosežne posljedice na organizam.
NGT-2 obuhvaća složenije genetske promjene i za njih i dalje ostaju na snazi postojeća GMO pravila, uključujući procjenu rizika i označavanje.
Problem je što će NGT-1 biljke sada moći dolaziti na tržište bez dosadašnjeg sustava procjene rizika, bez pune sljedivosti kroz prehrambeni lanac i bez obveznog označavanja hrane za krajnje potrošače.
𝐃𝐫𝐮𝐠𝐢𝐦 𝐫𝐢𝐣𝐞č𝐢𝐦𝐚, 𝐠𝐫𝐚đ𝐚𝐧𝐢𝐦𝐚 𝐬𝐞 𝐧𝐞 𝐨𝐝𝐮𝐳𝐢𝐦𝐚 𝐬𝐚𝐦𝐨 𝐩𝐫𝐚𝐯𝐨 𝐧𝐚 𝐢𝐧𝐟𝐨𝐫𝐦𝐚𝐜𝐢𝐣𝐮, 𝐧𝐞𝐠𝐨 𝐢 𝐦𝐨𝐠𝐮ć𝐧𝐨𝐬𝐭 𝐬𝐭𝐯𝐚𝐫𝐧𝐨𝐠 𝐢𝐳𝐛𝐨𝐫𝐚.
𝐉𝐞𝐫 𝐤𝐚𝐤𝐨 𝐦𝐨ž𝐞𝐦𝐨 𝐛𝐢𝐫𝐚𝐭𝐢 ž𝐞𝐥𝐢𝐦𝐨 𝐥𝐢 𝐤𝐮𝐩𝐢𝐭𝐢 𝐢𝐥𝐢 𝐢𝐳𝐛𝐣𝐞ć𝐢 𝐨𝐝𝐫𝐞đ𝐞𝐧𝐢 𝐩𝐫𝐨𝐢𝐳𝐯𝐨𝐝 𝐚𝐤𝐨 𝐨𝐧 𝐧𝐢𝐣𝐞 𝐨𝐳𝐧𝐚č𝐞𝐧?
Istovremeno se odgovornost za eventualne buduće probleme sve više prebacuje s korporacija na društvo u cjelini, dok se otvara prostor za dodatno širenje patenata na sjeme i daljnju koncentraciju tržišta u rukama malog broja velikih kompanija.
Zato smatram da se danas nije glasalo prvenstveno o znanosti ili tehnologiji. Glasalo se o transparentnosti, pravu na izbor i o tome tko će u budućnosti imati kontrolu nad hranom i sjemenom.
I upravo zato mislim da više nije dovoljno samo pratiti što rade političari i korporacije.
Zakon će stupiti na snagu u roku 2 godine - a nakon toga nećete znati da li proizvodi na tržištu sadrže GMO ili ne i više nećete imati slobodu izbora na tržištu.
𝐀𝐤𝐨 ž𝐞𝐥𝐢𝐦𝐨 𝐳𝐚𝐝𝐫ž𝐚𝐭𝐢 𝐩𝐫𝐚𝐯𝐨 𝐧𝐚 𝐢𝐳𝐛𝐨𝐫, 𝐦𝐨𝐫𝐚𝐦𝐨 𝐬𝐭𝐯𝐚𝐫𝐚𝐭𝐢 𝐚𝐥𝐭𝐞𝐫𝐧𝐚𝐭𝐢𝐯𝐞.
Uzgajajte vlastitu hranu gdje god možete – u vrtu, voćnjaku, na balkonu ili u teglama.
Čuvajte i razmjenjujte sjeme. Iako se u potpunosti nećemo moći zaštititi od kontaminacije peluda s GM usjeva, ovisno o kulturama, vlastiti vrt je ipak velika alternativa.
Učite vještine koje nas čine manje ovisnima o sustavima koje ne možemo kontrolirati.
Podržite lokalne OPG-ove i proizvođače koji još uvijek proizvode hranu izvan industrijskog modela. Kupujte od njih, posjećujte ih, učite od njih i pomozite im da opstanu. Jer ako vi nećete kupovati kod njih nego u supermarketima, oni će propasti i jedina alternativa će vam ostati industrijska hrana.
𝐏𝐫𝐚𝐯𝐨 𝐧𝐚 𝐢𝐳𝐛𝐨𝐫 𝐩𝐨𝐬𝐭𝐨𝐣𝐢 𝐬𝐚𝐦𝐨 𝐝𝐨𝐤 𝐩𝐨𝐬𝐭𝐨𝐣𝐞 𝐚𝐥𝐭𝐞𝐫𝐧𝐚𝐭𝐢𝐯𝐞.
𝐀 𝐚𝐥𝐭𝐞𝐫𝐧𝐚𝐭𝐢𝐯𝐞 𝐧𝐞ć𝐞 𝐬𝐚č𝐮𝐯𝐚𝐭𝐢 𝐧𝐢 𝐁𝐫𝐮𝐱𝐞𝐥𝐥𝐞𝐬 𝐧𝐢 𝐤𝐨𝐫𝐩𝐨𝐫𝐚𝐜𝐢𝐣𝐞.
Sačuvat ćemo ih mi – svojim odlukama, svojim novcem, svojim znanjem i svojim vrtovima.
Biovrt je tu i dalje - već više od 20 godina pokazuje kako je moguće uzgajati obilje hrane bez ovisnosti o patentiranom sjemenu, pesticidima i drugim industrijskim rješenjima.
I ono što planiram u budućnosti je još više smanjiti kupovinu u dućanima i sve veći fokus prebaciti na sve što uzgojim.
Za sve što ne uzgojim ja sama - naći lokalne, ekološke OPG-ove (poput hejde, žitarica, brašna...)
Jer najveća sloboda nije u tome da se nadamo dobrim zakonima, nego da imamo znanje, vještine i mogućnost sami uzgajati dio svoje hrane. Pridružite mi se na obilascima imanja i ostalim edukativnim aktivnostima te naučite kako sve ovo možete i vi napraviti.
DOPUNA: TKO JE KAKO GLASOVAO?
Službeni rezultati glasovanja Europskog parlamenta o deregulaciji novih genomskih tehnika (NGT) od 17. lipnja 2026. prikazani su po političkim klubovima zastupnika, a ne po državama članicama. Kompromisni prijedlog usvojen je s 431 glasom za i 201 protiv, pri čemu su podršku osigurali EPP, Renew Europe, Patriots for Europe i ECR, dok su protiv bili Zeleni i S&D. Rezultate poimeničnog glasovanja za hrvatske zastupnike moguće je provjeriti u službenom zapisniku na stranicama Europskog parlamenta ili putem platforme HowTheyVote.eu
Bitno je da je u centru pažnje SP u fudbalu...
Svaki dan je dobar za upiranje.
Svaki dan je dobar za upiranje.
Reklame..jebene reklame dokle to ide.
Veli, miris koji te podsjeća da si voljena.Lenor.
Pa majku mu WTF.
Poslano sa mog SM-A566B koristeći Tapatalk
Ko, veli, priziva i spominje pakao, tome se, veli, i desi.
Uzgajajmo i podržavajmo domaće, učimo svaki dan, i slušajmo što više muzike <3
Svaki dan je dobar za upiranje.
36şC
Sent from my SM-S928B using Tapatalk
So I will come back from the dead and lay claim to what I am owed. - captain Flint
There are currently 2 users browsing this thread. (0 members and 2 guests)
Bookmarks