Poslano sa mog CPH2135 koristeći Tapatalk
ZNAMO DA ‘SRBI IMADU SAMO ONO ŠTO UKRADU’, ALI ZAŠTO PRIČU O NAŠEM PRADJEDI?
Karakteristika Kotora je veći broj pjaca. Tako od juga prema sjeveru imamo tri pjace: Pjaca sv. Tripuna, Pjaca od muzeja i Pjaca sv. Luke (Trg sv. Nikole).
Sv. Tripun je zaštitnik Kotora. O katedrali i bazilici sam pisao pa je ona itekako važna svim Kotoranima i Kotorkama. Dao sam već i tekst o Pjaci od muzeja u kome piše da su na njemu živjele sin i unuci Eduarda Pećarića.
Ali naslov ovog teksta se odnosi na činjenicu da je Eduardovim potomcima izuzetno važna crkva sv. Nikole koju su izgradili pravoslavci.
Koliko nam je bila važna pokazuju sprovodi svih naših u vrijeme kada su pogrebi kretali iz njihovih domova prema groblju u Škaljarima.
Kretali bi od kuće do sv. Tripuna (u Katedralu nisu ulazili članovi Partije), poslije se išlo na glavnu pjacu (Pjacu od oružja) izlazilo iz zidina i obalom to Gurdića. Tu bi oni koji nisu mogli ići do groblja izjavili sućut članovima obitelji, i onda bi sprovod išao do Groblja.
Po tom opisu logično je pomisliti da su naši naši s Pjace od muzeja s te pjace, a i oni južnije, išli izravno na Pjacu od sv. Tripuna tj. u Katedralu.
Ali nisu.
Naš sprovodi su od kuća išli prema sjeveru do crkve sv. Marije, tu bi zaokrenuli do sv. Nikole, pa na jug preko Pjace od muzeja do Katedrale sv. Tripuna.
Razlog tomu je bila slika sv. Nikole iznad ulaznih vrata u crkvu. Na slici je lik našeg pradjeda Eduarda Pećarića. Crkva se gradila u vrijeme kada je Kotor bio u Austro-Ugarskoj, a slikar je bio Čeh koji je htio da lik sv. Nikole bude lik mog pradjeda.
U obitelji se pričalo kako mu je brada bila dulja od one na slici pa su ga napili i skratili je. Njemu je teško palo.
Vjerujem da je to dobar razlog za novo opijanje.
Zašto?
Pa priče o njegovim opijanima sačuvale su uspomenu na prabaku Janicu (Anu) koja mi je doista draga.
Eduard je bio jako ljubomoran i pijanstva su to pokazivala jer bi tada svašta govorio prabaki. Njoj je to dozlogrdilo i jednom kada se pijan vraćao kući zaključala je vrata. Nije mu ih otvarala i shvatio je da ju je konačno uhvatio u nevjeri. Vikao joj je to s epitetom k.rvo. Ona je otezala s otvaranjem, a on je vikao i vikao. Na kraju ga je pustila i on uleti u sobu. Pogleda ispod kreveta, a tamo se sakrio ljubavnik.
On ga pozove da izađe riječima: „Samo Ti izađi. Neću Tebi ništa, ona k.rva je kriva. Mi ćemo popita rakiju kao ljudi, a ona…“.
Ali ljubavnik ne izlazi ma koliko god ga je puta on tako pozivao.
Tada se pradjed naljutio i sam ga izvukao.
Ali onda je uslijedio šok: ljubavnik je njegovo odijelo koje je Janica napunila slamom.
Tako je prabaka izliječila pradjeda od ljubomore, a priča je ostala na radost svih nas koji smo ih naslijedili.
U svezi sa slikom na sv. Nikoli meni je draga jedna druga zgoda.
U svom tekstu Saša Dender spominje Muzičku školu preko puta crkve sv. Luke. Ali ranije je u toj zgradi bila Općina. Jedom sam bio u njoj, mislim čak kod predsjednika općine. Konstatirao je kako nema više nas Pećarića u Kotoru. Odgovorio sam mu:
-Varate se. Svaki put kad izađete iz općine možete pogledati na crkvu sv. Nikole. Ono poviše vrata vam je zapravo Eduard Pećarić!
Prije nekoliko godina na internetu sam vidio kako neki Veselinović iz Kotora tvrdi da je na toj slici neko njegov predak. Priču sam često pričao pa vjerojatno ju je od mene i čuo.
Bratića Anta. koji i danas živi na Pjaci od muzeja, pitao sam za to
Odgovorio je:
-Nisam ništa čuo u vezi slike pradjeda, ali se ne bih čudio da je i to došlo na red za falsificiranje.
Da, znamo da ‘Srbi imadu samo ono što ukradu’, ali zašto priču o našem pradjedi?
Pa to je samo jedna obiteljska priča!?
Josip Pečarić
Sent from my SM-A546B using Tapatalk
Poslano sa mog CPH2135 koristeći Tapatalk
...Kotor je imao toliko fabrika i kompanija da su ljude molili da se zasnuje radni odnos.
Evo nekih:
Jugooceanija
Jugopetrol
Rivijera
Gumara
Fabrika ležajeva
Autoboka
Autoremont
Napredak....
Danas ostala bolnica, duševna bolnica i 4 kapele...
Sent from my SM-A546B using Tapatalk
Teatar 303 ponovo na sceni Kulturnog centra KotorPredstava „Oprosti, druže stari“ (Bezmetković), u izvođenju Teatra 303, biće izvedena 27. februara 2026. godine u 20 časova u kotorskom Kulturnom centru.
https://www.cdm.me/grad/teatar-303-p...-centra-kotor/Režiju potpisuje Dragan Buzdovan, dok je tekst napisao Velizar Radonjić.
U predstavi igraju: Ilko Marović, Dragan Buzdovan, Nađa Radonjić, Dušan Kustudić, Nikola Božović, Nikolas Katharos i Anastasija Sredojević.
Riječ je o satiričnom igrokazu koji kroz formu pisma i monološkog obraćanja preispituje društvene, političke i moralne vrijednosti savremenog društva. Centralni lik, Bezmetković, obraća se simboličnom „Drugom Starom“, evocirajući prošla vremena i upoređujući ih sa današnjicom.
Predstava „Oprosti, druže stari“ slojevita je priča o Crnoj Gori – onakvoj kakvu vidi onaj koji zna da pogleda sa vrha Lovćena, jer „ko na Lovćen ak’ i malo sjedi više vidi no onaj iz Podgorice“. Ujedno, predstava nosi snažnu poruku mladima: da se okrenu budućnosti, zajedništvu, ljubavi i životu oslobođenom podjela i tereta prošlosti.
Kroz duhovite, ali oštre opservacije, komad tematizuje tranziciju, identitet, kolektivno sjećanje i promjenu sistema vrijednosti. Humor u ovom djelu nije samo sredstvo zabave, već i prostor za kritičko promišljanje i dijalog s publikom.
Cijena ulaznice je 5 eura.
Prodaja karata počinje u utorak, 24. februara, u kancelarijama Kulturnog centra, u terminu od 10 do 12 časova, kao i na biljetarnici dva sata prije početka predstave.
„Oprosti, druže stari“ je predstava koja istovremeno provocira, zabavlja i podstiče na razmišljanje, otvarajući prostor za preispitivanje odnosa prema prošlosti i odgovornosti prema sadašnjosti.
Kotor domaćin CC4WBs Networking Eventa u okviru CIM Foruma 2026https://www.cdm.me/drustvo/kotor-dom...m-foruma-2026/U okviru jubilarnog 5.izdanja regionalnog festivala CIM Forum 2026, koji okuplja istaknute profesionalce iz oblasti kreativnih industrija, kulture i medija, u Kotoru će od 28. do 30. maja 2026. godine biti održan CC4WBs Networking Event.
Događaj će okupiti profesionalce iz oblasti kulture, medija i kreativnih industrija iz zemalja Zapadnog Balkana i Evrope, sa ciljem razmjene rezultata, najboljih praksi i uspostavljanja novih profesionalnih i institucionalnih saradnji.
Networking događaj predstavlja platformu za povezivanje aktera kulturnog i kreativnog sektora, ali i prostor za razgovor o novim inicijativama koje doprinose razvoju kreativnih industrija u regionu.
Tokom susreta biće predstavljena iskustva i rezultati projekata, kao i mogućnosti za buduće zajedničke inicijative, uz fokus na jačanje regionalne saradnje, mobilnosti umjetnika i profesionalaca, te razvoj održivih kulturnih i kreativnih ekosistema u Zapadnom Balkanu.
CC4WBs Networking Event je podržan od strane UNESCO-a kroz projekat „Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan“ (CC4WBs), koji finansira Evropska unija, a kojim zajednički upravljaju UNESCO, British Council i Italijanska agencija za razvojnu saradnju (AICS). Projekat ima za cilj jačanje kapaciteta kulturnih i kreativnih sektora u regionu kroz saradnju, mobilnost umjetnika i profesionalaca, razvoj kulturnih politika i podsticanje regionalne razmjene kreativnih sadržaja.
CIM Forum se tokom četiri dana realizuje na više lokacija u Starom gradu Kotoru i predstavlja platformu za dijalog, razmjenu znanja i umrežavanje između umjetnika, kreativaca, medijskih profesionalaca, institucija i predstavnika kulturnog sektora iz regiona i Evrope.
Jubilarno izdanje festivala još jednom potvrđuje ulogu Kotora kao mjesta susreta kreativnih ideja, međunarodne saradnje i razvoja kulturnih i kreativnih industrija u regionu.
Jer, na CIM se dolazi srcem, a odlazi sa osmijehom.
Vidimo se u Kotoru na CIM-u od 28. do 31. maja 2026. godine.
Kabare predstava “Ljubav iza kulisa“ 26. aprila u Kotoru
Kabare predstava „Ljubav iza kulisa“, u izvođenju Mine Lazarević i Vladimira Posavca-Tušeka, biće izvedena u u kotorskom Kulturnom centru u nedjelju, 26. aprila sa početkom u 20h.
Autorski projekat, u kojem Mina Lazarević i Vladimir Posavec-Tušek potpisuju tekst, režiju i igru, donosi duhovitu i emotivnu priču o dvoje umjetnika koji, nakon što se upoznaju i zaljube, odlučuju da svoj odnos podignu na još izazovniji nivo – zajednički život i rad na sceni. Kroz kabaretsku formu, predstava otvara pitanje da li je moguće uskladiti ljubav i profesiju, kao i u kojoj mjeri životne okolnosti utiču na takvu odluku.
Sa gotovo stotinu godina zajedničkog profesionalnog iskustva, glumački duo vodi publiku iza pozorišne zavjese, otkrivajući niz komičnih, romantičnih i dirljivih situacija iz svakodnevice jednog para.
Predstava obiluje humorom, muzikom i prepoznatljivim životnim momentima, pružajući publici priliku da se poistovjeti, nasmije i uživa u toploj i iskrenoj priči.
Vladimir Posavec-Tušek, istaknuti pozorišni, televizijski i filmski glumac sa više od 80 uloga u karijeri, poznat po brojnim regionalnim projektima, ističe da predstava publici nudi „pitku, duhovitu i emotivnu priču u kabaretskoj formi, koja briše granicu između scene i gledališta“.
Mina Lazarević, renomirana pozorišna i televizijska glumica, već je poznata kotorskoj publici po učešću u „Ljubavnom kabareu“, jednoj od najgledanijih i najbolje ocijenjenih predstava festivala HAPS. Njena interpretacija, uz izražen muzički senzibilitet, dodatno doprinosi atraktivnosti ove forme muzičkog teatra.
Ulaznice po cijeni od 10 eura, odnosno 5 eura za đake, studente i penzionere, biće u prodaji u kancelarijama Kulturnog centra 23. i 24. aprila, od 10 do 12 časova, kao i na biljetarnici na dan izvođenja, od 18 sati.
https://www.cdm.me/grad/kabare-preds...rila-u-kotoru/
Književno veče “Glasovi savremene crnogorske poezije“
Povodom dvadeset godina obnove nezavisnosti Crne Gore, u okviru programa „Grad koji pamti“, JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica organizuju književno veče „Glasovi savremene crnogorske poezije“, koje će biti održano 20. maja 2026. godine sa početkom u 20 časova u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra.
Program „Glasovi savremene crnogorske poezije“ pokušaće da napravi svojevrsni presjek poezije nastale između 2006. i 2026. godine, ali i da otvori pitanja o tome kako se mijenjao pjesnički jezik, šta danas prepoznajemo kao savremenu poetiku i na koji način poezija odgovara na društvene, političke i egzistencijalne promjene vremena u kojem nastaje.
U razgovoru učestvuju Jelena Knežević, Kemal Musić i Jasmina Bajo.
Dr Jelena Knežević je teoretičarka književnosti i docentkinja za oblast njemačke književnosti na Univerzitetu Crne Gore. Diplomirala je na grupi Opšta književnost i teorija književnosti na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje je i doktorirala. Bavi se komparativnim proučavanjem književnosti, njemačkom i svjetskom književnošću, kao i književnim prevođenjem.
Kemal Musić je crnogorski prozni pisac, novinar i urednik. Tokom dugogodišnje novinarske karijere sarađivao je sa brojnim crnogorskim i regionalnim medijima. Dobitnik je književnih nagrada „Avdo Međedović“ i „Odzivi“, a njegove priče prevođene su na više jezika. Danas obavlja funkciju direktora JU Ratkovićeve večeri poezije.
Poseban segment večeri biće posvećen čitanju izabrane poezije savremenih crnogorskih pjesnika, koju će interpretirati učenici kotorskih srednjih škola, povezujući na taj način različite generacije čitalaca i potvrđujući da poezija i danas ostaje jedan od najautentičnijih prostora dijaloga, ličnog iskustva i zajedničkog pamćenja.
https://www.cdm.me/grad/knjizevno-ve...orske-poezije/
Svjetski festival pisaca-poliglota „Geoliteratura“ počinje u Kotoruhttps://rtnk.me/kultura/svjetski-fes...inje-u-kotoru/Autorski tim Boka F, na čijem čelu se nalazi pisac i reditelj dr Gojko Čelebić, organizuje u Kotoru od 10. do 14. juna svjetski festival pisaca-poliglota „Geoliteratura“.
„Na ovoj prestižnoj akademskoj i kulturnoj manifestaciji učestovaće pisci i naučnici iz Crne Gore, regiona, Evrope (Grčka, Italija, Češka, Holandija), kao i Latinske Amerike (Brazil)“, navodi se u saopštenju.
Svečano otvaranje manifestacije održaće se u četvrtak, 11. juna u 10 časova, u prostorijama Istorijskog arhiva Kotor (Stari grad br. 318). Skup će otvoriti direktor Državnog arhiva Crne Gore, Danilo Mrvaljević.
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Bookmarks