[TRŽIŠTE] Cijene | ponuda | potražnja

[Stivi]

Kako to ide za kucnu zajednicu... razmisljao sam da se razvedem zbog poreza

Sent from my SM-A546B using Tapatalk

mislim da ti se ne isplati u ovom slucaju

Zakonski Procenat Umanjenja
Umanjenje poreza za objekat koji poreskom obvezniku služi kao glavno mjesto stanovanja (rezidencijalni objekat) obračunava se na sledeći način:

• Za samog poreskog obveznika: Porez se umanjuje za 20%.
• Za svakog sledećeg člana porodičnog domaćinstva: Porez se dodatno umanjuje za 10% po osobi.
• Maksimalno ograničenje: Ukupno umanjenje po ovom osnovu ne može iznositi više od 50% od ukupno utvrđene poreske obaveze za taj objekat.

[LuTheDuck]

Sad krece od Juna . Ja bas danas napokon odoh da zavrsim kucnu zajednicu da ne placam full porez bez potrebe kao prosle dvije godine . I ovaj mi odstampa karticu i bjese na nju za 2026 i rece nije josh zvanican i prekriza ga hemijskom


Inace raste svake godine , vidjeh danas da ce mi za 2026 bit 7-8e skuplji nego prosle godine . A prosle godine je bio skuplji 20e u odnosu na predproslu


Sent from my iPhone using Tapatalk

Kako to ide za kucnu zajednicu... razmisljao sam da se razvedem zbog poreza

Sent from my SM-A546B using Tapatalk

Pusti razvod - dje se regulise to sa njima koji je broj clanova domacinstva?
Da im ne dajem viska para

[Stivi]

Pusti razvod - dje se regulise to sa njima koji je broj clanova domacinstva?
Da im ne dajem viska para

ja sam prvo promijenio mjesto prebivalista u MUP (mislim da nije obavezno za ovu svrhu ali mislim da svakako treba zavrsiti zajedno sa ostatkom clanova familije ) .
zatim u opstinu na trg uvjerenje o kucnoj zajednici (2min posla) jedan formular se ispuni i ovjeri .
i onda u Glavni grad dolje kod restorana Ribnica u kancelariju 1 ili 11 , predas to uvjerenje i za par minuta unesu u sistem i to je to.

[Clubbin']

Daješ li u opštinu sam podatke o članovima kućne zajednice ili povlače iz sistema? Logično mi je da sami povlače iz baze, u kom slučaju moraš prethodno u MUP - u da promijeniš prebivalište i prijaviš istu adresu na kojoj su ti drugi ukućani.

[pauki]

Mogu li zenu i jedno dijete na 1 lokaciju, a ja i drugo na drugu?
Zbog manjeg poreza.
Tipa zena zivi u jedan stan sa jednim djetetom, ja u drugi sa drugim?

[hercules]

Bukvalno se pojavite na šalter i izjavite đe živite. Apsolutno nikakve provjere niko ne radi. Možeš da navedeš da ti je adresa štala bb i tako će da upišu.
Muž može u jednu opštinu da bude rezident, žena u drugu, a djeca kod babe i đeda u treću opštinu.
U Podgoricu redovno u zgradama istovremeno u jedan stan zbog poreza ima 4 člana domažinstva, ali u vodovod ih je 1 jer fakat najmanje se plaća na zajednički vodomjer ako je jedan član domaćinstva.

I umjesto da se popis iskoristi za popsivanje domaćinstava i članova istih i sve to praivlno uveže, naša državica je avangarda koja se oslanja da će svi patriotski platiti porez koliko treba bez raznih mahinacija, i da će se država fokusirasti ja li popisni listić napisan na ćirilicu ili na latinicu.

[LuTheDuck]

ja sam prvo promijenio mjesto prebivalista u MUP (mislim da nije obavezno za ovu svrhu ali mislim da svakako treba zavrsiti zajedno sa ostatkom clanova familije ) .
zatim u opstinu na trg uvjerenje o kucnoj zajednici (2min posla) jedan formular se ispuni i ovjeri .
i onda u Glavni grad dolje kod restorana Ribnica u kancelariju 1 ili 11 , predas to uvjerenje i za par minuta unesu u sistem i to je to.

aham - zahvalujem za detalje, moram poci to da sredim

u MUP smo vec svi na istu adresu

[nervo]

Da nema slucajno ko da redovno kupuje ili zna nekoga ko moze ostvariti popust u Kips da uzmem nesto? Konkretno 9-10 buntova pletiva za ogradu, okrugle cijevi od 6m nekih 30-35 kom i tako nesto? Hvvala unaprijed��️

[LuTheDuck]

Da nema slucajno ko da redovno kupuje ili zna nekoga ko moze ostvariti popust u Kips da uzmem nesto? Konkretno 9-10 buntova pletiva za ogradu, okrugle cijevi od 6m nekih 30-35 kom i tako nesto? Hvvala unaprijed��️

nekad si to mogo i ko obican civil - svratis na pult i trazis
narocito te cijevi - samo ako si fleksibilan sa dimenzijom (a vjerujem da jesi jer je za kolje) - jer ako imaju nesto da pociste s lagera davsali su strasne popuste

a vidi i kataloge kod svih, da pletivo nije dje na akciju
u okov ti imamo 7% ako cini razliku

a cijevi vidi u EuroMetali

[nervo]

A nema vise, nazalost..ispraticu sve, hvala na odgovoru ��️

[Shadow'91]

Kolega je u pravu za cijevi, sumnjam da ces idje naci bolju cijenu nego u Eurometali.

Sent from my SM-S928B using Tapatalk

[Gagarin]

djelovi teksta iz Jutarnjeg lista koji je zakljucan pa link ne znaci

Čiji kolač od 200.000 eura je najveći?

Vratimo se sada na konkretan primjer stana od 200.000 eura. Kada se ta brojka rastavi na stvarne troškove projekta, cijeli kolač se otprilike ovako dijeli:
● oko 80.000 € ode na samu gradnju

● oko 52.000 € državi kroz PDV, poreze iz plaća i ostala davanja

● oko 25.000 € na zemljište
● oko 25.000 € ostane kao profit investitora
● oko 6000 € na projektiranje i inženjerske usluge
● oko 4000 € na indirektne troškove i prodaju
● oko 4000 € na priključke struje, vode, odvodnje
● oko 2000 € na komunalne i druge doprinose
● oko 2000 € na troškove financiranja
I sad dolazimo do zanimljivog dijela.
Ljudi često imaju osjećaj da investitor na svakom stanu zaradi "pola stana". U stvarnosti, najveći dio novca ode na samu gradnju, državu i zemljište. Čak i profit od 15% koji ovdje vidimo na papiru u praksi često izgleda puno ljepše nego što stvarno jest.
Jer taj profit ne dolazi preko noći. Iza njega su obično dvije do četiri godine rada na projektu, kupnja zemljišta unaprijed, rizik promjene cijena, kamate, čekanje dozvola, pregovori s bankama, izvođačima, projektantima i cijeli niz problema koje kupac nikada ne vidi.
I upravo zato je zanimljivo da se u javnosti gotovo uvijek raspravlja samo o profitu investitora, dok se puno manje priča o činjenici da država kroz PDV odmah uzme 34.000 eura iz jednog stana od 200.000 eura - bez obzira na to je li projekt na kraju bio uspješan ili nije.
No unatoč tome, osobno ne mislim da je rješenje u ukidanju PDV-a ili novim subvencijama. Problem hrvatskog tržišta nije premala potražnja. Potražnje očito ima. Problem je što premalo gradimo i što projekte razvijamo presporo.

Ako želimo da stanovanje dugoročno bude priuštivije, rješenje mora biti na strani ponude. Treba omogućiti da se više gradi, da se projekti brže odobravaju, da dozvole ne traju dulje od same gradnje, da se priključci rješavaju bez višemjesečnih čekanja i da se javna zemljišta aktiviraju za stambenu izgradnju.
Kupac ne plaća samo zidove, keramiku i instalacije. Plaća i sporu administraciju, neizvjesnost, kamate, rizik, čekanje i sve neučinkovitosti sustava. Sve što se izgubi u procesu, na kraju se pojavi u cijeni kvadrata.

Zato rasprava ne bi smjela stati na tome tko je "više zaradio". To je zanimljivo pitanje, ali nije najvažnije. Važnije je kako napraviti sustav u kojem se novi stan može sagraditi brže, jednostavnije i uz manje rizika. Tek tada kupac može stvarno bolje proći.