***Zašto arhitekte i urbanisti iz Crne Gore nijesu učestvovali na konkursu za Velje Brdo?***
Na ilustracijama u prilogu imamo tabele sa rezultatima, kako kažu na sajtu Vlade, međunarodnog konkursa za urbanističko-ahitektonsko idejno rješenje Bloka A1, u okviru prve faze realizacije naselja “Velje brdo”. Tu smo podvukli imena učesnika i učesnica iz Crne Gore. Kako vidimo, od ukupno 33 prijave (pri čemu su tri stigle poslije krajnjeg roka, a za jednu nema podataka), samo 3 uključuju crnogorske arhitekte, od kojih su dvije u međunarodnim konzorcijumima. Evo:
- Prijava 04: A12 project d.o.o. iz Crne Gore, kao dio konzorcijuma sa Italijom i Albanijom;
- Prijava 20: DVARP +C d.o.o., kao dio konzorcijuma sa slovenačkim SADAR+VUGA (dobitnici III nagrade);
- Prijava 31: Srđan Tadić, Aleksandar Marsenić, Bojan Vlahović - jedini tim iz Crne Gore koji je učestvovao samostalno (rješenje nije razmatrano jer je stiglo van zadatog roka).
Ne znamo da li je to opštepoznata informacija, ali Crna Gora ima Komoru arhitekata i planera koja broji preko 750 članova i članica; kako vidimo, ovdje je učestvovalo samo njih desetak. Ovako upadljivo odsustvo lokalnih biroa sa ovog dobro finansiranog konkursa (fond za nagrade je bio preko 200.000Eur) nam pokazuje da su kolege masovno bojkotovale ovaj poziv - i neka su. Čestitamo svima koji nijesu učestvovali!
Sigurni smo da se radi upravo o bojkotu iz nekoliko razloga. Prvo, u raspisu konkursa doslovno nije bilo formalnih prepreka za učešće: nije se, recimo, zahtijevalo da timovi dostave reference, da pokažu obim i kvalitet projekata koje su izveli do sada, da imaju neki minimalni broj članova tima; ništa. Format je bio maksimalno otvoren - znači, ne možemo reći da su manji ili manje iskusni timovi bili isključeni zbog pravila; konkurs se bio objavljen na svim uobičajenim kanalima i trajao je tri mjeseca - znači, ne možemo reći da ljudi nijesu znali za ovu “priliku”. Prosto, nijesu htjeli da ulaze u to.
Drugo, žiri: među 11 članova konkursne Komisije nema istaknutih arhitekata iz Crne Gore. U žiriju su bili:
- Osoblje iz dva ministarstva, 5 članica: predstavnice raspisivača i Ministarstva javnih radova
- Aleksandra Tošić Jokić, arhitektica, rukovoditeljka izrade (problematičnih, u kontroverznom procesu donesenih i usvojenih) Izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorica, članica
- Gavrilo Vuković iz Sekretarijata Glavnog grada: predstavnik lokalne uprave
- Arhitekte prof. dr Vladimir Lojanica iz Beograda i prof. Saša Begović, Zagreb/3LHD, članovi: nijesu iz lokalnog konteksta
- Sanja Lješković Mitrović, pejzažna arhitektica; Simeun Matović, građevinski inženjer, članovi.
Dakle, žiri je bio skoro u potpunosti sastavljen od državnih funkcionera i par stručnjaka sa strane. Ako ste arhitekta iz Crne Gore - znači, ako poznajete ovaj kontekst - i vidite ovako postavljen žiri, vjerovatno ne biste računali da će o rješenjima pristiglim na ovaj konkurs presuditi nezavisno stručno mišljenje.
Treće, sami konkursni zadatak bio je postavljen tako da čitav ovaj poduhvat sa Veljim brdom predstavi kao legitiman, iako znamo (a, kako vidimo, izgleda znaju i kolege sa scene) da nije utemeljen u činjenicama i stvarnim potrebama naše zajednice. Uvodni tekst Konkursnog zadatka kaže da je ovo “jedan od najambicioznijih i najznačajnijih urbanističkih poduhvata u savremenoj istoriji Podgorice i Crne Gore.” Mada se ovdje očigledno radi o promotivnom tekstu kojim Vlada želi da ubijedi javnost u istinitost svoje propagande, učešće na konkursu značilo bi prihvatanje ove premise kao tačne. Vidimo kako bi stručnjacima koji su posvećeni razvoju dobrih i trajnih urbanističkih rješenja to bilo neprihvatljivo.
I končano, četvrta stvar, baš kad smo kod dobrih i trajnih rješenja: pri samom kraju dokumenta koji opisuje konkursni zadatak, maltene usputno, spomenuto je sledeće: “Na predmetnom lokalitetu planiranom za izgradnju naselja ne postoji izgrađena vodovodna mreža.” I odmah potom: privremeno rješenje su vodonepropusne septičke jame. Za naselje od 630 stanova, planirano da bude prvi dio projekta u kojem na kraju treba da boravi 66.000 ljudi. Svima koji nas inače čitate ovo neće biti iznenađujuće, jer o infrastrukturnim nemogućnostima Veljeg Brda pišemo i pričamo već mjesecima, ali nam je jasno da je lokalnim arhitektama ova crvena zastavica u opisu konkursnog zadatka naročito morala zapasti za oko. Svi koji žive i rade ovdje znaju šta ovo znači u crnogorskim institucionalnim uslovima: koliko dugo nam traju “privremena” rješenja, koliko dugo se čeka na infrastrukturu, koliko je odsutna kontrola kvaliteta, koliko je velika vjerovatnoća da će ta kanalizacija da završi u Marezi. Potpuno je moguće da je strani učesnik na ovom konkursu ovo pročitao kao tehnički detalj koji će biti “riješen u fazama,” ali ljudi koji rade u ovom kontekstu znaju kolika noćna mora ovo može da postane. U teoriji to zovemo “situirano znanje”.
Eto, zato crnogorski arhitekte i urbanisti nijesu učestvovali na konkursu za Velje Brdo.
Bookmarks