Srećan nam svima 8.mart ;D

[Mylene]

Žene na margini političkog odlučivanja u Crnoj Gori

Zastupljenost žena i dalje je ispod nivoa koji odražava ravnopravno učešće u odlučivanju, navode iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Crne Gore za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Objašnjavaju da formalni zakonodavni okvir nije dovoljan bez njegove dosljedne primjene i dodatnih mjera u praksi.

Prema podacima ministarstva, u Skupštini Crne Gore žene zauzimaju 23 od 81 mjesta (28,4 odsto). U Vladi je njihovo učešće oko jedne petine, dok na lokalnom nivou nijedna žena ne obavlja funkciju gradonačelnice ili predsjednice opštine.

Crna Gora, koja očekuje da će 2028. završiti pregovore o pristupu sa Evropskom unijom, zaostaje za prosjekom zemalja članica koji iznosi 32,7 odsto kada je riječ o zastupljenosti žena u parlamentu.

U svim zemljama Zapadnog Balkana, osim Bosne i Hercegovine, broj žena u parlamentu je veći nego u Skupštini Crne Gore.

Zakonodavni okvir u Crnoj Gori predviđa obavezne rodne kvote za izborne liste.

Kvota od 30 odsto kandidata manje zastupljenog pola, uvedena zakonom iz 2011. godine, kao i izmjene iz 2014. godine kojima je propisano da na listama mora biti najmanje jedan kandidat manje zastupljenog pola na svaka četiri kandidata, nijesu bile dovoljne da obezbijede veću zastupljenost žena, pokazuju domaći i međunarodni izvještaji.

Zakonske izmjene kojima je rodna kvota povećana na 40 odsto uvedene su 2025. ali ostaje pitanje kako će primjena ovih odredbi izgledati u praksi.

Šta kažu iz Ministarstva?

“Dosadašnja praksa pokazuje da normativni okvir, iako važan, nije sam po sebi dovoljan za postizanje uravnotežene zastupljenosti”, kaže za RSE Biljana Pejović, načelnica Odeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Crne Gore.

Objašnjava da na nedovoljnu zastupljenost žena u politici utiče više faktora – od načina kandidovanja i rasporeda na izbornim listama, nivoa podrške kandidatkinjama, pa do rodnih stereotipa i nejednake raspodjele obaveza u privatnoj sferi.

“Iako Ministarstvo za ljudska i manjinska prava posjeduje mehanizme za praćenje primjene zakona, politička zastupljenost žena zavisi od više aktera – Skupštine, Vlade, lokalnih samouprava, političkih partija, kao i izbornog sistema i nadležnih izbornih organa”, kaže Biljana Pejović.

Zato iz ministarstva poručuju da je potrebno unaprijediti sistem praćenja i obezbijediti veću odgovornost svih onih koji utiču na politike rodne ravnopravnosti.

Manje od trećine mjesta u Skupštini zauzimaju žene

Od ukupno 16 skupštinskih odbora, žene su na čelu četiri, uključujući Odbor za rodnu ravnopravnost.

Predsjednica tog odbora i poslanica Pokreta Evropa Sad Jelenka Andrić kaže da to što u poslaničkim klupama sjedi manje od 30 odsto žena, značajno utiče na svakodnevni rad parlamenta.

“Kada je žena manje na tim mjestima, rjeđe se insistira da teme kao što su nasilje nad ženama, usklađivanje rada i roditeljstva, ekonomska nejednakost, reproduktivno zdravlje, položaj samohranih majki ili rodno osjetljivo budžetiranje dobiju političku pažnju koju zaslužuju”, objašnjava poslanica.


Andrić kaže da je jedan od najvećih izazova sa kojima se ona i njene koleginice u Skupštini suočavaju to što se često njihovu glasovi ne čuju dovoljno, a prijedlozi ne doživljavaju ozbiljno.
“Problem je i način na koji se žene u politici percipiraju u javnosti. Umjesto da fokus bude na njihovom radu, rezultatima i politikama koje zastupaju, žene su nerijetko izložene objektivizaciji i seksualizaciji, kao i kritikama koje se odnose na njihov fizički izgled“, dodaje sagovornica RSE.

Iako optimistična zbog povećanja rodnih kvota na 40 odsto, Jelenka Andrić smatra da zakonske izmene nijesu dovoljne i podsjeća da nijednu političku partiju u Crnoj Gori ne predvodi žena.

“Ako žene nijesu dovoljno zastupljene u partijskim rukovodstvima, teško je očekivati da će biti dovoljno zastupljene na najvažnijim funkcijama u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti“, kaže ona.

(nastavak slijedi...)