Banke u Crnoj Gori

[aleksandar069]

https://www.vijesti.me/vijesti/drust...ku-transakciju

[aleksandar069]

Sad od Oktobra kada dobijemo SEPA IBAN racun, isto dobijaju i uprave (poreska?), gradjani i firme?

Da li to znaci da mozemo da otvorimo SEPA IBAN za firmu u EU (npr. preko neke e-money/fintech banke online) i tako poslujemo, odnosno placamo poreskoj na njihov SEPA IBAN nebitno sto je IBAN firme npr. iz Litvanije?

[Sale]

Polako

Pretpostavljam da ce se i dalje koristiti “devizni” za placanja prema/iz ino


Sent from my iPhone using Tapatalk

[Derivati]

U SEPA nema devizni, koristis isti IBAN za placanja unutar drzave i van.

[Apolo]

Devizni=IBAN

[Sale]

Iako u drugim zemljama ne koriste posebne racune, ipak mislim da ce nasi zadrzati posjecu shemu.

@Hercules sta kaze struka?


Sent from my iPhone using Tapatalk

[hercules]

Sad od Oktobra kada dobijemo SEPA IBAN racun, isto dobijaju i uprave (poreska?), gradjani i firme?

Da li to znaci da mozemo da otvorimo SEPA IBAN za firmu u EU (npr. preko neke e-money/fintech banke online) i tako poslujemo, odnosno placamo poreskoj na njihov SEPA IBAN nebitno sto je IBAN firme npr. iz Litvanije?

Daleko je do murava.

Polako

Pretpostavljam da ce se i dalje koristiti “devizni” za placanja prema/iz ino


Sent from my iPhone using Tapatalk

Trebalo bi da sve preko tekuceg zavrsavas. Osim ako neka od banaka ne zakomplikuje

Koliko sam cuo moguce je da ce u startu biti devizni za SEPA i swift pa iduce godine kad krene instant payment da se to objedini.

U SEPA nema devizni, koristis isti IBAN za placanja unutar drzave i van.

Tako je sa napomenom gore. A van SEPA zone i dalje ce ti trebati SWIFT.

Iako u drugim zemljama ne koriste posebne racune, ipak mislim da ce nasi zadrzati posjecu shemu.

@Hercules sta kaze struka?


Sent from my iPhone using Tapatalk

Trebalo bi da postojeci tekuci bude sepa racun uz napomenu gore.

Blizu je 5 oktobar a jos nemamo sve pravilnike i detalje vjerovali ili ne. Jedno je sigurno 5tog mora da krene da radi. I klijent ce sam da bira oce li transfer preko SEPA ili preko SWIFT.

Ima i postojeci zakon o platnom prometu par nelogicnosti u odnosu na SEPA koje treba mijenjati.

[Apolo]

Ne moze tekuci biti SEPA ni pod kakvim uslovima.

[no-mercy]

Eo kakva je ckb, bratu treba kredit za stan, treba mu oko 70k, daju mu samo 54 na 5.49, nece da popuste vise sanse nema jer je procjenitelj procijenio stan manje, on podje u NLB, dobije 70k na 4.49, ciao.
E zamisli referenta ili menadzmenta koji odbiju klijenta koji je tu 20god, da im ostavi 30k kamate... Ja jos imam vrlo malo stambenog, kako cu da ih pozdravim aaaa

Sent from my BVL-N49 using Tapatalk

[acs]

Mozda najgora banka. A jos kad im je presao kadar iz podgoricke.


Sent from my iPhone using Tapatalk

[Auris]

Eo kakva je ckb, bratu treba kredit za stan, treba mu oko 70k, daju mu samo 54 na 5.49, nece da popuste vise sanse nema jer je procjenitelj procijenio stan manje, on podje u NLB, dobije 70k na 4.49, ciao.
E zamisli referenta ili menadzmenta koji odbiju klijenta koji je tu 20god, da im ostavi 30k kamate... Ja jos imam vrlo malo stambenog, kako cu da ih pozdravim aaaa

Sent from my BVL-N49 using Tapatalk

Mene je tako Erste odbila be razmatranja - a negdje mislim da moj status klijenta daleko iznad prosjeka.

Ne očekujem da se lome oko mene ali očekujem makar da se potrude (a ni to nisam dobio).


Sent from my iPhone using Tapatalk

[Sale]

Niste pupcanom vrpcom vezani za banku.

Nadjete najbolju ponudu i prebacite primanja… naravno pregovarajte

https://eportal.cbcg.me/cbcgPregledi...jekredita.jspx


Sent from my iPhone using Tapatalk

[GaD]

Kako ono rekose da ne moze da postoji “obrada kredita”, je li tako? Mozda sam ja nesto sanjao, ako nisam evo isti regulator tj CBCG stavio “obradu kredita”

[hercules]

Kako ono rekose da ne moze da postoji “obrada kredita”, je li tako? Mozda sam ja nesto sanjao, ako nisam evo isti regulator tj CBCG stavio “obradu kredita”

Od Novembra nece biti obrade za stambeni kredit.

Obrada smije da se naplacuje za gotovinske, samo su bankama trazili da iza naknade za obradu kredita postoji metodologija tj racunica po kojoj su dosli do te cifre koju hoce da naplacuju.

[GaD]

E kad se sjetim prica, nece toga bit vise. Nije bilo davno

[beatnological]

Eo kakva je ckb, bratu treba kredit za stan, treba mu oko 70k, daju mu samo 54 na 5.49, nece da popuste vise sanse nema jer je procjenitelj procijenio stan manje, on podje u NLB, dobije 70k na 4.49, ciao.
E zamisli referenta ili menadzmenta koji odbiju klijenta koji je tu 20god, da im ostavi 30k kamate... Ja jos imam vrlo malo stambenog, kako cu da ih pozdravim aaaa

Sent from my BVL-N49 using Tapatalk

Sve zavisi od poslovnice do poslovnice, te od menadzera/procjenitelja.

Eto tako mene NLB izgubi kao klijenta jer nesposobnjakovic koji je bio referent za klijente u tom trenutku uradio sve u njegovoj mogucnosti da ne mrdne prstom i raspita se sta, kako i dal' je to sto mu je javljeno iz PG stvarno istina ili ne. Stvarno smijesno, pogotovo jer su u HN poslovnici generalno svi ok i nikada nije bilo niti slicnih problema kao u nekim drugim gradovima...
Nekih 15ak godina klijent u banci, ne zelim ni da racunam koliko su $$$$ uzeli samo na provizije za sve te godine.

[night_silence]

Da pretpostavim, kredit ili odobrenje za rate? To je vec nekih godinu dana (hercules ce znati bolje) da se prate te uplate za kladionice. Drug je nedje oko NG htio da podigne kredit, inace kocka jednom mjesecno sto ubaci euro-dva za neki bzv tiket, nisu mu dali jer mora da prodje minimalno 6 mjeseci od zadnje uplate da bi mogao podici kredit. Bio je prosle nedelje (NLB je u pitanju) i odobrise mu.

Umjesto da se patim ili ne daj bože crvenim pred šalterskim radnikom bankarske profesije ( parazitsko zanimanje koje je dotaklo dno jer su uspjeli da unište ekonomiju kao nauku hiper inflacijom i davanjem novca bez pokrića ) lakše mi je bilo da ugasim račun i maknem se od ljubičastih gabelja ( ovo gabelj nije uvreda već karakterna osobina onoga koji samo uzima a ništa ne daje ) . Sad moram sačekat 3 mjeseca da bih podigao dozvoljeni minus u novu banku i to je to . Puno bolja varijana nego da me neko dribla kad god se pojavim na šalter jer mu se može .

[hercules]

I ovo je došlo na red. CBCG naplaćuje naknade od trezora i ministarstva finansija.

https://www.vijesti.me/vijesti/ekono...-platni-promet

Ministarstvo finansija osporilo dio dažbina koje naplaćuje Centralna banka državnom trezoru

Resor ministra Vukovića ocjenjuje da je neustavno da trezor plaća 0,10 odsto po nalogu u zemlji bez obzira na iznos, dok banke imaju fiksnih 1,50 eura i da se u inostranstvu naplaćuje 0,20 odsto vrijednosti naloga, a najmanje 10 eura

Viceguvernerka Zorica Kalezić kaže da naknade koje se naplaćuju za izvršavanje platnih transakcija za potrebe države nisu mijenjane 20 godina i da neće komentarisati incijativu jer poštuju integritet sudskog postupka

Ministarstvo finansija, kojim rukovodi ministar Novica Vuković smatra da pojedine naknade koje naplaćuje Centralna banka Crne Gore (CBCG) nijesu u skladu sa Ustavom, zbog čega je od Ustavnog suda zatražilo da ocijeni njihovu ustavnost i zakonitost. Tu inicijativu je u ime Ministarstva podnio zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, a “Vijesti” imaju uvid u dokument od 13. maja ove godine.

Osporen je dio Odluke o utvrđivanju tarife po kojoj se obračunavaju naknade za vršenje usluga vrhovne monetarne institucije u dijelu koji se odnosi na platni promet u inostranstvu, gdje se za izvršavanje transakcija preko računa Centralne banke naplaćuje naknada od 0,20 odsto vrijednosti naloga, a najmanje 10 eura. Takođe, sporan je i dio koji se odnosi na platni promet u zemlji gdje u RTGS sistemu komercijalne banke plaćaju 1,50 eura po nalogu bez obzira na iznos novčanih sredstava koja se prenose, dok Glavni državni trezor (Ministarstvo finansija) plaća proporcionalnu naknadu od 0,10% od iznosa svakog naloga što, kako se tvrdi u incijativi za ocjenu ustavnosti, znači da kod većih iznosa plaća znatno više.

Državi ista tarifa 20 godina
“Vijesti” čekaju odgovore na ovu temu od Ustavnog suda i Ministarstva finansija, dok iz CBCG, kojom rukovodi guvernerka Irena Radović kazali da naknade za usluge koje pružaju su uređene posebnom odlukom, koju je CBCG donijela na osnovu ovlašćenja utvrđenog zakonom, a u skladu sa načelima efikasnosti, održivosti i pokrića troškova za pružanje tih usluga.

“Ta odluka se odnosi na specifične usluge koje CBCG pruža kreditnim i drugim finansijskim institucijama, uključujući i državne organe i organizacije. Posebno je važno naglasiti da naknade koje se naplaćuju za izvršavanje platnih transakcija za potrebe države nisu mijenjane 20 godina, uprkos promjenama na finansijskom tržištu i rastu operativnih troškova, čime CBCG pokazuje odgovoran pristup prema javnim sredstvima. Povodom dijela Odluke kojim se uređuju naknade za izvršavanje platnih transakcija za potrebe države, podnijeta je inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti, po kojoj se trenutno vodi postupak pred Ustavnim sudom Crne Gore. Imajući to u vidu, CBCG se iz razloga poštovanja integriteta sudskog postupka, u ovom trenutku, uzdržava od davanja komentara ili izjava koje se tiču navedene odluke. Ova uzdržanost obuhvata i pitanja međuinstitucionalne komunikacije o pojedinim aspektima te odluke koji su predmet sudskog postupka, uključujući i pitanja iz okvira vašeg interesovanja”, kazala je “Vijestima” viceguvernerka Zorica Kalezić.

Konstatovano je da ovakav tarifni model ima negativne implikacije po efikasnost javnih finansija, te se stiče utisak da se Glavni državni trezor diskriminatorski, dodatno i neopravdano finansijski opterećuje, piše u incijativi

Nejasni kriterijumi
U incijativu Ustavnom sudu piše da sporne odredbe iz tarife nisu dovoljno precizne, niti zasnovane na jasnim kriterijumima i zakonskom ovlašćenju, što je u suprotnosti sa principom zakonitosti, odnosno suprotno članu 145 Ustava Crne Gore i načelu proporcionalnosti u opterećenju obveznika. Naime, iz tarifnih stavki nije jasno definisano na osnovu kojih troškova su naknade određene, niti da li se odnose na stvarno nastale troškove ili predstavljaju izvor prihoda za Centralnu banku mimo njenog zakonom predviđenog djelokruga.

Dalje se navodi da kada je u pitanju naknada za izvršavanje platnih transakcija u RTGS sistemu Glavni državni trezor je diskriminatorski tretiran, budući da je visina naknade od 0,10% od transakcije uvijek rezultira znatno višim iznosima od fiksne naknade od 1,50 eura, koju naknadu plaćaju komercijalne banke.

“Posebno kod transakcija u višemilionskim iznosima koje su vrlo česte u radu Državnog trezora. Na ovaj način je javni sektor dodatno finansijski opterećen bez jasnog kriterijuma ili zakonskog utemeljenja. Predmetna odluka u navedenom dijelu ne sadrži obrazloženje ili analize troškova koji bi opravdali različite strukture naknade, niti je jasno da li je proporcionalna naknada od 0,10% zasnovana na redovnim troškovima obrade. Osnovna funkcija koju CBCG pruža, tehnička obrada naloga, ne razlikuje se u zavisnosti od korisnika, pa su u tom smislu komercijalne banke i Glavni državni trezor dovedeni u neravnopravan položaj, a svi su ravnopravna pravna lica u platnom sistemu”, piše u incijativi.

Konstatovano je da ovakav tarifni model ima negativne implikacije po efikasnost javnih finansija, te se stiče utisak da se Glavni državni trezor diskriminatorski, dodatno i neopravdano finansijski opterećuje. Dakle, nema ni opravdanog niti jasnog troškovnog ili pravnog opravdanja za različite strukture naknada, te kako je Glavni državni trezor nepovoljnije tretiran, to je jasno da je povrijeđeno načelo jednakosti i zabrane diskriminacije iz člana 8, 17 i 19 Ustava Crne Gore.

Posebno je važno naglasiti da naknade koje se naplaćuju za izvršavanje platnih transakcija za potrebe države nisu mijenjane 20 godina, uprkos promjenama na finansijskom tržištu i rastu operativnih troškova, čime CBCG pokazuje odgovoran pristup prema javnim sredstvima, istakla je Kalezić

“Istovremeno, CBCG ima isključivu infrastrukturu za obavljanje platnog prometa u zemlji (RTGS i DNS sistem), čime ima monopol na tržištu obračuna i izvršenja međubankarskih transakcija, kao i transakcija državnih institucija. Takođe, Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti definisano je da Ministrastvo finansija zaključuje ugovor sa CBCG za obavljanje poslova u ime države. Na ovaj način, njen status joj omogućava nametanje nepravednih uslova poslovanja, što je i slučaj kada je u pitanju Ministarstvo finansija. To dalje znači, da se javnom sektoru uskraćuje jednak pristup finansijskoj infrastrukturi po fer i nepristrasnim uslovima, a što je protivno članovima 8 i 15 Zakona o zaštiti konkurencije. Tarifna struktura koju je uvela CBCG nameće veće troškove javnim institucijama u odnosu na komercijalne banke, što je neprihvatljivo”, piše u dokumentu.

Fiksni procenat umjesto stvarnih troškova
Kada je riječ o naknadi u iznosu od 0,20% od visine transakcije, propisane tarifnim brojem 3, tačka 3.1, koja se naplaćuje za izvršavanje platnih transakcija preko računa CBCG u inostranstvu, za ukazati je i to da visina naknade ne zavisi od stvarenih troškova izvršenja transakcije, odnosno zahtjevnijih procedura, zbog različitih iznosa, već se primjenjuje fiksni procenat na cjelokupni iznos, bez obzira na visinu transakcije.

“Što je u suprotnosti sa principima zakonitosti, pravičnosti, i zabrani arbitrernih fiskalnih opterećenja, jer se ne pravi razlika između manjih i većih transakcija, čime se pokazuje da nije jasan stvarni trošak koji CBCG snosi za svaku pojedinačnu transakciju. Ova tarifna tačka ne sadrži obrazloženje, ni osnov za utvrđeni iznos naknade. Član 66 Zakona o Centralnoj banci Crne Gore implicira da naknade treba da budu utemeljene na stvarnim troškovima i da budu opravdane, pa je ovakvo utvrđivanje visine naknade suprotno navedenoj odredbi. Za ukazati je i da u inostranim sistemima Glavni državni trezor ne plaća ili plaća minimalnu naknadu Centralnoj banci za izvršavanje platnih transakcija, što dodatno ukazuje na neopravdanost ovako propisane visine naknade. Naročito, visina naknade je upitna kada se sredstva Ministarstva finansija nalaze na računu kod CBCG u inostranstvu, jer se tada ne vrši direktni platni promet sa inostranstvom, već se samo vrše transakcije iz inostranstva”, navodi se u inicijativu Ustavnm sudu.

CBCG za pet godina u državni budžet prenijela 17,7 miliona dobiti
Viceguvernerka Kalezić navodi da je CBCG saglasno odredbama čl. 41 i 42 Zakona o Centralnoj banci sa Ministarstvom finansija zaključila ugovor o pružanju usluga fiskalnog agenta i depozitara. Na osnovu tog ugovora i Odluke o tarifama po kojoj se obračunavaju naknade za vršenje usluga koje obavlja, CBCG obračunava kamate na depozite odnosno naplaćuje naknade za pružanje usluga državi.

“Saglasno navedenom, CBCG je u periodu 2020-2024. godina naplatila od Ministarstva finansija po osnovu naknada za registrovanje državnih zapisa i servisiranje ino duga ukupno 4,67 miliona eura. Istovremeno, po osnovu obračunatih kamata na depozite kod CBCG Ministarstvo finansija je ostvarilo ukupno 18,98 miliona eura Dodatno, po osnovu ostvarene dobiti CBCG za protekli petogodišnji period, na račun Ministarstva finansija, CBCG je uplatila dodatnih 17,78 miliona eura “, kazala je Kalezić.

Upravo fiksni procenat obrade kredita je osporavan na sudu, a CBCG je to takođe podržala. Nego evo neki bumerang u najavi pa im se to možda vrne.

[BiTrAtE]

E zamisli referenta ili menadzmenta koji odbiju klijenta koji je tu 20god, da im ostavi 30k kamate... Ja jos imam vrlo malo stambenog, kako cu da ih pozdravim aaaa
Sent from my BVL-N49 using Tapatalk

Znam čovjeka kojeg su zajebavali oko neke bankarske garancije za tender (btw vlasnik firme koja ima 15+ milki prometa i to sav promet ide preko CKB, samo tamo je imao račun), neka je glupost bila u pitanju. Kad je zaprijetio da će zatvoriti račun ukoliko mu hitno ne izdaju garanciju jer se nije imalo kad čekati, bili su u stilu "pa dobro", sve dok se nije uključio establišment.

Baš kreteni na pozicijama.

Sent from my S25 Ultra using Tapatalk

[Sale]

Znaci uzimaju bankama 1.5 eur za RTGS transakcije… fiksno… a onda nas ovi deru na to. Pa fino


Sent from my iPhone using Tapatalk

[Apolo]

I dere nas Ckb na rasknjizavanje uplata u fiksnom procentu.

[hercules]

Dosta sam pisao na ovoj temi o bankama i sprovođenju zakona o sprečavanju pranja novca, i kaznama koje su banke platile. Evo sad i zvanično i malo detaljnije. Valjda je sad jasnije zašto banka bira da vam blokira račun, i eventualno vas izgubi kao klijenta zbog neažurne i nepotpune dokumentacije. Adriatic banka ima par miliona razloa za to. Druge banke širom Crne Gore manje, ali imaju i one računicu u vidu kazni.

https://www.vijesti.me/vijesti/ekonomija/772605/cbcg-kaznila-adriatic-banku-sa-36-miliona-eura-spor-u-toku

CBCG kaznila Adriatic banku sa 3,6 miliona eura, spor u toku
U revizorskom izvještaju navedeno je da uprava banke procjenjuje da će sa 50 odsto šansi dobiti ovaj spor protiv Centralne banke

Tužilaštvo sporni slučaj pranja novca istražuje od decembra prošle godine kada je klijentu zaplijenjeno milion i po eura

Centralna banka je Adriatic banci prošle godine izrekla kazne u vrijednosti od 3,6 miliona eura zbog kršenja Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, o čemu se vodi sudski spor, navedeno je u izvještaju eksternog revizora “Crowe Mne” na finansijske iskaze Adriatic banke.

“Vijesti” su u decembru prošle godine pisale da je Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) ušlo je u Adriatic banku i izuzelo dio dokumentacije ispitujući poslovanje jednog broja klijenata koji posluju na zapadu, a koji su ranije imali poslovne i ekonomske veze s Ruskom Federacijom.

Iz Centralne banke “Vijestima” je nezvanično potvrđeno da je ovo najveći iznos kazni, koji su izrekli nekoj banci i da se odnosi na četiri prekršaja.

Vlasnik Adriatic banke je preduzeće “Adriatic Capital LLC” iz Delavera, Sjedinjene Američke Države, čiji su krajnji vlasnici rusko-kanadski biznismen Aleks Šnajder sa 95,01% udjela i Džulijan Seban Džordž sa 4,99% udjela.

U revizorskom izvještaju se navodi da se u ostalim obavezama nalazi stavka od 3,6 miliona koja je nastala na osnovu rješenja Centralne banke.

“Navedenim rješenjem banci je naloženo da uplati novčana sredstva Centralnoj banci Crne Gore u iznosu od 3,6 miliona eura, kao i da otkloni identifikovane nepravilnosti u poslovanju, preduzimanjem ukupno 18 korektivnih mjera najkasnije do 30. novembra 2025. godine”, navedeno je u revizorskom izvještaju.

Podgorički Viši sud je 20. decembra prošle godine donio privremenu mjeru obezbjeđenja kojom se Adriatic banci nalaže da obustavi isplate ili prenos novca od 1,5 miliona s računa klijenta Pavela Mitrofanova, koji ima pasoše Letonije i Rusije, a zbog sumnje da je riječ o imovini stečenoj kriminalnom djelatnošću. Blokadu novca tražilo je Specijalno državno tužilaštvo.

U dijelu “sudski sporovi” revizorskog izvještaja navedeno je da se protiv banke vodi jedan prekršajni postupak koji je pokrenula Centralna banka protiv banke i odgovornih lica. a koji se odnosi na četiri prekršaja.

Navedeno je i da uprava banke procjenjuje da će sa 50 odsto šansi dobiti ovaj spor protiv Centralne banke.

Kako je revizor naveo, prekršaji se odnose na to da banka nije dostavila podatke o otvorenim transakcionim računima CBCG tj. njenom registru, da pojmovnik platnih usluga ne obuhvata pojam i definicije usluge “obavještenje putem sredstava komunikacije na daljinu (npr. SMS)”, da naknade povezane s računom za plaćanje, odnosno nedostavjanje odluke o usvajanju tarifa CBCG u roku od tri dana, da dana 22. jula 2024. godine nije u poslovnom prostoru - filijali banke bio dostupan informativni dokument o naknadama povezanim s transakcionim računima za rezidente potrošače.

Time je po nalaženju CBCG Adriatic banka prekršila Zakon o platnom prometu, Zakon o uporedivosti naknada, Odluku o utvrđivanju najreprezentativnijih usluga povezanih s računom za plaćanje potrošača.

Iz Adriatic banke su ranije saopštili da ne mogu detaljno da govore o razlozima zbog kojih je tužilaštvo preuzelo određenu dokumentaciju o poslovanju banke, naglasivši da su angažovali “svjetski priznate stručnjake” za usklađenost poslovanja...

“Adriatic banka pozdravlja i u potpunosti sarađuje sa svim relevantnim pravosudnim i regulatornim institucijama. Ove provjere smatramo dijelom transparentnog procesa koji jača povjerenje u bankarski sistem i osigurava usklađenost s najvišim globalnim standardima. Kako bismo dodatno osnažili naše operacije, angažovali smo svjetski priznate stručnjake za usklađenost, kompanije KPMG i Kroll, koji sprovode sveobuhvatne interne provjere i procjene. Pored toga, Adriatic banka je u procesu implementacije jednog od vodećih bankarskih softverskih rješenja na svijetu, čime dodatno unapređujemo operativnu efikasnost, sigurnost i usklađenost s međunarodnim standardima. Zahvaljujemo nadležnim institucijama na njihovoj ažurnosti, kao i našim klijentima na ukazanom povjerenju i podršci. Adriatic banka ostaje posvećena podršci lokalnoj i regionalnoj ekonomiji i raduje se uspješnoj i prosperitetnoj 2025. godini”, kazali su zvanično iz te banke, koja nije u blokadi i normalno posluje.

Ostvarili profit od 13 miliona, veliki vlasnici državnih obveznica
Revizor je naveo da finansijski iskazi banke istinito i objektivno prikazuju finansijsku poziciju banke na dan 31. decembar 2024. godine, kao i rezultate poslovanja i tokove gotovine.

Adriatic banka je u prošloj godini ostvarila neto profit od 13 miliona eura, što je nešto lošiji rezultat nego u 2023. godini kada je on iznosio 15,7 miliona eura.

Glavni razlog lošijeg konačnog rezultata su opšti i administrativni troškovi od 11,9 miliona eura, gdje se nalaze i rashodi od kazni CBCG. Ovaj rashod u 2023. godini bio je za šest miliona manji i iznosio je 5,9 miliona eura.

Adriatic banka prema iznosu aktive ima udio u tržištu cijelog bankarskog sektora u Crnoj Gori od 6,86 odsto. Odobrenih kredita ima od 137 miliona eura što je ukupno u odobrenim kreditima bankarskog sektora učešće od 3,6 odsto. Imaju 428 miliona eura prikupljenih depozita što je udio od 7,32 odsto.

Banka je značajni vlasnik crnogorskih državnih obveznica od preko sto miliona eura. Posjeduje 71 milion eura obveznica crnogorskog Ministarstva finansija koje dospijevaju u rokovima od 2025. do 2029. godine, kao i obveznice od 30 miliona koje dospijevaju od 2027. do 2029. godine.

Banka je vlasnik i 70 miliona eura vrijedne državne obveznice SAD-a i država članica Evropske unije.

[Apolo]

Kaznili ih na osnovu sumnji? A ovo sto se pralo do sad pojela maca. Jedno je pranje novca a drugo azuriranje podataka o gradjanima.

[GaD]

Banka je zaradila po zadnjem 10 miliona iz istih razloga jer je radila van pravila. Sada su kaznjenji 3.5, rezultat 6.5 miliona zarade.

Vjerovatno su to svjesno odradili.

[hercules]

Kaznili ih na osnovu sumnji? A ovo sto se pralo do sad pojela maca. Jedno je pranje novca a drugo azuriranje podataka o gradjanima.

A sve je jedan isti zakon. A ko se na mlijeko opece i u kisjelo duva.