Banke u Crnoj Gori

[Bugi]

Sve to stoji, ako bi pričali na topicu o politici.


Međutim pričamo i bankama iiznosu od 170.000e. Dobio sam i ja sličan iznos pod veoma sličnim uslovima a nijesam vala predsjednik države.
Nije ništa spektakularno ovaj kredit, a ni Kamatna stopa ako je dobar kolateral (a pretpostavljam da ide hipoteka na stan koji je kupio + na jedan dodatni stan).
Jedino što je spektakularno je mišljenje sektora rizika da će čovjek poslije mandata da nađe posao za sličnu platu

Poslato sa pisaće mašine S24 x2
............ ¯\_(ツ )_/¯............

[GaD]

Vjerovatno zena ima platu 2500€ pa se nisu sjekirali u banci.

A i ovo je bitna informacija

“Ministar je vlasnik stana od 46 kvadrata koji je stekao kupovinom. Milatovići imaju i stan od 68 kvadrata, vlasništvo dijele on i supruga Milena. Za taj stan se navodi da je stečen kupovinom.”

Treci stan, mogu mislit kako je velik porez.

[NetworkMaster]

Kako mu je banka dala kredit kad mu ugovor na odredjeno?

Sent from my SM-A546B using Tapatalk

[acs]

Treba vidjet koja je banka pa cemo znat po kojoj liniji se odobrilo


Sent from my iPhone using Tapatalk

[darko cfc]

Kako mu je banka dala kredit kad mu ugovor na odredjeno?

Sent from my SM-A546B using Tapatalk

Pa logikom stvari bi kredit mogao da ide na 5 godina


Sent from my iPhone using Tapatalk

[NetworkMaster]

Kako su lukavi ovi iz poste i imaju dil sa CKB bankom ne znam jel to legalno a vjerovatno nije ...
Kad placas u posti racun neki a koristis karticu tebi stigne poruka podizanje gotovine
E sad to mene malo zbuni jer na ovu taksu podizanje gotovine ne ide ni QR kod a ni provizija...
@hercules jel ovo legitimno

Sent from my SM-A546B using Tapatalk

[Sale]

Pa nece oni da placaju proviziju. Nego ide kao cash advance da bi oni dobili kompletan iznos. I pogledaj na mBank koliko si pored tog izbosa platio provizije. Mislim da je nesto 20-30 centi za CKB kartice.

Ako bi korisnik neke druge banke provukao karticu, platio bi jos 3 ili 5 eur provizije


Sent from my iPhone using Tapatalk

[hercules]

Kako su lukavi ovi iz poste i imaju dil sa CKB bankom ne znam jel to legalno a vjerovatno nije ...
Kad placas u posti racun neki a koristis karticu tebi stigne poruka podizanje gotovine
E sad to mene malo zbuni jer na ovu taksu podizanje gotovine ne ide ni QR kod a ni provizija...
@hercules jel ovo legitimno

Sent from my SM-A546B using Tapatalk

Tako su podešeni POS terminali u Pošta CG. Kao ovo što je @Sale napisao to je cash advance.

Legitimno jeste jer nije zabranjeno zakonom, da li je moralno je tema za diskusiju.

[montenegrina]

Nijemozda za ovu temu ali stan je kupio od sina Dusanke Jeknic, Milosa I to ne onaj u Vektri od 180 kvadrata, ali kako sma rece, preko je 90.

[AL no1]

Nijemozda za ovu temu ali stan je kupio od sina Dusanke Jeknic, Milosa I to ne onaj u Vektri od 180 kvadrata, ali kako sma rece, preko je 90.

Chuvena Duška...i nije mu spustila cijenu obzirom da je imenovana valjda negdje za ambasadorku...a shto je ovo

[Derivati]

Kako su lukavi ovi iz poste i imaju dil sa CKB bankom ne znam jel to legalno a vjerovatno nije ...
Kad placas u posti racun neki a koristis karticu tebi stigne poruka podizanje gotovine
E sad to mene malo zbuni jer na ovu taksu podizanje gotovine ne ide ni QR kod a ni provizija...
@hercules jel ovo legitimno

Sent from my SM-A546B using Tapatalk

Pošta je posrednik između banke i firme koja izdaje račun. I POS terminal nije besplatan, banka uzima proviziju od svake uplate. Kao posrednik naplaćuju svoju proviziju i sve troškove transakcije idu na tvoj teret.

Zašto koristiti poštu kad mozete karticom online platiti račune na sajtovima izdavaoca računa. Epcg,vodovod i svi operateri imaju online plaćanje bez provizija

[miovrag]

Mtel placam preko app jer imam tu 5 racuna,ostalo digitalni kiosk i ćao

[Fidel Castro]

Info za one koji koriste NLB klik... kod za oporavak (recovery key) uopste ne funkcionise.

Apsolutno mi je nejasno zasto uopste forsiraju tu opciju, moras da je ukucas prilikom registracije a onda ako zaboravis PIN pa moras da koristis taj kod, daje "internal server error" i uopste ne moze da dodjes do 'reset'-ovanja PIN-a vec iskljucivo opet moras da trazis identifikacioni i aktivacioni kod i sve jovo nanovo.

Toliko su puta mijenjali aplikaciju, toliko azuriranja a ovako osnovne bezbjednosne stvari uopste ne funkcionisu.

Inace nije ovo moja "procjena" vec potvrda od same banke da im ta funkcija uopste ne radi.

Nevjerovatno.

[Zhuangzi]

Ne znam cemu toliko izrazavanje nezadovoljstva,

tu je ckb, hipotekarna, lovcen, erste, addiko itd.

pa se fino promijeni, ako nakon nekolike promjene ne bude bolje onda valjda shvatis da je sve isto i ne opterecujes se.

[Fidel Castro]

Ne znam cemu toliko izrazavanje nezadovoljstva,

tu je ckb, hipotekarna, lovcen, erste, addiko itd.

pa se fino promijeni, ako nakon nekolike promjene ne bude bolje onda valjda shvatis da je sve isto i ne opterecujes se.

Kao sto rekoh, INFO za ostale koji koriste NLB klik da znaju.

Ne znam sto je problem iskazat' nezadovoljstvo? Nije prvi put da imas skoro idenatican komentar. Mislim nisi jedini ali ne kapiram uporni moto "Ako ti se ne svidja, promijeni" ka' da ljudi ne znaju da imaju tu opciju.

[hercules]

Šteta što je toliki trud uložen a ovo je konačni proizvod. Nefunkcionalan i pun bugova. Još za toliku grupaciju u par država ovo napravit... Ne znam, nepojmljivo.

Inače ubacanje keša u bankama će biti još teže. Ide novi zakojn sa dodatna 52 nova člana. Naravno da nije bio na javnu rasrpavu, tako da ovo što dobijemo je produkt Vlade i njenog tima.
Ljudi jednostavno nemaju sluha da čuju ikoga. Ni banke, ni sve ostale koje ovaj zakon pogađa.
Ispaštaćemo svi, ali dobro što je tu je.

Pod lupom države kriptoimovina i ko se kocka sa 20 eura

Pod lupom države kriptoimovina i ko se kocka sa 20 eura
U Skupštinu stigao predlog izmjena i dopuna zakona o sprečavanju pranja novca

Iako se predlogom mijenjaju ili dodaju 52 člana, zakon nije bio na javnoj raspravi

Priređivači kažu da će zbog spuštanja granice morati da prate i skupljaju podatke o svim građanima koji se klade i apeluju na poslanike da mijenjaju predlog

Svi koji obavljaju ili žele da obavljaju transakcije, ili da nude usluge u kriptovalutama, moraće da se prijave u Registar pružalaca usluga povezanih sa kriptoimovinom. Pod posebnim nadzorom biće sve transakcije u kriptovalutama vrednije od 1.000 eura, kao i gotovinske transakcije od 2.000 do 100.000 eura, zavisno od djelatnosti i namjene. Izuzetak su jedino igre za sreću, gdje će priređivači morati da sakupljaju podatke o svima igračima koji u jednoj ili više povezanih transakcija uplate 20 i više eura.

To je navedeno u predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, kojeg je usvojila Vlada i poslala Skupštini na usvajanje. Njime se mijenjaju ili dodaju čak 52 člana zakona, ali ga je Vlada usvojila i poslala u skupštinsku procedure bez organizovanja bilo kojeg oblika javne rasprave.

Formalni predlagač zakona je Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Izmjene zakona definišu i šta je to “ugled” i ko može biti ugledan građanin ili privrednik, kao i da se mora znati stvarni vlasnik (konačno fizičko lice) pravnih lica koje obavljaju transakcije.

Izmjene zakona, kako je navedeno, stupile bi na snagu danom objavljivanja u “Službenom listu”, dok će se Registar pružalaca usluga povezanih sa kriptoimovinom formirati u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu zakona.

MUP u obrazloženju navodi da su predložene izmjene i dopune zakona od velikog značaja za unapređenje borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma i za osiguranje daljeg napretka Crne Gore u procesu evropskih integracija.

“U procesu pristupanja Evropskoj uniji Crna Gora ima obavezu, između ostalog, da zatvori Pregovaračko poglavlje 4 - Slobodno kretanje kapitala u okviru koga je i borba protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Shodno navedenom eksperti Generalnog direktorata za finansijsku stabilnost, finansijske usluge i uniju tržišta kapitala (DG FISMA) Evropske komisije su zahtijevali da se Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma (Zakon) uskladi sa Regulativom (EU) 2023/1113 Evropskog parlamenta i Savjeta od 31. maja 2023. godine o informacijama koje se prilažu prenosima novčanih sredstava i određene kriptoimovine i o izmjeni Direktive (EU) 2015/849. Takođe eksperti Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) su zahtijevali izmjene i dopune Zakona kojim se osigurava puna primjena instituta ‘stvarni vlasnik’”, navedeno je, između ostalog, u obrazloženju.

Autori zakona kažu i da su nove norme uskladili sa direktivama EU, kao i zahtjevima međunarodnih organizacije koje normiraju propise i mjere protiv utaje poreza, pranja novca i finansiranje terorizma kao što su MONEYVAL i FATF. Naveli su i da je odlučeno da, kako nije donijet Zakon o kriptoimovini, preporuke FATF-a ispune kroz izmjene ovog Zakona.

Brojne nejasnoće
Izmjenama se mjere poznavanja i praćenja poslovanja klijenta nameću priređivačima igara na sreću kod svih uplata i isplata, povezanih i u više transakcija, čija je vrijednost veća od 20 eura. U dosadašnjoj verziji zakona ta granica je bila 2.000 eura.

Mjere “poznavanja i praćenja poslovanja klijenta” definisane su kao identifikacija, uzimanje ličnih podataka, da “pribavi fotokopiju lične isprave i upiše datum, vrijeme i ime i prezime lica koje je izvršilo uvid u fotokopiju isprave i tu fotokopiju i prikupljene podatke čuva u skladu sa ovim zakonom”, da prikupi podatke o poslovnom odnosu i prirodi transakcije... U slučaju da se transakcija obavlja na daljinu (preko informacionih tehnologija) obaveznik identifikacije mora da sprovede video-elektronsku identifikaciju.

Nije objašnjeno kako se sve ovo može obavljati kod priređivača igara na sreću, kada će zbog smanjivanja granice praćenja transakcija na 20 eura u jednoj ili više uplata, biti obuhvaćeni skoro svi igrači, ili kako će se to primjenivati u kazinama prilikom žive igre na stolovima gdje često najjeftiniji žeton iznosi više od 20 eura.

Nije jasno ni zašto bi priređivači mogli da sakupljaju i čuvaju lične podatke o tolikom broju građana, da li zaposleni u kladionicama ovim postaju neka službena lica i kako mogu znati da je neko u toku nekog perioda, uplatama od jednog ili više eura, prešao granicu od 20 eura.

“Predloga zakona predlažu se izmjene i dopune Zakona u smislu obavezivanja priređivača igara na sreću da preduzima mjere poznavanja i praćenja poslovanja klijenta prilikom uplate uloga u iznosu od 20 eura ili više, kod izvršenja jedne ili više povezanih transakcija, a što se do sad odnosilo na uplatu ili isplatu u iznosu od 2.000 eura ili više. Navedena izmjena izvršena je iz razloga što je u djelatnosti igara na sređu identifikovan viši rizik od pranja novca i finansiranja terorizma. Takođe propisuje se i da se ove mjere primjenjuju i prilikom svake povremene transakcije koja predstavlja prenos kriptoimovine u vrijednosti od 1.000 eura ili više”, navedeno je u obrazloženju ovog člana predloga zakona.

Iako se u preporukama međunarodnih organizacija trgovina i transakcije kripto valutama navode da su od posebnog rizika za pranje novca i finansiranje terorizma, ovim predlogom se granica za njhovo praćenje utvrđuje na iznos koji je 50 puta veći nego kod igara na sreću.

Priređivači: Neodrživa norma o "praćenju" građana
Grupacija priređivača igara na sreću planira da pošalje klubovima poslanika dopis u kojem traže amandmansko djelovanje kako bi se ukolonile odredbe o igrama na sreću, jer smatraju da je norma o praćenju građana koji uplate 20 eura neodrživa, suprotna međunarodnim standardima i direktivama EU, kao i da bi takva primjena dovela do prelaska igrača na sivo tržište i gubljenje milionskih prihoda za državu.

Oni protestuju zbog toga što je predlog ovih izmjena usvojen bez javne rasprave i uključivanja predstavnika priređivača igara na sreću kojima se “uvode nove obaveze, protivne standardima EU, a ujedno i direktno krši sloboda preduzetništva i pružanja usluga na tržištu”.

Prirađivači navode da je ova norma suprotna Direktivi (EU) 2015/849, koja propisuje prag od 2.000 eura i više za sprovođenje mjera dubinske analize klijenata u oblasti igara na sreću.

“Predloženim izmjenama se, suprotno i važećem rješenju koje je usaglašeno sa EU standardima, iz potpuno nejasnih razlogam ide korak unazad, i neopravdano uvodi snižavanje ovog praga na 20 eura, bez bilo kakve pravne i ekonomske osnove i uporišta u komparativnoj praksi i standardima. Ovo rješenje ne samo da uvodi nesrazmjerne administrativne barijere, već i ozbiljno ugrožava poslovanje priređivača igara na sreću, što će neminovno rezultirati gubitkom budžetskih prihoda i definitivnim povećanjem udjela nelegalnog tržišta”, smatraju priređivači.

Oni kažu da je ova norma u suprotnosi da predlogom iz Zakona o igrama na sreću koji se istovremeno nalaze u skupštinskoj procedure.

“Ovakvim rješenjem bi se značajno povećale administrativne obaveze i priređivača i nadležne institucije za oblast sprečavanja pranja novca, a upravo zbog ovako niskog praga i hiperprodukcije informacija o ogromnom broju uplata fokus skinuo sa kvaliteta i suštine ovog posla i ovih kontrola”, naveli su prirađivači.

Oni kažu i da se ovi pragovi ne mogu proizvoljno mijenjani na nacionalnom nivou bez prethodnog usklađivanja sa direktivom i odgovarajuće izmjene propisa na nivou Evropske unije. Granica od 2.000 eura osim u EU postoji i u susjednim državama.

Priređivači kažu da će im ove i druge obaveze, nametnute ovim zakonom, donijeti finansijske troškove jer će morati zaposliti više administrativnog osoblja.

Zakon mjeri ko je ugledan čovjek
U predlog zakona je dodat novi član koji definiše koje fizičko lice ima ugled. To se definiše zbog toga što će se u Registar pružalaca usluga povezanih sa kriptoimovinom moći upisivati samo ugledni ljudi, koji će taj ugled morati da dokažu u smislu ovog zakona.

Tako da ugled, u smislu ovog zakona, ima fizičko lice ako se protiv njega ne vodi krivični postupak, odnosno ako nije osuđivano za krivično djelo za koje je propisana bezuslovna kazna zatvora u trajanju od jedne ili više godina; ako nije kao zakonski zastupnik pravnog lica ili privrednog društva povrijedilo odredbe ovog zakona; ako nije saradnik lica osuđenog za krivično djelo pranja novca i/ili finansiranja terorizma..., pa i ako u odnosu na to lice postoji sumnja u izvršenje krivičnog djela pranja novca ili finansiranja terorizma.

[hercules]

Stigli preliminarni podaci na nivou sistema. Čekaju se još uvijek pojedinačni za banku ponaosob.

Svih 11 banaka u Crnoj Gori lani poslovale pozitivno, ukupno zaradile 146 miliona Ukupni prihod bio 500,5 miliona, od čega je 459,5 miliona od kamata, naknada i provizija

Komercijalne banke, njih 11, ostvarile su prošle godine prema preliminarnim podacima Centralne banke (CBCG) dobit u iznosu od 165,1 milion eura što je 19,1 milion, odnosno 13,06 odsto,više nego u istom periodu 2023. godine.
To je rečeno "Vijestima iz vrhovne monetarne institucije iz koje su pojasnili da je glavni uzrok rasta profitabilnosti prihod od kamata, naknada i provizija.
Sve banke su prema preliminarnim podacima bile u plusu.

Po osnovu kamata, naknada i provizija banke su lani zaradile ukupno 459,5 miliona eura, što je 55,6 miliona više nego na kraju decembra 2023. godine.

Prema preliminarnim podacima na kraju decembra ukupni prihodi banaka iznose 500,5 miliona eura i bilježe rast od 57,1 milion eura ili 12,88% u odnosu na kraj 2023.godine. Dominantan izvor prihoda banaka je osnovni prihod (neto prihod od kamata i neto prihod od naknada i provizija) koji na kraju decembra 2024. godine iznosi 343,6 miliona eura i predstavlja 68,88% ukupnog prihoda, rekao je direktor sektora za kontrolu Milan Remiković, dodajući da je rast osnovnog prihoda glavni uzrok rasta profitabilnosti.

Prema preliminarnim podacima na kraju prošle godine ukupni prihod od kamata iznosio je 298,9 miliona eura, i učestvuje u ukupnim prihodima banaka sa 59,72%, dok je godinu ranije iznosio 256,5 miliona eura ili 57,86% ukupnih prihoda. Posmatrano u jednogodišnjem periodu,prihodi od kamata bilježe rast od 42,4 miliona eura.

Rastu prihoda od kamata najviše je doprinijelo povećanje kreditne aktivnosti banaka, jer je 2024. godina bila rekordna godina po iznosu novoodobrenih kredita. Takođe,na povećanje prihoda uticalo je oročavanje kratkoročnih plasmana banaka na inostranim tržištima, kao i ulaganja u hartije od vrijednosti, objasnio je Remiković.

Prema preliminarnim podacima na kraju prošle godine ukupni prihod od naknada i provizija iznosi 160,6 miliona eura ili 32,09% ukupnih prihoda banaka, dok je u uporednom godišnjem periodu bio 147,4 miliona eura ili 33,24% ukupnih prihoda.

Prihode od naknada i provizija dominantno generišu tri izvora prihodi od platnog prometa u iznosu od 68,6 miliona eura, prihodi od kartičnog i bankomatskog poslovanja u iznosu od 56,3 miliona eura, kao i prihodi po osnovu vođenju računa u iznosu od 11,3 miliona eura.Njihovo učešće je na približno istom nivou u jednogodišnjem uporednom periodu,kada su iznosili: prihodi od platnog prometa 61,7 miliona eura, prihodi od kartičnog i bankomatskog poslovanja 51,7 miliona eura i prihodi po osnovu vođenja računa 11,1 milion eura, kazao je Remiković.


500,5 miliona eura prema preliminarnim podacima na kraju decembra su ukupni prihodi banaka i bilježe rast od 57,1 milion eura ili 12,88% u odnosu na kraj 2023. godine

"Rastu prihoda od kamata najviše je doprinijelo povećanje kreditne aktivnosti banaka, jer je 2024. godina bila rekordna godina po iznosu novoodobrenih kredita. Takode, na povećanje prihoda uticalo je oročavanje kratkoročnih plasmana banaka na inostranim tržištima, kao i ulaganja u hartije od vrijednosti", objasnio je Remiković

[Auris]

Pitanje vezano za otplatu kredita.

- Kredit se otplacuje preko administrativne zabrane.
- banka po automatizmu ocekuje uplatu 01. U mjesecu
- moja plata je negdje oko 5 u mjesecu i ako ja dobro shvatam - banka to percipira kao kasnjenje u uplati

Šta mogu uraditi a da izbjegnem da sam klasifikovan kao klijent koji kasni sa uolatom - obzirom da će rata biti uredno uplaćena na dan dobijanja plate?

U banci mi kažu da oni ne mogu tu ništa uraditi ali kao da mogu izvršiti neku uplatu od npr 10 EUR pretplate i na taj način izbjeci da stojim kao dužnik ka banci?

Može li mi neko (hercukes :-)) objasniti kako ovo funkcioniše?

[Zhuangzi]

Kazes im da ocekuju uplatu 15. u mjesecu.

[hercules]

Pitanje vezano za otplatu kredita.

- Kredit se otplacuje preko administrativne zabrane.
- banka po automatizmu ocekuje uplatu 01. U mjesecu
- moja plata je negdje oko 5 u mjesecu i ako ja dobro shvatam - banka to percipira kao kasnjenje u uplati

Šta mogu uraditi a da izbjegnem da sam klasifikovan kao klijent koji kasni sa uolatom - obzirom da će rata biti uredno uplaćena na dan dobijanja plate?

U banci mi kažu da oni ne mogu tu ništa uraditi ali kao da mogu izvršiti neku uplatu od npr 10 EUR pretplate i na taj način izbjeci da stojim kao dužnik ka banci?

Može li mi neko (hercukes :-)) objasniti kako ovo funkcioniše?

Banka percipira kao kašnjenje, ali nije strašno dokle god prije dospijeća narednog anuiteta bude uplata. Mjesečno banke šalju Centralnoj Banci izvještaj o svim kreditima, čuveni kreditni biro, i tu se prikazuju dani kašnjenja i određuje tvoja klasifikacija. Dokle god si manje od 30 dana kašnjenja bićeš u A kategoriji koja je ujedno i najbolja.

Banke ovo mogu da riješe, samo je pitanje da li im sistem koji koriste podržava tu funkcionalnost. Naime, po automatizmu većina banaka datum dospijeća ti stavlja dan kad ti realizuje kredit eventualno zadnji dan u mjesecu da bi izbjegli obračun interkalarne kamate jer je to teško pojašnjavati klijentima (realno nije nego je dusa narodu svako malo pojašnjavati).

Neke banke su malo unaprijedile poslovanje, pa klijentima nude različite datume dospijeća (1,8,15 i 22 npr svakih 7 dana po jedan) gdje ti biraš jedan od nekoliko ponuđena datuma dospijeća. Npr zaposlenima u RTCG odgovara 15ti u mjesecu jer im je zarada oko 10tog pa bi obustava stigla na vrijeme na kredit i ne bi kasnio. Penzionerima odgovara 22gi recimo, vojsci i policiji 1 u mjesecu itd.

Ono što bi ti konkretno mogao da uradiš je da pitaš Banku da ti odradi promjenu datuma dospijeća i uskladi je sa zaradom ako imaju tehničkih mogućnosti za to.
To bi dovelo do neznatnog povećanja anuiteta (najčešće manje od 1 eura mada zavisi od iznosa kredita) i tvoj poslodavac bi trebao taj malo veći iznos da ti odbija od zarade da sve bude popeglano. Alternativno, ako ne žele da o tome jadu rade kod tvog poslodavca, možeš sam dodatno uplatiti 20tak eura da nadomjestiš tu razliku za buduće mjesece.

Trudio sam se da što jednostavnije pojasnim, javi ako nešto nije pojašnjeno.

[Apolo]

Šteta što je toliki trud uložen a ovo je konačni proizvod. Nefunkcionalan i pun bugova. Još za toliku grupaciju u par država ovo napravit... Ne znam, nepojmljivo.

Inače ubacanje keša u bankama će biti još teže. Ide novi zakojn sa dodatna 52 nova člana. Naravno da nije bio na javnu rasrpavu, tako da ovo što dobijemo je produkt Vlade i njenog tima.
Ljudi jednostavno nemaju sluha da čuju ikoga. Ni banke, ni sve ostale koje ovaj zakon pogađa.
Ispaštaćemo svi, ali dobro što je tu je.

Pod lupom države kriptoimovina i ko se kocka sa 20 eura

Evo se i hercules upisao u knjigu kritika

[Fidel Castro]

Stigli preliminarni podaci na nivou sistema. Čekaju se još uvijek pojedinačni za banku ponaosob.

Jos na pocetku (prosle) godine (da ne citiram sam sebe) sam napisao da ce ova godina bit' rekordna sto se tice i prometa a posebno profita uprkos svim zalbama i zalopoljkama.

[NetworkMaster]

Uh dje je onaj porez na Extra Profit ...

Sent from my SM-A546B using Tapatalk

[hercules]

Jos na pocetku (prosle) godine (da ne citiram sam sebe) sam napisao da ce ova godina bit' rekordna sto se tice i prometa a posebno profita uprkos svim zalbama i zalopoljkama.

Nece tu biti izmjena. 4 najvece su jos vise profitirale. Jednostavno je, najvise kredita i HOV imaju. Plus krediti na Euribor koji je rastao samim tim i prihodi.
Regulator je izdejstvovao smanjenje kamata za stanovnistvo pa je zabiljezen blagi pad kod novo odobrenih kredita.
A brzo ce krenuti i na naknade. Neke banke to vec osjecaju.

A cim se okonca rat u Ukrajini odose ruski i Ukrajinski depoziti iz CG pa ce to banke itekako osjetiti. Opet velike banke najvise. Logicno.

Uh dje je onaj porez na Extra Profit ...

Sent from my SM-A546B using Tapatalk

To se inace pokazalo kao strasno rjesenje svudje u svijet ali kad bi se zajebavali. Porez na dobit je povecan svakako od kad je osvjezeno.

Mada sacekaj da se malo razradi Razvojna Banka to je spas za visoke cijene usluga.

Interesantno je kako vam generalno ne smeta profitabilnost telekompanija i kablovskih operatera dok smeta banaka i marketa. A oni im se ni primac ne mogu sa neto profotnim marzama.

[Sale]

Da se uvede sms za pomoc bankarima. Plakyyy


Sent from my iPhone using Tapatalk