Trgovački lanci | poslovna politika i odnos prema kupcima

[Fidel Castro]

Daleko su od najskupljih, iako su odvratni sa ponašanjem i izjavama.

Meni je realno prilicno glupa prica o tome ko je najskuplji a ko najpovoljniji posto to zavisi od toga sto pojedinac kupuje i u kojem trenutku.

Apsolutno niko nije uzeo neki prosjek cijena svih proizvoda ili bilo kakvu analizu pa da se objektivno i cinjenicno napise koji lanac ima najvisocije a koji najpovoljnije cijene. A cak i da se to uradi bi upitno bilo koliko je to realno i korisno.

Vec svako na osnovu onoga sto sam kupuje ima misljenje vezano za cijene i time se vodi i plasira okolo iako drugi kupac ima skroz drugo misljenje jer kupuje druge proizvode.

Smatram da ne postoji nijedan market koji objektivno ima nize cijene vec sve zavisi od toga sta se kad kupuje.

[Shaneman]

Samo sto je poenta, barem prema ekonomskim zakonima, da stanovnistvo smanji potraznju a ne da trgovci samostalno smanje cijene. Ali da stvarno smanje potraznju a ne ovako vjestackim bojkotom. Mada ima tu jos dosta faktora koje razlikuju npr. FRA i CG


Sent from my iPhone using Tapatalk

[outline]

ova država je mnoga dna probila al izgleda da može i dublje da se ide. alternativa veli ostavlja rok za ispunjenje zahtjeva. sad samo treba ići u prodavnice kad alternativa objavi bojkot.


Sent from my iPhone using Tapatalk

[plovak]

Ja cu bojkotovat IDEU, jer su u moj kvart masakr skupi, i pride glibavi.

[retype_htc]

Ja cu bojkotovat IDEU, jer su u moj kvart masakr skupi, i pride glibavi.

U svaku ideu u koju sam usao bila je glib glibavi


Sent from my iPhone using Tapatalk

[kaemSe]

E na sta licase kantica onog grckog jogurta te sam uzeo u ideu, crna
Ja to nisam vidio vec ubacio, kad dodjoh doma sok.

Sent from my SM-S918B using Tapatalk

[bayo]

Po meni su oni koji kupuju u Aroma, Idea, City za pare za jedno lijepo posmatranje, osim ako ne kupuju isključivo artikle na akciji.

Artikli na akciji su im jeftiniji od regularnih cijena u Volije i Lakoviće.

Što se tiče bojkota, Voli je nepravedno izabran i imam utisak da (ako je anketa pravilno izvedena) su presudili drugi razlozi, a ne cijene, prvenstveno mislim na drogu u banane i vlasništvo formalno i neformalno.

[darko cfc]

https://cijene.me


Sent from my iPhone using Tapatalk

[zvoncica]

Stvarno je ovo čudno...po meni, puno bi pametnije bilo da se bojkot tako organizovao da sve lance istovremeno bojkotujemo...ne idemo tamo uopšte...dako prezivimo sa varenikom i jogurtom po potrebi u malim radnjama, u vocarama sa kilo krtole i 150 grama salame ako je neophodno! Ja evo otkako poceste sa pricom o bojkotu ne udjoh u velike radnje...u malima kupim neophodno, čak ni tati nijesam dala da ode u IDEU da trguje na one čekove...Vala mozemo kupiti u svakoj radnji nešto što nam je neophodno, nećemo krepati bez supermarketa

[NetworkMaster]

https://cijene.me


Sent from my iPhone using Tapatalk

Ovo je novo nesto, bas dobar pregled

Sent from my SM-A546B using Tapatalk

[outline]

voli je problem kako veli alternativa i botarde es.








Sent from my iPhone using Tapatalk

[Whisperer]

Manje vise su svudje cijene iste, ne znam cemu sad frka, skuplji je voli od ostalih, po meni IDEA i Aroma najskuplje, ali nebitno...cijene jesu visoke, ali da se samo krive marketi a ne nameti pdv-a i akcize i dobavljaci pojedini, suludo, umjesto da se pozovu vlasnici najvecih marketa na ragovor sa vladom i da vidimo sta ovi mogu da ustupe, a sta ovi, da bi na kraj i jedni i drugi to uradili za bolje nase, da se znaci nadju ustupci za boljitak gradjana, samo je to bitno, a ovo njihovo prepucavanje nece nicemu da doprinese...

[starwalker]

Po meni su oni koji kupuju u Aroma, Idea, City za pare za jedno lijepo posmatranje, osim ako ne kupuju isključivo artikle na akciji.

Artikli na akciji su im jeftiniji od regularnih cijena u Volije i Lakoviće.

Ima nešto i u drugim elementima, pored cijene, koji čine jedno iskustvo kupovine.

Aroma ima potencijal da pruži to nekakvo zapadnjačko iskustvo prije svega u vizuelnim i drugim senzornim i psihološkim aspektima gdje izostaje glavno obilježe drugih lanaca, primarno govoreći za HDL pa ostale, onaj osjećaj kada kročiš u njihove prostore pa te zapljusnete smrad, glib, nered, trulo voće.. i kao šlag osoblje koje kao da odrađuje kaznu u logoru.

Za populaciju koja ima fokus na navedeno i uz to jako cijeni ponudu nekih stranih artikala te odsustvo dječine i nepregledne sirotinje koja gleda u svaki cent plus uz to nema živaca i vremena za gubljenje na delikatesu gdje te obično dočekaju kao da si im ubio pola familije a na kasi te ne pogledaju a kamoli pozdrave - onda ima smisla zašto neko plaća višu cijenu u Aromi. Da se ne lažemo nije ni Aroma ništa specijalno bolja od konkurencije no ipak na nekim poljima nudi više.

E sad mozda mi je stajalište biased jer nemam pojma kakvo je stanje na terenu u proteklih pola godine ali to je taj neki lični utisak na osnovu prošlog iskustva

[SpellStealer]

Ovo je novo nesto, bas dobar pregled

Sent from my SM-A546B using Tapatalk

Jes, samo neka nastave sa razvojom platforme i imaće sigurno dobru posjetu. U SRB imaju cenoteka.rs . . . Nekad zna da obeshrabri kad vidiš da će te ošišati gdje god da trguješ ��

[Apolo]

Ja odavno bojkotujem i Ideu i Aromu za vece trgovine ali po nekad svratim kad mi je nesto hitno jer su mi blize ili bas neki proizvod kojeg nema kod drugih ili je neka akcija.
Klijentela su uglavnom mladji ljudi. Rijetko penzioneri. Znaci oni koji imaju "veca" primanja.

[Mojsije]

Ima nešto i u drugim elementima, pored cijene, koji čine jedno iskustvo kupovine.

Aroma ima potencijal da pruži to nekakvo zapadnjačko iskustvo prije svega u vizuelnim i drugim senzornim i psihološkim aspektima gdje izostaje glavno obilježe drugih lanaca, primarno govoreći za HDL pa ostale, onaj osjećaj kada kročiš u njihove prostore pa te zapljusnete smrad, glib, nered, trulo voće.. i kao šlag osoblje koje kao da odrađuje kaznu u logoru.

Za populaciju koja ima fokus na navedeno i uz to jako cijeni ponudu nekih stranih artikala te odsustvo dječine i nepregledne sirotinje koja gleda u svaki cent plus uz to nema živaca i vremena za gubljenje na delikatesu gdje te obično dočekaju kao da si im ubio pola familije a na kasi te ne pogledaju a kamoli pozdrave - onda ima smisla zašto neko plaća višu cijenu u Aromi. Da se ne lažemo nije ni Aroma ništa specijalno bolja od konkurencije no ipak na nekim poljima nudi više.

E sad mozda mi je stajalište biased jer nemam pojma kakvo je stanje na terenu u proteklih pola godine ali to je taj neki lični utisak na osnovu prošlog iskustva

Volim trgovat u City jer su najcistiji i nikad nema guzve, vazda sam prvi na kasu.
Marketi su im manji, i vise nego duplo vremena ustedim. Potrosim vjerovatno 10% vise nego sto bi nedje drugo, ali znam da sam vrijeme i zivce ustedio.

Voli i Lakovic na radanovic su katastrofa sa guzvama. To jedino ko ima vece familije pa im je prioritet da ustede 2-3-4e dnevno... ne bi tamo krocio ikad vise da mi platis.

Sent from my SM-A536B using Tapatalk

[Shaneman]

Drzava kreira inflaciju, drzava prva trosi vise nego sto zaradi, drzavi najvise odgovara inflacija i oni je sami podsticu instrumentima, mjerama i zaduzenjima.
Treba prestati paliti populaciju da je to zato sto jedan subjekt hoce nesto da bude tako. Ekonomija se razvija iskljucivo stvaranjem nove vrijednosti i nikako drugacije, necemo valjda mi u Crnoj Gori mijenjati zakone trzista i ponovo, po ko zna koji put, izmisljati toplu vodu


Sent from my iPhone using Tapatalk

[Dzi]

Ja IDEU bojkotujem preko godinu dana.

[Tripleta]

Ja mislim da samo ljudi sto imaju viska para kupuju u Idei, Aromi i rahmetli Franci

Sent from my SM-A556E using Tapatalk

[Utoka]

Idea ne najgora firma u CG

Sent from my Pixel 8 using Tapatalk

[hercules]

Koristan tekst za pročitati. Aanlizu je radio Ekonomski fakultet u Podgorici, pa je objektivnost očekivana i podrazumijevana.
Pisao sam ranije, veći profit prave distributeri nego marketi.

Cijene najviše rasle zbog uvoznika i povećanja plata - analiza tima Ekonomskog fakulteta o poskupljenjima

Cijene najviše rasle zbog uvoznika i povećanja plata - analiza tima Ekonomskog fakulteta o poskupljenjima
Uvoznici i distributeri imaju znatno veće profitne marže od velikih trgovačkih lanaca

Glavni razlog rasta cijena prehrambenih proizvoda u periodu 2021-2023. godine je povećanje proizvođačkih i uvoznih cijena, dok je povećanje marži kod velikih trgovaca izazvano rastom bruto troškova za zarade koji je u 2024. u odnosu na 2021. godinu bio veći prosječno za 42 odsto i pored smanjenja dažbina na zarade.
Neto profitne marže uvoznika i distributera imale su veći rast nego kod velikih trgovačkih lanaca. Ukupna produktivnost u ovom periodu imala je pad od 3,3 odsto. Kad zarade rastu brže od produktivnosti, neminovnost je rast cijena.
To je, između ostalog, navedeno u Analiza cijena i poslovanja trgovinskih lanaca u Crnoj Gori, koju je za potrebe Privredne komore uradio tim profesora sa državnog Ekonomskog fakulteta.
“Imajući u vidu viši rast cijena uvoznih prehrambenih proizvoda i rast zarada u sektoru trgovine u odnosu na ukupnu ekonomiju, veći rast cijena proizvoda u kategoriji hrane i pića je očekivan”, navedeno je u analizi.
Prema podacima Monstata, godišnji rast cijena hrane i pića u 2021. godini iznosio je 7,2 odsto, u 2022, 28,9 odsto, a u 2023. za još 1,7 odsto. Odnosno ukupan kumulativni rast cijena hrane i pića za ove tri godine iznosio je 40,5 odsto.

“Visok rast cijena prehrambenih proizvoda rezultat je rasta cijena uvoznih prehrambenih proizvoda za 23,8% 2022. godine, i rasta cijena goriva za 11,2%. Nakon stabilizacije cijena uvoznih proizvoda 2023. godine (rast od 1,2%), i cijena goriva (-0,3%), cijene prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića rasle su sporije u odnosu na ukupni indeks cijena - 1,7% i 4,3%”, piše u ovom dokumentu.

Skoro pola marže ode na zarade
Analiza pokazuje da 40 odsto prihoda od marži kod velikih trgovačkih lanaca odlazi na troškove zarada. Prosječna bruto zarada u oblasti trgovine u 2021. godini iznosila je 586 eura, dok je na početku prošle godine bila 852 eura, a u novembru 1.039 eura. Trgovci su ranije saopštavali da teško nalaze radnika zbog čega moraju da im povećavaju plate. Neto zarada u trgovinama u 2021. godini iznosila je 395 eura, dok je u novembru prošle godine bila 883 eura.
Kako je navedeno, prosječna bruto marža velikih trgovačkih lanaca u 2021. godini iznosila je 25,01 odsto, u 2022. godini 25 odsto, a u 2023. godini 25,27 odsto. Bruto marža je iznos koji trgovac dodaju na ukupnu nabavnu cijenu proizvoda od proizvođača, uvoznika ili distributera, i sa kojom pokriva sve svoje troškove i ostvaruje zaradu. Ako je marža bila na skoro istom procentu, ne znači da je trgovac ostvarivao isti prihod, jer ako je, na primjer, neki proizvod njega koštao euro, njegova marža u novcu iznosi 25 centi, a ako se nabavna cijena tog proizvoda naredne godine poveća na dva eura i marža trgovca se povećava na 50 centi. Ovaj dokument upravo potvrđuje da su rasle nabavne cijene proizvoda od proizvođača i uvoznika, a time je, uz ostanak skoro istog procenta marže trgovca, rastao njihov prihod u novcu.

Prosječna profitna marže velikih trgovačkih lanaca, udio neto profita u odnosu na ukupan prihod, u 2021. godini bila je 1,26 odsto, u 2022. povećana je na 2,33 odsto, a u 2023. na 3,38 odsto. Iz podataka je jasno da je zbog ovog rasta neto profita došlo zbog uvećanja prihoda od bruto marže i rasta prometa.

Zarade uvoznika i duplo veće od trgovaca
Prosječna bruto marža veleprodajnih preduzeća, uvoznika i distributera u 2021. godini iznosila je 19,92 odsto, u 2022. bila je 19,48 odsto, a u 2023. godini je narasla na 23,54 odsto. To je procenat koji oni računaju na svoju nabavnu cijenu od proizvođača, a kako su, prema analizi, u ovom periodu rasle proizvođačke cijene rastao je i njihov prihoda od ovog procenta na te cijene. Prosječna profitna neto marže uvoznika i distributera u 2021. godini iznosila je 3,62 odsto, u 2022. bila je 3,34 odsto da bi u 2023. narasla na 5,6 odsto. Odnosno u svakoj godini su bile značajno veće od stopa profita kod trgovačkih lanaca.

Kada se saberu sve dažbine i marže, cijena za potrošača na kraju biće njamanje duplo veća od početne cijena koja je bila kod proizvođača. Na primjer, ako je nešto koštalo jedan euro, moguće uvozne dažbine (carine, akcize, prelevmani, špedicija...) iznose, na primjer, prosječno 10 odsto i dižu cijenu na 1,10 eura, zatim se na nju računa marža uvoznika od 23 odsto, što povećava cijenu na 1,35 eura. Marža trgovačkog lanca od 25 odsto uvećava tu cijenu na 1,69 eura, a uz konačni PDV od 21 odsto dolazi se do cijene od 2,05 odsto. Uz sve ovo mogu postojati i dodatni troškovi, a uz veće akcize i prelevmani (slatkiši, gazirani sokovi, mliječni proizvodi, udio alkohola...) konačna cijena može biti i tri puta veća od cijene proizvođača.

Ograničenje cijena ne utiče na inflaciju
U dokumentu je analiziran uticaj ograničavanja marži na osnovne prehrambene proizvode koje su sprovođenje u Crnoj Gori i regionu. Zaključak je da su oni kratkoročno donosili smanjenje cijena tih proizvoda, ali da nisu zaustavljali inflaciju jer su trgovci povećavali cijene onih proizvoda koji nisu bili obuhvaćeni ograničavanjem marži.
U analizi se navodi da je sektor trgovine najveći poslodavac u Crnoj Gori jer prema podacima Monstata 157 hiljada zaposlenih ima u privatnim kompanijama ili u formi preduzetničke aktivnosti, od čega je 56,6 hiljada (36%) zaposleno u sektoru trgovine.

“Ako uzmemo u obzir 19 hiljada zaposlenih u sektoru saobraćaja i skladištenja, i 33,9 hiljada zaposlenih u sektoru usluga pružanja smještaja i ishrane, to znači da ova tri tehnološki uvećana sektora ukupno zapošljavaju 109,5 hiljada, ili 70% ukupnog broja zaposlenih u privatnom sektoru u Crnoj Gori. Ovo ukazuje na značaj koji sektor trgovine ima za ekonomiju Crne Gore, i na oprez prilikom razmatranja intervencionističkih mjera državne administracije, koje mogu imati uticaj na poslovanje svih elemenata ovog tehnološkog lanca, zaposlenost i životni standard”, navedeno je u analizi.

Smanjenje marže na 10 odsto vodilo bi u gubitak
U analizi se navodi da bi eventualna intervencija države na ograničenje bruto marži za velike trgovinske lance na 10 odsto za prehrambene proizvode (sa sadašnjih 25 odsto), dovelo do toga da posluju sa gubitkom.
“U uslovima tržišnog poslovanja, ravnoteža na tržištu uspostavlja se odnosom ponude i tražnje, i indikator ravnoteže je cijena, ključna ekonomska kategorija koja ukazuje na razliku između tržišnog i planskog (intervencionističkog) ekonomskog sistema. U slučaju cijena formiranih na slobodnom tržištu, ili cijena koje bi se formirale bez miješanja države, troškovi proizvodnje su pokriveni prihodima. Ako vlada interveniše na tržištu, i odredi niže cijene, prihodi (moguće) neće dostići troškove. Trgovci i proizvođači će tada povući robu sa tržišta, osim ukoliko skladištenje robe značajno umanjuje njenu vrijednost, u nadi da će se prilike promijeniti, i da će odluka vlade biti opozvana. Alternativno, moguće je povećanje marži na proizvode koji nisu predmet uredbe, što bi u krajnjem uticalo na rast opšteg nivoa cijena. Najpesimističniji scenario je onaj u kojem bi zbog smanjenja ekonomskog motiva, određeni broj trgovačkih preduzeća smanjio obim poslovanja ili prestao sa radom, što bi izazvalo rast nezaposlenosti, smanjenje zarada i pad BDP-a”, navedeno je u ovoj analizi Ekonomskog fakulteta.

Alternativa pozvala na bojkot “Volija”, iz kompanije najavili smanjenje otkupa
Grupa građana Alternativa, koja je na prethodnim izborima bila dio Pokreta Evropa sad, pozvala je juče građane da naredne sedmice od 17. do 24. februara bojkotuju markete trgovačkog lanca “Voli” jer su njega izabrali građani u anketi.
Kompanija “Voli”, koja je sa farmama i staklenicima u Ulcinju i Spužu, najveći poljoprivredni proizvođač i najveći otkupljivač domaćih proizvoda, obavijestila je juče proizvođače da će zbog najavljenog bojkota smanjiti dogovorene količine koje je od njih planirala da otkupi.
Poreska uprava juče je saopštila da je bojkot svih trgovačkih lanaca koji je na poziv Alternative organizovan u subotu 8. februara, uticao na pad prometa od 30 odsto u odnosu na subotu 1. februara koda nije bilo bojkota.

[Fidel Castro]

To nije sporno ali iz kompletne ove analize se postavlja samo jedno pitanje: Mogu li gradjani da bojkotuju uvoznike/distributere?

Nakon tog pitanja sva ova analize (i gomile drugih koje isplivavaju ovih dana) sa kojima se pokusava obesmisliti bojkot trgovackih lanaca pada u vodu jer gradjani upravo samo trgovacke lance i mogu da bojkotuju, nikako uvoznike, distributere i ostale karike u lancu.

Moze jos svakako pritisak na samu Vladu ali to je dosta kompleksnije i nerijetko motivisano i morem drugih nezadovoljstava a ne konkretno visokim cijenama u prodavnicama.

[hercules]

To nije sporno ali iz kompletne ove analize se postavlja samo jedno pitanje: Mogu li gradjani da bojkotuju uvoznike/distributere?

Nakon tog pitanja sva ova analize (i gomile drugih koje isplivavaju ovih dana) sa kojima se pokusava obesmisliti bojkot trgovackih lanaca pada u vodu jer gradjani upravo samo trgovacke lance i mogu da bojkotuju, nikako uvoznike, distributere i ostale karike u lancu.

Moze jos svakako pritisak na samu Vladu ali to je dosta kompleksnije i nerijetko motivisano i morem drugih nezadovoljstava a ne konkretno visokim cijenama u prodavnicama.

Većinu porizvoda možeš. Jer bojkotuješ brend, a posljedično distributera.
Famozna Milka je skupa? Bojkotuješ Milku i kupuješ Galeb ili Najljepše želje. Kad nema tražnje za Milkom neće je ni Voli uzimat od Neregelia/Bar Koda ili ko je već distributer za istu.
Monini maslinovo ulje 15€+. Možeš lako da zamijeniš uljem od Plantaža ili nekog domaćeg proizvođača.
Izuzetak koji ne možeš da bojkotuješ su dohrane za bebe (Aptamil i slično) jer nema prevelike ponude alternativnih brendova, a dodatno na bebe niko ne štedi.

Preostalih 95% brendova ima alternativu. Pa i meni recimo omiljeni Kinder koji distribuira DMD Delta.

[Fidel Castro]

Većinu porizvoda možeš. Jer bojkotuješ brend, a posljedično distributera.
Famozna Milka je skupa? Bojkotuješ Milku i kupuješ Galeb ili Najljepše želje. Kad nema tražnje za Milkom neće je ni Voli uzimat od Neregelia/Bar Koda ili ko je već distributer za istu.
Monini maslinovo ulje 15€+. Možeš lako da zamijeniš uljem od Plantaža ili nekog domaćeg proizvođača.
Izuzetak koji ne možeš da bojkotuješ su dohrane za bebe (Aptamil i slično) jer nema prevelike ponude alternativnih brendova, a dodatno na bebe niko ne štedi.

Preostalih 95% brendova ima alternativu. Pa i meni recimo omiljeni Kinder koji distribuira DMD Delta.

Ima smisla ali za ovo je potrebna dobra analiza i jos bolja organizacija a trenutni bojkot od toga nema ni najmanjih naznaka.

Inace za svaku znacajniju promjenu (kako u zivotu tako i u drustvu) su potrebna neka odricanja a nas narod ne moze da se odrekne da jedan dan podje u prodavnicu a kamoli da se od prosjecnog gradjanina trazi nesto vise... Ja bi volio da moze al' znam dje zivim i medju kakvim ljudima.

[suponik]

Većinu porizvoda možeš. Jer bojkotuješ brend, a posljedično distributera.
Famozna Milka je skupa? Bojkotuješ Milku i kupuješ Galeb ili Najljepše želje. Kad nema tražnje za Milkom neće je ni Voli uzimat od Neregelia/Bar Koda ili ko je već distributer za istu.
Monini maslinovo ulje 15€+. Možeš lako da zamijeniš uljem od Plantaža ili nekog domaćeg proizvođača.
Izuzetak koji ne možeš da bojkotuješ su dohrane za bebe (Aptamil i slično) jer nema prevelike ponude alternativnih brendova, a dodatno na bebe niko ne štedi.

Preostalih 95% brendova ima alternativu. Pa i meni recimo omiljeni Kinder koji distribuira DMD Delta.

Vala i za formule ima bas dosta alternativa Humana, Hipp, Bebelac, Novalac, Modilac, itd.