Kada smo se već pozabavili administrativnom podjelom teritorije od 1918 god. do 1945 god. red je (zaista) pomenuti i kako je administrativno bila podeljena Crna Gora prije tog perioda.

Crna Gora je podeljena na 50 kapetanija (granice kapetanija uglavnom odgovaraju granicama plemena). Na čelu kapetanije bio je kapetan koji se brinuo o svemu (policijski, sudski, zdrastveni, administrativni, vojni,... poslovi), i to je trajalo do 1871 god. kada se Crna Gora dijeli na 9 načelstva koja su zadužena za sudsko-administrativne poslove. Ipak, ta načelstva su bila podčinjena ovim brojnijim kapetanijama. No, onda ide Berlinski kongres.

Evo neke hronologije oko Berlinskog kongresa i novodobijenih teritorija:
13.7.1878 god. - završen Berlinski kongres kojim je Crna Gora od svih priznata kao država i čime je proširila svoju teritoriju na uštrb Turske. Jedan dio tih teritorija Crna Gora nije vojno osvojila te je Turska trebala određene teritorije da preda po odredbama Berlinskog ugovora.
4.10.1878 god. - Turska predaje Kolašin Crnoj Gori.
4.12.1879 god. - bitka kod Novišića jer Turska odbija da preda Gusinje i Plav Crnoj Gori. Ta dva mjesta ostaju u Turskoj.
8.12.1878 god. - Turska predaje Podgoricu i Spuž Crnoj Gori.
7.1.1879 god. - bitka na Murini jer Turska i dalje odbija da preda Gusinje i Plav Crnoj Gori. Ta dva mjesta i poslije te bitke ostaju u Turskoj.
26.11.1880 god. - revizija Berlinskog ugovora kojim se Crnoj Gori ustupa Ulcinj, a Turska zadržava Plav i Gusinje.

Crna Gora ima novu administrativnu podjelu. Ovoga puta se dijeli na 10 nahija:
1. Katunska nahija,
2. Riječka nahija,
3. Crmnička nahija,
4. Lješanska nahija,
5. Brdska nahija,
6. Moračka nahija,
7. Vasojevićka nahija,
8. Nikšićka nahija,
9. Zetska nahija i
10. Primorska nahija.
Nahije se dijele na kapetanije (koje opet, manje više, slijede granice plemena).

Novi zakon o administrativnoj podjeli države iz 1903 god. dijeli Crnu Goru na pet oblasti:
1. Katunsko-Riječku oblast,
2. Zetsko-Brdsku oblast,
3. Nikšićku oblast,
4. Moračko-Vasojevićku oblast i
5. Primorsko-Crmničku oblast.
Oblasti se dijele na kapetanije kojih ukupno ima 56.

Administrativna podjela se mjenja 1910 god. kada se udvostručuje broj oblasti, tako da imamo:
1. Katunska oblast (6 kapetanija),
2. Riječko-Lješanska oblast (4 kapetanije),
3. Primorsko-Crmnička oblast (7 kapetanija),
4. Zetska oblast (6 kapetanija),
5. Brdska oblast (7 kapetanija),
6. Nikšićka oblast (5 kapetanija),
7. Vučedolska oblast (4 kapetanije),
8. Durmitorska oblast (5 kapetanija),
9. Moračko-Rovačka oblast (6 kapetanija) i
10. Vasojevićka oblast (6 kapetanija).
Onih 56 kaptenija ostaju kao i oredhodnoj administrativnoj podjeli.U pojedinim spisima oblasti se i dalje nazivaju nahije.

Slijede Balkanski ratovi kada Crna Gora širi svoju teritoriju, pa se goreopisanim oblastima pridodaju još 4 oblasti:
1. Pljevaljsku oblast (2 kapetanije),
2. Bijelopoljsku oblast (2 kapetanije),
3. Beranska oblast (3 kapetanije) i
4. Pečku oblast (3 kapetanije).
Vasojevićka oblast dobija još jednu kapetaniju (Plavsko-Gusinjska kapetanija) čime ima 7 kapetanija. Primorsko-Crmnička oblast dobija još jednu kapetaniju (Krajnska kapetanija) koju čini teritorija osvojena od Turaka oko Skadarskog jezera. Teritorija Tuzi se dijeli pa dio podpada pod Zetsku, a dio pod Brdsku oblast.

Time postoji ukupno 68 kapetanija. Ako ćemo po starinski (nema smisla, ali ovo je forum, pa možemo da lupamo) Crna Gora je imala 68 plemena kada je ušla u prvi svjetski rat. Preciznije, možemo reći da je imala 14 nahija.

Granice oblasti iz Crne Gore ostaju, manje više, iste i narednoj državi, samo što se prvo zovu okruzi, pa onda srezovi. Kapetanije su te teritorije koje su u određenom trenutku prelazile iz jednog sreza u drugi, ali same linije granica su se rijetko mjenjale.