Svi se pozivaju i predlažu da se dovedu low cost kompanije, pa kod nas već saobraća nekoliko takvih kompanija, i njima se takodje obezbjedjuju podsticaji, kako je to ilustrovano na objavi od prije nekoliko postova na poziciji neprijavljenih pomoći (pod pretpostavkom da je objava ovih podataka od strane MANS-a vjerodostojna).
Prema tome, svi mi već izdvajamo dio sredstava za pokrivanje troškova za odvijanje low cost saobraća, i MA nije usamljen slučaj.
Koliko država, na ime tih troškova, i da li uopšte ima mogućnosti da utiče na pitanje koja tržišta će LK pokrivati, kao što je to mogla sa MA, ili je to njima ostavljeno na procjenu, i koji su direktni i indirektni benefiti takve saradnje, pretpostavljam da postoje neke analize koje se time bave.
Ovo zbog toga jer je princip rada low cost poznat već decenijama, da se dio od profita koji se ostvari kroz brend određene destinacije i turističku ponudu odvoji za trošak dovođenja turista i pripadne prevoziocu. LK maksimalno smanjuje troškove i zato je karta jeftinija, što se opet posmatra kroz efekat indirektne potrošnje iz koje se opet dio profita odvaja i dotira prevozniku.
U nekim državama, npr. Mađarskoj ili Makedoniji tržište je dovelo do toga da je Wizz otvorio bazu i da pokriva dosta letova sa gradovima srednje Evrope, što isto može biti određeno iskustvo za razmotriti. Ali i to iziskuje određenje troškove i subvencije da bi se održala konkurentnost samog LK.

Ovo je samo jedno od pitanja na koje će se morati naći odgovori i pripremiti strategija koja će dati dugoročne efekte i održivo rješenje. Ovo zbog toga što je izvjesno da ćemo u bilo kom slučaju izvjesno izdvajati novac za održavanje saobraćaja, i time se zaista moraju početi baviti pravi i ozbiljni stručnjaci, od kojih mislim da ni jedan ne radi u Crnoj Gori.

Sent from my SM-G975F using Tapatalk