Naravno da je trebala da bude zatvorena tad, ali ovo sad nema veze sa koronom vec cista politika. Struka je od pocetka pandemija radila dobar posao, dok se nije prestala pitati.
Vlada krije kako će kresati budžet nakon izbora
https://www.vijesti.me/vijesti/ekonomija/459453/vlada-krije-kako-ce-kresati-budzet-nakon-izbora
Predsjednik Vlade Duško Marković, u nedjelju je rekao “da nema govora o smanjenu plata u državnoj upravi, institucijama i preduzećima”, ali iz njegovog kabineta nije odgovoreno na pitanje “Vijesti” - na koji drugi način će zakrpiti nove rupe u državnom budžetu.
Rebalansom budžeta Vlada je u junu predvidjela da će doći do pada turističke potrošnje od 40 odsto, kao i da će pad crnogorske ekonomije iznositi 6,8 odsto. Prema zvaničnim podacima, pad turističke potrošnje u julu i na početku avgusta iznosi 92 odsto, što će izazvati veći pad BDP-a od planiranog i uticati na pad državnih prihoda u većem iznosu od onog predviđenog rebalansom.
“Molimo Vas da nam odgovorite na koji način Vlada planira da sanira ovaj novi deficit u budžetu ako neće biti smanjenja zarada u javnom sektoru? Da li to znači da će se Vlada odlučiti za povećanje dažbina građanima i privredi, povećanje javnog zaduženja, za prodaju državnih kompanija i prirodnih resursa, ili ima neko drugačije rješenje? Ako imate u planu neko drugo rješenje, molim Vas da nam ga navedete”, pitale su “Vijesti” premijera u nedjelju.
Iz premijerovog kabineta juče nijesu željeli ni da kažu da li će uopšte poslati odgovore. Budžetske probleme, kada je počela ekonomska kriza 2009. godine, Vlada je “rješavala” povećanjem skoro svih poreza i akciza, a PDV-a dva puta sa 17 na 19, pa na 21 odsto.
Svi zvanični pokazatelji ukazuju da se po ekonomiju i državni budžet očekuju mnogo gori rezultati od onih iz junskog rebalansa budžeta, ali gori i od onih iz krize od prije 12 godina.
Industrijska proizvodnja u drugom kvartalu bilježi pad od 16 odsto, a pad prometa u trgovinama na malo je iznad 20 odsto. Vlada je u junu prihodovala 132 miliona eura, dok je potrošila 172 miliona eura, dok se još veći deficit očekuje u avgustu, koji je tradicionalno mjesec s najvećim prihodima za državnu kasu zbog špica turističke sezone. Broj zaposlenih na kraju juna bio je za 35 hiljada manji nego u istom mjesecu prošle godine. U padu su i iznosi doznaka crnogorskih radnika i građana iz inostranstva, kao i direktne strane investicije i domaća potrošnja.
“Vlada garantuje redovnost plata, penzija i socijalnih primanja. Povećavali smo i plate i penzije i socijalna davanja kad god smo mogli, a smanjivali jedino funkcionerima kada je to bilo nužno. Obezbijedili smo podršku našoj privredi i građanima, osigurali održivost javnih finansija na duži rok, i zato nema govora o smanjenju plata u državnoj upravi, institucijama i preduzećima”, saopštio je u nedjelju Marković.
Njegova izjava da su smanjivali plate funkcionerima i nije baš tačna jer su prije četiri godine, kada je usvojen Zakon o zaradama u javnom sektoru, funkcionerima povećane plate prosječno za 25 do 30 odsto, a kod nekih pozicija i do 50 odsto, dok je zaposlenima u javnom sektoru tada zarada povećana u iznosima od tri do pet odsto, a na nekim radničkim pozicijama povećanja uopšte nije ni bilo. Nakon pritiska javnosti, plate funkcionera su simbolično smanjene, uz obilje drugih privilegija.
Opozicija u predizbornim programima navodi da bi budžet više punila boljom naplatom od onih koji imaju više - oporezivanjem viših zarada s višim stopama poreza, oporezivanjem luksuza, naplatom poreskih dugova od tajkuna, ali i provjerom privatizacija i oduzimanjem imovine za koju nema dokaza o legalnom porijeklu.
Ima li tajnih pregovora s MMF-om?
Međunarodni monetarni fond godinama ukazuje da je javni sektor Crne Gore preglomazan i skup i da ga građani i privreda ne mogu finansirati. U 2006. godini iznos u budžetu za bruto zarade u javnom sektoru bio je 211 miliona eura, a sada je 498 miliona eura.
Vlada se ove godine odlučila za kreditni aranžman kod MMF-a, ali je tvrdila da neće biti uslovljavanja te organizacije da se smanje javni rashodi. Skupština je rebalans budžeta po hitnom postupku u junu usvojila tačno dan pred početak pregovora s MMF-om.
Lider PzP-a Nebojša Medojević kazao je u nedjelju da DPS sprema plan masovnih otpuštanja iz javnog sektora, smanjenje plata i penzija, uvođenje kriznog poreza na plate preko 450 eura, navodeći da o tome tajno pregovara s MMF-om.
Mencinger: Čeka nas spori oporavak, Crna Gora i BiH najugroženije
Mnogi se nadaju da se u slučaju korone radi o ekonomskoj krizi u obliku latiničnog slova “V”, sa naglim padom i isto takvim skokom po završetku pandemije. Lično mislim da je riječ o krizi sa sporim oporavkom, a tome doprinosi i politička situacija, poput odnosa između SAD i EU, kazao je u razgovoru za “Blic Biznis” Jože Mencinger, poznati slovenački ekonomista i odličan poznavalac prilika u svim državama regiona.
– Mislim da je ova kriza takva da će, kao i velika kriza tridesetih godina prošlog vijeka, imati trajne efekte na ekonomske i društvene odnose, ocjenjuje Mencinger.
On napominje da je neizvjesno kada će se stabilizovati stanje sa koronom u svijetu i da se virus očigledno seli i jača u Americi, pogotovo u južnoameričkim zemljama, kao i u nekoliko velikih država u Aziji.
– Privreda je u drugom kvartalu imala jedan od najvećih padova u novijoj istoriji i zato je njeno oživljavanje trenutno najveći izazov. Pomoć EU u zemljama članicama nije dovoljna, iako je poželjna, a to još više važi za zemlje eurozone koje nemaju svoju monetarnu politiku, navodi sagovornik “Blic Biznisa”.
On smatra da su među zemljama regiona najugroženije Bosna i Hercegovina i Crna Gora, koje su “crvene zone”, a crnogorska privreda se, pritom, i veoma oslanja na turizam.
-Ekonomske perspektive Slovenije zavise od stanja u njemačkoj automobilskoj industriji, u kojoj se pojavljuju prvi znaci optimizma, mada se fabrike još zatvaraju ili se skraćuje radno vrijeme. Turizam, koji je na vrhuncu zdravstvene krize bio u najvećim problemima, sada se oporavlja u Sloveniji i Hrvatskoj, a polako se vraća i avionski saobraćaj. Glavni razlog je što ljudi iz Zapadne Evrope ne mogu ili ne žele da idu na duga putovanja, jer su neki dijelovi svijeta još uvek zatvoreni, zaključuje Jože Mencinger.
On dodaje da se zato mijenja sastav turista, pa u Sloveniji nema gostiju iz azijskih zemalja, već se više koriste turistički vaučeri koje je država podijelila svojim građanima.
Treći paket mjera, štednja u javnim preduzećima. Do kraja avgusta treba da se obavijesti ministarstvo finansija o predzetim radnjama. Kazni i posljedica nema niti su predviđene. U međuvremenu, domaćinski:
https://www.vijesti.me/vijesti/ekono...vraca-20-odsto
Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.
lako li je tuđe pare dijelit
She is only here to annoy herself!
Mene zanima novi rebalans u septembru. Da vidimo na kojim budzetskim stavkama ce ustedjeti. Nadam se da ce to bit plate u drzavnom sektoru.
Sent from my Mi 9T using Tapatalk
Kako sve ide munjevitom brzinom, otvaranje granica, izbori, rebalans u septembru. Rebalans sa vise nepoznatih. Neke zemlje su bile stabilnije i u ratu.
Da vidimo na sto ce nam budzet licit za zadnji kvartal ove godine... 100 milki u novembru...
Sent from my Mi 9T using Tapatalk
Nova Vlada hitno mora naći novac i pregovarati sa EU i MMF-om
https://www.vijesti.me/vijesti/ekonomija/469205/nova-vlada-hitno-mora-naci-novac-i-pregovarati-sa-eu-i-mmf-om
Ukrajinski parlament je odobrio potpisivanje ugovora s Evropskom komisijom, koji obuhvata kreditno zaduživanje od 1,2 milijarde eura, ali je ta podrška uslovljena međunarodnom kontrolom javnog sektora Vlade u Kijevu. Da bi Ukrajina dobila ovu kreditnu tranšu, Brisel je tražio kontrolu javnih nabavki i zapošljavanja u javnom sektoru, kao i provjere poslovanja državnih kompanija od koje su mnoge kompromitovane posljednjih godina. Prema ugovoru ove sektore i državne kompanije kontrolisaće nezivisni rezivori koje odredi Evropska komisija.
https://www.vijesti.me/v/472967
Evo ga, uz Boza Mihailovica, jos jedan prodani ekonomista stare garde, sto se uvalio decenijama u razne odbore i gusla...
Sad odjednom obrce drugu pricu... Da nam je vise ljudi sa moodima u drzavu ovaj ne bi predava ni u Mirko Vesovic...
Sent from my Mi 9T using Tapatalk
svijet prica o 5G mrezi, odlasku na mars, vjestackoj inteligenciji a nasi "eksperti" pricaju o putevima, zemljoradnji i kamionima i autobusima.
jos da pomene "prvu petoljetku" i da se zapitam u kojoj sam se godini probudio i je li djukanovic izmislio vremeplov
Sent from my VOG-L29 using Tapatalk
I ja isto. Pitanjenje ko sve ima chips...
Mislim da je jedini realan način da odradimo brzi boost ekonomije ukidanje keša.
Tim udarcem bi:
1) korupciju masakrirali
2) sivu ekonomiju masakrirali
Prije uvođenja tako radikalnog poteza bi morali poresku politiku bitno da izmijenimo i unaprijed uvedemo olakšice za poslodavce koji bi morali ubuduće da uplaćuju pune doprinose.
Sent from my POCOPHONE F1 using Tapatalk
Pa mislim da bi to bilo, što bi reko Dritan, blagotvorno.
Efekti su očigledni.
Uz neko žestoko oporezivanje novca bez porijekla baš bi moglo biti boost ekonomije.
Ako bi se propisalo da se do kraja 2021 ograničavaju transakcije kešom do 200€, do kraja 2022 na 50€, a do kraja 2023 da se ukida potpuno, to bi baš moglo do pokrene ljude da troše keš iz slamarica i da ubacuju samim tim pare u sistem.
Naravno, uz to bi išao propis da je održavanje kartica 0,00€
Šta je razlog za protiv??
Sent from my POCOPHONE F1 using Tapatalk
Last edited by kimmi; 28-09-20 at 20:43.
Svedska ima tipa 99% cashless transakcija... Maltene su gotovinu izbacili iz upotrebe u praksi, ali postoji kao opcija.
Kod nas to ne vidim kao opciju, jer je dovoljna samo jedna misao da ce banke da krenu da padaju, i odma svi zele da imaju kes.
Ja prvi... Ne bih volio sa ovako nestabilnim sistemom banaka da nemamo kes... mozda kad budemo kao svedska za 1000 godina.
Protiv korupcije i pranja novca ima drugih nacina da se rijesi...
Sent from my Mi 9T using Tapatalk
To je dosta lako riješiti.
Postrožiš kontrolu banaka i odrediš da država garantuje za depozite kod banaka čiji su koeficijent solventnosti, koeficijent likvidnosti i kreditni rejting iznad određenog nivoa, a one koje žele da učestvuju u priči moraju da dobiju kreditni rejting od S&P, Moody's i Fitch
Sent from my POCOPHONE F1 using Tapatalk
Last edited by kimmi; 28-09-20 at 21:20.
Ma ljudi mi moramo da počnemo da radimo, i to bojim se više nego druge zemlje. Svi kao pojedinci.
Ne možemo više da se DOBIJAJU pare kao na onu priču Popadića kako je on neko čudo od direktora koji je navodno sam Rudnik podigao na noge.
To su proseravanja naših nazovi školovanih ljudi. Plata mora da se zasluži radom i rezultatima.
Ne može da su plate veće u javni sektor, đe se ništa ne privređuje, od plata u realni i privatni sektor.
Ako je firma iz realnog sektora a u državnom vlasništvu onda ne smije samo korist finansijsku da imaju njeni zaposleni. Te firme moraju da potpomažu budzet, jer i to su pare svih građana.
Mi konačno moramo da stvaramo firme koje će svoje usluge i proizvode da konačno okrenu prema inostranstvu, jer turizam nije dovoljan nikad bio.
Bezobrazno imamo mali izvoz.
Neko pametan i stručan i sa vizijom će morati da nas nauči što to možemo da radimo za izvoz.
Da li narodna banka garantuje građanima do nekog iznosa devizne štednje u komercijalnim bankama?
Kod nas garantuju do 50k evra, još iz onog vremena otprilike 2006-07.i na taj način uz visoke kamate vratili poverenje u banke.
Ja sam 2008 i par godina iza uzimao čisto od kamate 7-9%. Kasnije je to naglo palo na 3% sada nešto mizerno, ali je efekat postignut-ljudi su vratili pare u banke i sistem.
Sent from my DUB-LX1 using Tapatalk
Uz ovakvu starosnu strukturu stanovništva, đe narod neće karitcu da koristi i preko pošte plaća račune, treba nam dosta godina da zo izvedemo.
Na kraju, stariji ljudi kojih u CG ima dosta baš teško bi se mogli tako informatički opismenit. A ni ovi mlađi nam nisu previše pismeni.
Glavna i jedina prepreka.
Na današnji dan to je 12 od 13 banaka, i nekih 2.8 milijardi depozita. Odakle državi toliko para?
Garantuje do 50,000€.
Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.
Za starije priznajem da je problem, ali mogu na poštu opet da plate račune preko POSa (uz proviziju od 0.5€ po računu ko i do sad što su plaćali).
Nisam siguran da 12 od 13 banaka ima određeni kreditni rejting, a koji bi bio potreban.
Pa nema ni FZD dovoljno sredstava da pokrije sve depozite do 50k. Nema potrebe pokriti depozite kod svih banaka.
Sent from my POCOPHONE F1 using Tapatalk
necu se bas sloziti sa ovim. u banci za koju radis, da li imate uslugu payment gataway, koliko je naplacujete, koliko je sigurna i koliko je mjesecno odrzavanje. i imate li donji limit na mjesecni obrt preko tog sistema.
na primjer za CKB donji limit je 100 000 eura, dok je transkaciona provizija 4,5% za visa i mastercard dok je 6% za american express
Sent from my VOG-L29 using Tapatalk
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Bookmarks