Iz raznih novina

[NSX]

Da se nikad nismo zdruzivali sad bi vjerovatno bili Srbija ili Hrvatska.

[TiJaNaaaA]

Da se nikad nismo zdruzivali sad bi vjerovatno bili Srbija ili Hrvatska.

ne lupetaj da te zamolim da se nikad zdruzivali nismo ne bi doslo do 1918 ne bi nestala crna gora u kraljevini koju nam braCKI smjesti shonjo Alexandar ne bi bilo pobijeno toliko crnogoraca samo zato sh su bili crnogorci i sh su postovali kralja ne bi ze zenam macke pod suknju ubijale(ovo samo izdvajam eto tako) ne bi se mucili do 2 svjetskog rata ne bi bilo svega sh je bilo i ne bi bili sad ovako zaostali i u glavama ka shto smo sad da smo gledali svoga posla i vodili svoju drzavu a ne od 1918 se krvili izmedju sebe i ishcerivali pravdu i sl...

[NSX]

ne lupetaj da te zamolim da se nikad zdruzivali nismo ne bi doslo do 1918

A kad smo se zdruzili prije 1918?!

[TiJaNaaaA]

A kad smo se zdruzili prije 1918?!

ja pricam sta bi bilo kad bi bilo a zdruzili smo se tada nanesrecu svih nas al da se nismo i nikola bi drugacije radio pa ne bi doslo do toga
moram li crtat sve tebi da ti bude jasnijel:bart:

[NSX]

Pa koliko ja znam nismo se bas svojevoljno zdruzili.

[TiJaNaaaA]

Pa koliko ja znam nismo se bas svojevoljno zdruzili.

pa i nismo bas to se ne dovodi u pitanje nego samo gledamo nazad ne bi se ni druzili tako "bratski" da su neki drugi vjetrovi duvali i da ne bolujemo hronicno od megalomanije . i sve nam se tako dobro obije o glavu a sve1 sve zaboravimo pa onda ponovo ka da smo slijepi pored ociju gluvi pored usiju a mislimo bez mozga

[Old Bone]

Imao sam priliku da sjedim sat-dva sa tipom i vema mi se dopao na *prvu vibraciju*- onaj prvi osjecaj o ljudima...SJAJAN TIP, koji posle provedenih par godina u CG IMA PUNO PRAVO NA DAVANJE KONACNIH SUDOVA O NAMA, KOJE TREBAMO MAKSIMALNO UVAZITI...g.Premijeru-evo zadataka za Agendu!

NAš GOST: GARET TANKOSIĆ KELI, V.D. KOORDINATORA UN SISTEMA U CRNOJ GORI I V.D. STALNOG PREDSTAVNIKA UNDP

Najvažnije je smanjiti siromaštvo

BUDžET UJEDINjENIH NACIJA ZA CRNU GORU za naredne tri godine je dvadeset miliona dolara. Svjetskoj organizaciji cilj pomoć svakom ljudskom biću kome je ona potrebna

Garet Tankosić Keli je vršilac dužnosti koordinatora svih šest organizacija Ujedinjenih nacija koje djeluju u Crnoj Gori. Zato je prvo pitanje neizbježno:


Poslije proglašenja Crne Gore nezavisnom državom,šta će se tu promijeniti u odnosu na predhodni period?

- Prije svega promjene su nastupile u institucionalnom smislu. Sve organizacije ujedinjenih nacija su priznale Crnu Goru kao nezavisnu državu i one će da razviju nezavisne planove za ovu zemlju, uključujući i nezavisan budžet koji je do sada bio smješten u Beogradu. Izvršni odbor Program Ujedinjenih nacija za razvoj na globalnom nivou je 12. septembra prihvatio program za Crnu Goru. Oni su potvrdili moju funkciju vršioca dužnosti stalnog predstavnika što je jedna funkcija na državnom nivou. Imali smo planove da prihvatimo sredstva od preko dvadeset miliona dolara za naredne dvije godine, međutim, mi smo taj novac već prikupili a da zapravo nijesmo započeli novi rad. To što radi UNDP činiće i ostale organizacije UN koje djeluju u Crnoj Gori.
Koliki su pomaci, po Vašem mišljenju učinjeni u jačanju kapaciteta javne uprave.

- Učinjeno je dosta promjena i dosta koraka naprijed, ali čineći te korake, ljudi moraju prije svega da shvate u čemu je problem da bi uopšte mogli da ga rješavaju. Ovdje je shvaćeno da su problemi u smanjenju siromaštva i očuvanju čovjekove okoline.

Ukoliko postoji određena barijera da se shvate suštinski problemi u društvu, da li je UNDP tu da skrene pažnju na neke od njih?

- Mi smo ovdje prisutni jer je Crna Gora članica Ujedinjenih nacija i zbog toga što je Vlada Crne Gore pozvala UNDP da bude ovdje.Jedan od glavnih ciljeva UNDP u prvoj fazi je i javno zastupanje kako bi ojačala kapacitet javne uprave.


Prema Vašim saznanjima da li se ide u pozitivnom smjeru u odnosu na pitanja ravnopravnosti polova, pojedinih etničkih grupa i odnosu lica sa hendikepom.

- Mi smo sada u fazi kada pokušavamo da uvjerimo ljude da je ravnopravnost među polovima važna stvar. Za ocjenu bogatstva i demokratije u jednoj zemlji ravnopravnost polova kao i pristup tog važnog pitanja u društvu i u Vladi dolazi kao nešto od velike važnosti. Uskoro ćemo raditi više na pomoći parlamentu da poveća broj ženskih članova jer kad pogledate kako izgleda parlament rekao bi čovjek da u Crnoj Gori ima devedeset odsto muškog stanovništva.

Kakve su ingerencije svjetske organizacije u slučaju ugrožavanja životne sredine ili drugačije pitanje: bi li mogla da utiče na zaustavljanje lokalnih projekata, kao što su izgradnja hidrocentrala na Morači i Tari, ukoliko ugrožavaju održivi razvoj?

- Koliko sam ja shvatio iz navoda u štampi, Vlada nema namjeru da se bavi novim projektima kao što je izgradnja Buk Bijele, recimo. Takođe, i Ministarstvo finansija je reklo da ova generacija nema namjeru da nešto tako radi. Ali ovo pitanje Tare je upravo dobar primjer kako međunarodne konvencije funkcionišu. Bivša Jugoslavija je 70-ih godina tražila da Tara bude označena kao dio svjetske baštine, a nakon toga su potpisane odgovarajuće konvencije. Potom je uslijedila saradnja sa UNDP i UNESKO-m. Kada je uopšte i razmatrana mogućnost gradnje na Tari, tada je došlo na red poštovanje svih ugovora koji su potpisani u vezi sa tom rijekom kao nešto što se mora prethodno razmotriti prije nego se preduzmu dalji potezi. Oni su mogli da traže da Taru skinu sa liste svjetske baštine. Takođe, nijesu stranci ti koji su Crnu Goru proglasili ekološkom državom. Mi ovdje pružamo informacije, a nijesmo dio mehanizma koji donosi odluke.

Kada će sve organizacije UN u našoj zemlji biti smještene pod jedan krov, ili preciznije, dokle se stiglo sa Eko zgradom UN?

- Novac je obezbijeđen, kroz jedan ugovor koji je Austrijska organizacija za razvoj potpisala sa Vladom Crne Gore ali postoje neke blaže tehničke poteškoće. U svakom slučaju, ako smo optimisti, veoma veliki optimisti, trebalo bi useljenje očekivati 13. jula iduće godine.

Koliko je Organizacija UN za hranu (FAO) uradila na poboljšanju života seoskih domaćinstava na sjeveru Crne Gore?

- U Beranama je tek započet projekat vezan za proizvodnju mlječnih krava, a naš cilj je da povećamo proizvodnju mlijeka u ovom dijelu Crne Gore a da se pri tome ne mora povećavati broj grla.

Nadamo se da je ambicija FAO za sjever Crne Gore ipak veća?

Naš prošireni cilj je da imamo višeznačan pristup razvoju sjevera. To podrazumijeva razvoj šumarstva, turizma, pomoć na izradi prostornog plana u opštinama na sjeveru kao i rukovođenje nacionalnim parkovima. Razlog zašto ćemo sve to raditi je upravo cilj smanjenja siromaštva koje je, prema bazi podataka, na sjeveru izraženije. Čovjek koji je napravio spoljnu evaulaciju je gospodin Milo Đukanović koji je rekao da se treba fokusirati na održivi razvoj, posebno na sjeveru gdje je stanovništvo jako siromašno. Upravo sada smo u procesu izrade programa pomoći koji je ovoj regiji namijenjen.

Otkrijte nam ukratko najvažnije planove Vaše organizacije u, recimo, jednogodišnjem periodu.

- Imamo dva nivoa rada. Jedan je rad na razvijanju politika i regulativa na nivou institucionalnog razvoja, a imamo u terenskom smislu i sektorski rad. Znači jedan od ciljeva je sve te sektore podvesti pod jedan krov na sjeveru i tako ćemo imati taj, takozvani, integrisani pristup razvoja.

Da li se može govoriti o nekom budžetu koje su Ujedinjene nacije Crnoj Gori namijenile za sledeću godinu?

- U ovom trenutku ja samo mogu da vam kažem taj okvir za naredne tri godine. To je dvadeset miliona dolara. Iako je to nama bio cilj za tri godine, mi smo ga već sada pokrili mada praktično nijesmo ni započeli ni sa čim konkretno(POMOZITE IM NA SVAKI POTREBAN NACIN DA ZAPOCNU SA NECIM KONKRETNIM,I DA DOBIJU OPREDIJELJENI NOVAC!). Da ste me pitali prije pola godine, mi bismo bili presrećni da dobijemo te pare u naredne tri godine, a sada, možda bih imao pravo da kažem i duplo veću cifru.


Vaša istraživanja su pokazala da su građani Crne Gore znatno siromašniji nego što to pokazuje zvanična statistika?
- Ovaj navod je netačan. Zvanični podaci o siromaštvu su objavljeni 2005. godine u Izvještaju o humanom razvoju u Crnoj Gori koji je napisao predsjednik Crne Gore a podatke je za taj dokument prikupio Institut za strateške studije i prognoze, na čijem je čelu Veselin Vukotić. Zvanični podaci u tom izvještaju o humanom razvoju kazuju da je oko 12 odsto stanovništva u Crnoj Gori ispod granice siromaštva a te podatke je ovjerila i Svjetska banka. Važan detalj vezan za ovaj podatak je što obuhvata domaće Rome i Rome raseljena lica. U međuvremenu je ministar rada i socijalnog staranja naveo podatak koji govori da je taj procenat oko 10,9 odsto, ali hajde da predpostavimo da je deset odsto ljudi koji žive ispod granice siromaštva, odnosno da njihovi prihodi nijesu dovoljni da pokriju troškove stanovanja, hrane i odjevanja. To znači da u ovoj zemlji ima preko 60.000 ljudi koji ne mogu da žive od svojih primanja. Pa ipak, makroekonomska slika govori da Crna Gora postaje bogatija. Od privatizacije je dobijeno 214 miliona eura, a istovremeno podaci Instituta za strateške studije i prognoze govore da je raspon između onih koji najviše i najmanje troše najveći u regionu.

Dakle, najveći jaz između bogatih i siromašnih?

- Da, kada se uporedi potrošnja deset odsto najsiromašnijih i deset odsto najbogatijih. Milenijumski cilj je da se broj siromašnih smanji za polovinu, ali je to pomalo teško zbog mentalnog otpora, jer ljudi ovdje zbog ponosa teško priznaju da su siromašni.

Da li se Vi oslanjate samo na Vladine podatke o siromaštvu ili imate i neka istaživanja koja sprovode međunarodne organizacije?
Monstat bi trebalo da ima permanentnu bazu za statistiku i u ovom trenutku Evropska agencija za rekonstrukciju i Svjetska banka rade na tome da Monstat postane jedna takva institucija.

Ponosni nosilac ženinog prezimena

Na kraju, da odgovorite na nekoliko privatnih pitanja: odakle dolazite, imate li porodicu, kako vidite Crnu Goru kao mjesto za život, odgovara li Vam mentalitet ovdašnjih ljudi...

- Ja sam iz Irske, iz Dablina.

Odakle prezime Tankosić?

- Garet Keli je klasično irsko ime i prezime. Kad sam se oženio Tanjom iz Sarajeva, oboje smo postali Tankosić Keli. Imamo i dvoje djece - Šona i Laru Tankosić Keli.

Imate čemu da nas naučite. Ne poznajem Crnogorca koji bi uzeo ženino prezime.

- Prva stvar kad prelazim granicu i kada mi vide pasoš kažu : ČČPa ti si našČČ. Međutim, ja sam svaki put rekao ČČNe, ja sam iz Irske i imam ženu u Sarajevu- podijelim i po četrdeset vizit-karti – sve hoće da imaju napismeno primjer muža koji je uzeo ženino prezime. To se dešava u Srbiji, Bosni, bilo gdje.
Kako se snalazite u Crnoj Gori, kako je vidite?
- Obožavam je. Priroda, ljudi, hrana i ni jedne sekunde nijesam pomislio da su Crnogorci lijeni. Ponosni da, lijeni nikako.(AHH..DABOGDA BIO U PRAVU U TOME...MA...)

Minimalno skratioi Bone, radi maximalne predvidjene duzine posta!

Može se zaključiti da su mentaliteti Crnogoraca i Iraca slični.

- U mentalitetu smo slični ali vi ste ljepši.

[milovan]

Ja imam zenino prezime Jankovic.

[zvoncica]

Ja imam zenino prezime Jankovic.

jes,posto ste 8-mo koljeno

[Old Bone]

Evo su mu iz Evrope i Amerike rekli da pocne d se mijesa u svoj posao, STO ON I CINI NA PRAVI NACIN.


Predsjednik Komisije za konflikt interesa Slobodan Leković za Republiku

Strožije kazne za poslanike

Komisija za konflikt interesa zatražiće izmjenu postojećeg Zakona o konfliktu interesa u februaru naredne godine kada Skupštini dostavi svoj novi izvještaj na razmatranje - najavio je juče za Republiku predsjednik tog tijela Slobodan Leković
Komisija će dati doprinos u smislu u kojim djelovima bi zakon trebalo promijeniti, ali čitava suština nije samo u promjeni zakona. Glavna dilema vezana je za sankcije i da li treba ići na rigoroznije kažnjavanje poslanika koji krše Zakon – rekao je Leković.
On je optužio nove poslanike u republičkom parlamentu da krše Zakon tako što još, iako je prošao zakonski rok, nijesu prijavili svoju imovinu.
- Činjenica da novi poslanici čiji je mandat verifikovan 2. oktobra nijesu prijavili imovinu nakon zakonskog roka od 15 dana, pokazuje da su pojedini poslanici pokazali da praksu posljednjeg saziva parlamenta nastavlja i ovaj novi – kazao je Leković.
Jedina kazna za funkcionere koji Komisiji za utvrđivanje konflikta interesa, dvije godine nakon njenog konstituisanja, nijesu prijavili imovinu sastojala se u tome što ih je ona javno prozivala.
Komentarišući stav Evropske komisije da je potrebno promijeniti Zakon o konfliktu interesa, Leković je naveo da je uporedo sa promjenom zakona neophodno mijenjati i svijest ljudi.
- U demokratskoj Evropi nema veće sankcije od javnog objavljivanja imena, a mi to radimo svakog mjeseca. Međutim, izgleda da ta kazna kod nas ne daje prave rezultate - rekao je Leković.
Prema njegovim riječima, treba se više raditi na edukaciji funkcionera koji moraju da shvate da su tu radi države i građana, a ne radi sebe.
On je objasnio da poslanici koji su bili u posljednjem sazivu nijesu dužni da do februara sljedeće godine prijave eventualnu promjenu imovinskog stanja, za razliku od novih poslanika.
Leković je posebno apostrofirao poslanike Pokreta za promjene navodeći da niko od njih nije prijavio imovinu iako su zakonski bili dužni da to urade.
Pokret za promjene u novom sazivu crnogorskog parlamenta ima 11 poslanika. Leković je precizirao da je Komisiji za konflikt interesa ostavljena veoma uska zakonska mogućnost naglašavajući da za tu svoju akciju očekuje podršku kompletnog javnog mjenja.
N.ZečevićPZP: Ispoštovaćemo Zakon
Pokret za promjene najavio je juče da će ispoštovati zakonske norme i prijaviti imovinu svih svojih javnih funkcionera u skladu sa Zakonom o konfliktu interesa. - Naravno da ćemo ispoštovati sve što je zakonska obaveza ali zbog prenatrpanosti poslom nijesmo bili u mogućnosti da sve to završimo – kazao je za Republiku član predsjedništva Pokreta za promjene Koča Pavlović. On je podsjetio da su svi poslanici bukvalno zatrpani ogromnim skupštinskim materijalom i naveo da je to ključni razlog zbog kojeg poslanici PZP još nijesu prijavili imovinu.Britanski zakon star dva vijeka
Leković je govoreći o uporednim iskustvima naveo da jedna od vodećih zemalja zapadne demokratije Velika Britanija ima Zakon o konfliktu interesa iz 19 vijeka. - Britancima ne pada na pamet da mijenjaju zakon koji je star više od dva vijeka, ali je kod njih za razliku od nas svijest na većem nivou – kazao je on. U Britaniji službenici državne administracije svake godine idu na detektor laži (I SUDIJE I TUZIOCI OBAVEZNO!...pa da se ustanovi jesu li primali mito...i rijesen problem preko noci..GENIJALNO!!!)i postoji komesar koji kontroliše 500.000 javnih službenika, na Filipinama je predviđena smrtna kazna za pljačkanje državnih sredstava, BiH zabranjuje kandidovanje na javnu funkciju za četiri godine uz kaznu do 5.000 eura, a u Mađarskoj se oduzima plata za šest mjeseci, nakon čega poslanik gubi pravo glasa u parlamentu. U Americi se primjenjuje zakon iz 1863, dok u Finskoj ne poznaju ovaj problem zbog visoke etičke svijesti tog naroda – objasnio je Leković.

[Old Bone]

Moram napomenuti da su detektori lazi toliko napredovali da vise nema onih James Bond fazona-prevario detektor...NISTA OD TOGA! Ide se na snimanje mozdanih talasa, a ne samo funkcija koje su pod kontrolom ganglionervnog sistema koje neke osobe mogu IPAK, u 1% slucajeva *nadmudriti*.
NOVE DETEKTORE NIKO-100% TACNI!

A ja , da sam posten sudija, nebih se plasio...zasto...da se skine ljaga, koja ipak jeste bacena na jednu casnu profesiju...ELITU SVAKE DRZAVE!
Sudije se MUCE, sudije su toliko prenatrpani da su pogubljeni:
Recimo, zakazali su mi sudjenje za sjutra-u subotu ujutru....to bivalo nije da su gradjanska sudjenja subotom.
Recimo, zakazali su mi (kao podgovickom advokatu)sudjenje u Beranama u 9 h....tolika neuvidjavnost moze biti SAMO POSLJEDICA TOTALNE PREZAUZETOSTI, smatram...

[Bonja the Zmaj]

Interesantno je sto prave vrijednosti, u ovom slucaju tolerancija i postovanje, inspirisu cinizam...

cinizam ne inspirisu pomenute vrijednosti, vec njihova zloupotreba i pateticna politicka korektnost.

[Old Bone]

Svidja mi se oco sto Rusi pricaju I VJERUJEM IM.....zato sto zele da udju u EU na nacin sto ce pokazati da znaju da u pojedninim privrednim oblastima-a najprije u metalskoj industriji da budu NAMANJE isto toliko efikasni a ekoloshki vise nego prihvatljivi (jer to im je do sada bila glavna zamjerka)...a racunaju da ce CG biti brzo kandidat za prijem u EU ,a onda ce imati manje zastitne carine za taj aluminijum....RIJECJU-VJERUJEM IM I RADUJE ME OVO:

U Kombinatu aluminijuma najavili obiman program investicija u fabrike

Da se mrdne treba 75 miliona

- Kombinat aluminijuma Podgorica je tehnički trenutno među posljednjima na listi fabrika iz ove industrije i treba da ga, kroz modernizaciju, tehnički dovedemo među prvih deset u svijetu – najavio je juče izvršni direktor KAP-a Adolf Zalcman. On je, predstavljajući novinarima program modernizacije u narednih pet godina, najavio da će za dostizanje takvih standarda trebati najmanje 75 miliona eura i najavio da će modernizacija biti po modelu koji je već odrađen u mostarskom “Aluminiju”

Nakon modernizacije, ekološki standardi u i oko KAP-a biće takvi da upravnik Elektrolize, Jeremija Radojević, očekuje da će moći da na krovu Kombinata postavi pčelinjak.
Podgorički kombinat biće modernizovan po uzoru na mostarski, u koji je od 2001. godine uloženo oko 140 miliona maraka i u kojem sada radi 900 radnika. Oni proizvode istu količinu metala kao 2.300 zaposlenih u KAP-u, a Mostarcima je prosječna plata 850 eura.
- Modernizaciju KAP-a će raditi isti stručnjaci. Za razliku od mostarskog kombinata, KAP ima glinicu, pa će zapošljavati više radnika, ali je sasvim sigurno da će ih, nakon svih ovih ulaganja, biti manje nego sada – najavio je Zalcman, ali nije mogao da saopšti koliko će tada radnika raditi u KAP-u.
On je, ipak, napomenuo da je po kupoprodajnom ugovoru naznačen ograničen broj radnika koji treba da radi u Kombinatu aluminijuma.
On i glavni specijalista za zaštitu životne sredine Marat Mulsalimov najavili su da će, nakon velikih ulaganja, uslovi rada u KAP-u biti savremeni, postrojenja će emitovati neuporedivo manje štetnih materija nego danas, pogoni će imati automatizovanu opremu, uz veoma visok novo sigurnosti.
U Kombinatu aluminijuma, odnosno seriji B Elektrolize u maju 2007. godine biće u rad pušteno 14 najsavremenijih elektrolitičkih zatvorenih ćelija - najavljeno je juče, kao i da će biti napravljen novi novi blok za prečišćavanje gasova i nova peć za kalcinaciju…
Radojević je uporedio buduću KAP-ovu situaciju sa sadašnjom u Mostaru, gdje se oko fabrika uzgajaju ribe, postoje vinogradi, a kvalitet otpadnih voda iz mostarskog Aluminija je bolji nego kvalitet vode iz Neretve.
Zvaničnici KAP-a najavili su da će u modernizaciju Glinice, Aluminijuma i drugih pogona biti uloženo blizu 53 miliona eura, a u ekološki program više od 19 miliona eura.
- To je minimum na koji smo se obavezali. Vjerujem da ćemo uložiti i više - najavio je Zalcman.
On je, govoreći o stanju u KAP-u, naveo kako je posjetio mnoge fabrike aluminijuma u svijetu i pohvalio mostarsku fabriku koja je sada među tri najsavremenije u svijetu.
- Šteta što niko od predstavnika Sindikata KAP-a nije prihvatio da sa menadžmentom posjeti kombinat u Mostaru, iako smo im to pismeno predložili i nagovarali ih.
To nije pozitivno ponašanje - ocijenio je izvršni direktor podgoričkog kombinata. U Kombinatu aluminijuma najavili obiman program investicija u fabrike

Da se mrdne treba 75 miliona

- Kombinat aluminijuma Podgorica je tehnički trenutno među posljednjima na listi fabrika iz ove industrije i treba da ga, kroz modernizaciju, tehnički dovedemo među prvih deset u svijetu – najavio je juče izvršni direktor KAP-a Adolf Zalcman. On je, predstavljajući novinarima program modernizacije u narednih pet godina, najavio da će za dostizanje takvih standarda trebati najmanje 75 miliona eura i najavio da će modernizacija biti po modelu koji je već odrađen u mostarskom “Aluminiju”

Nakon modernizacije, ekološki standardi u i oko KAP-a biće takvi da upravnik Elektrolize, Jeremija Radojević, očekuje da će moći da na krovu Kombinata postavi pčelinjak.
Podgorički kombinat biće modernizovan po uzoru na mostarski, u koji je od 2001. godine uloženo oko 140 miliona maraka i u kojem sada radi 900 radnika. Oni proizvode istu količinu metala kao 2.300 zaposlenih u KAP-u, a Mostarcima je prosječna plata 850 eura.
- Modernizaciju KAP-a će raditi isti stručnjaci. Za razliku od mostarskog kombinata, KAP ima glinicu, pa će zapošljavati više radnika, ali je sasvim sigurno da će ih, nakon svih ovih ulaganja, biti manje nego sada – najavio je Zalcman, ali nije mogao da saopšti koliko će tada radnika raditi u KAP-u.
On je, ipak, napomenuo da je po kupoprodajnom ugovoru naznačen ograničen broj radnika koji treba da radi u Kombinatu aluminijuma.
On i glavni specijalista za zaštitu životne sredine Marat Mulsalimov najavili su da će, nakon velikih ulaganja, uslovi rada u KAP-u biti savremeni, postrojenja će emitovati neuporedivo manje štetnih materija nego danas, pogoni će imati automatizovanu opremu, uz veoma visok novo sigurnosti.
U Kombinatu aluminijuma, odnosno seriji B Elektrolize u maju 2007. godine biće u rad pušteno 14 najsavremenijih elektrolitičkih zatvorenih ćelija - najavljeno je juče, kao i da će biti napravljen novi novi blok za prečišćavanje gasova i nova peć za kalcinaciju…
Radojević je uporedio buduću KAP-ovu situaciju sa sadašnjom u Mostaru, gdje se oko fabrika uzgajaju ribe, postoje vinogradi, a kvalitet otpadnih voda iz mostarskog Aluminija je bolji nego kvalitet vode iz Neretve.
Zvaničnici KAP-a najavili su da će u modernizaciju Glinice, Aluminijuma i drugih pogona biti uloženo blizu 53 miliona eura, a u ekološki program više od 19 miliona eura.
- To je minimum na koji smo se obavezali. Vjerujem da ćemo uložiti i više - najavio je Zalcman.
On je, govoreći o stanju u KAP-u, naveo kako je posjetio mnoge fabrike aluminijuma u svijetu i pohvalio mostarsku fabriku koja je sada među tri najsavremenije u svijetu.
- Šteta što niko od predstavnika Sindikata KAP-a nije prihvatio da sa menadžmentom posjeti kombinat u Mostaru, iako smo im to pismeno predložili i nagovarali ih.
To nije pozitivno ponašanje - ocijenio je izvršni direktor podgoričkog kombinata.

[Old Bone]

Nalazim da je ovaj nastavak bas dobar i koristan za nas, pa ga pastujem
Podebljanja su moja, za one manje strpljive...

SERIJAL "POBJEDE": ŠTA GRAđANI CRNE GORE DOBIJAJU, A šTA GUBE ULASKOM U EU - DR MIHAIL FLOROVIC, GENERALNI KONZUL I MR FLORIAN REBEGEANU, KONZUL (4)

Monopoli su izgubili bitku


Pristup Rumunije EU, planiran 1. januara sljedeće godine, ne podrazumijeva direktno primanje novca. Suštinska stvar su ulaganja oko 32 milijarde eura u ovu zemlju, u prvoj etapi u infrastrukturu, poljoprivredu, turizam... Problem korupcije i organizovanog kriminala postoji gotovo u svakoj zemlji


Podgorica, 30. novembra - Rumunija, kao i druge države - kandidati za ulazak u EU, treba da ispuni tri kriterijuma ustanovljena od strane Evropskog savjeta 1993. godine u Kopenhagenu, poznati pod imenom "Kriterijumi Kopenhagena". Ti kriterijumi su: politički koji podrazumijeva formiranje stabilnih institucija kako bi garantovale demokratiju, pravnu državu, prava čovjeka i poštovanje manjina; ekonomski kriterijum - podrazumijeva tržišnu ekonomiju koja funkcioniše.
Sve države-članice su u obavezi da slijede uslove koji važe za prijem u EU (adaptacija i primjena zakonodavstva zajednice, kao i postojanje administrativnog kadra za ispunjavanje tih obaveza, a koji bi bio rukovođen utvrđenim zakonodavstvom).
Politički kriterijum podrazumijeva da najprije treba ispuniti, prije pregovaranja o prijemu u EU, sve zahtjeve za prijem. Svi pregovori između EU i Rumunije su započeti u decembru 1999. godine kada je Savjet Evrope u saradnji sa Helsinškim komitetom, došao do zaključka da je Rumunija postigla taj politički nivo. Prijem neke zajednice (koji podrazumijeva trideset i jedno poglavlje obaveznih pregovora) predstavlja zajednicu prava i zajedničkih obaveza koji čine vezu između država-članica u okviru EU, kao posljedicu svega toga. Možemo zaključiti da su standardi i uslovi za prijem u EU strogi i zahtjevni. Štaviše, sam karakter uslova, pristupa je strog. To čini da država (Rumunija) je neprestano nadgledana kako bi se vidjelo u kojoj mjeri su ispunjeni i zadovoljeni zahtjevi za prijem.
Što se tiče da države i građani, ulaskom u EU, dobijaju mnogo: sigurnost veće investicije, brzi razvoj, povećanje životnog standarda, veću zaposlenost, a da građani, međutim, moraju raskidati sa dosadašnjim navikama, odnosno prema poslu i životu uopšte, što neće biti nimalo bezbolno, kategoričan je odgovor - da.
Šta treba znati? Sve navedeno se neće desiti određenog datuma (kada je Rumunija u pitanju, određeni datum prijema je 1. januar 2007). Sve je to dokazano u jednom dugoročnom procesu i zavisi od uslova svake države i efikasnosti reformi koje se primjenjuju u cilju da se dostigne evropski standard. Pristup Rumunije (kao i drugih država) ne podrazumijeva direktno primanje novca za povećanje plata, smještaja, socijalnog stanja, nivoa života itd. Suštinska stvar su ulaganja koja treba praktikovati u budućnost (oko trideset i dvije milijarde eura za Rumuniju u prvoj etapi) i ekonomskom domenu, najprije za razvoj infrastrukture, kao i za razvoj i reformisanje svih ekonomskih struktura u poljoprivredi i turizmu. Socijalni efekti podrazumijevaju povećanje nivoa života, plata i vode indirektno do ekonomskog razvoja, podržanog od strane EU.
Građani koji žive u zemlji koja je na putu, ili koja teži prijemu u EU, treba obavezno da promijene dotadašnje navike, svoj odnos prema poslu, način života itd. To je jako složen proces, koji će nesumnjivo uticati na društvo na svim političkim, ekonomskim, institucionalnim i zakonskim nivoima, kao i na građane, na njihov način života, odnos, stepen civilizacije. Taj uticaj će biti osjetan, naročito u političkom, ekonomskom i institucionalnom nivou.
Poslije revolucije Rumunije 1989. godine Rumuni su dobili mogućnost da izaberu novi vid života koji odgovara mnogo boljem od pređašnjeg, u jednom novom, dobro organizovanom i stabilnom društvu. Statistika je pokazala da su se građani Rumunije, u velikom procentu, odlučili za prijem u evro-atlantske strukture i u tom smislu, s naročitim htjenjem, u EU. Prilikom pada "gvozdene zavjese", Rumuni, kao i svi drugi građani tog režima, su imali mogućnost da se suoče sa stvarnošću svijeta, a naročito Zapadne Evrope. Građani Rumunije su brutalno i neprirodno raskrstili sa tim svijetom. U praksi, proces edukacije i formiranja je unio sve vrijednosti Zapadne Evrope i pristupa Evropskoj uniji, a započet je poslije 1999. godine. Možemo reći da je edukacija građana bila realizovana i upotrebom svih metoda i specijalnih sredstava za prijem i dostizanje cilja, a to je EU, kao i veliku distribuciju putem mas-medija, televizija, radio, novina itd. Prijem u EU je svjestan proces kod većine građana koji su ispoštovali sve standarde EU.
Poslije 1989. godine, u trenutku prelaza sa starog na novi socijalno-ekonomski sistem, pojavili su se monopoli u raznim domenima aktivnosti (političkim, ekonomskim). Ta interesna grupa je pokušala da zaustavi izlaz iz tranzicije (u Rumuniji je ovaj period trajao jako dugo - 16 godina) i, takođe, da spriječi prijem u EU. Sada, u novonastaloj situaciji, kada je Rumunija nadomak prijema u EU (1. januara 2007) svi ti monopoli su izgubili bitku i obavezni su da poštuju novi zakonski okvir Evrope i da se prilagode novoj situaciji, jer nemaju alternativu.
Najvažnije za standardizaciju je ekonomski sektor, a on zavisi od svake zemlje, ali i pod uslovom da se prihvate postojeći evropski standardi. U Rumuniji, u ovom periodu tranzicije, tačno smo ustanovili najvažnije domene i njihovu standardizaciju. Možemo reći da postoji minimalni prag standardizacije, postavljen od strane EU i zemalja koje, ukoliko žele, bi mogle biti razvijene do željenog standarda.
Po našem mišljenju, jedno vrlo važno pitanje pred kojim će se naći sve zemlje u iščekivanju prijema u EU, je problem korupcije i organizovanog kriminala koji postoji gotovo u svakoj zemlji. Za raliku od 1999. godine, kada smo započeli pregovore o pristupu u EU, kada je pravda bila teško zadovoljena, sada možemo reći da je pravda dobila potpuno novo obličje i funkcioniše mnogo efikasnije.

Pišu: Mihail Florovic i Florian Rebegeanu, generalni konzul i konzul Rumunije u Crnoj Gor

[shrek]

PODGORICA - Nezapamaćen nacionalistički skandal dogodio se prekjuče, tokom i po završetku utakmice u Rožajima između domaćeg Ibra i gostujuće ekipe Berana (2:1). Navijači domaćeg tima slomili su nos treneru Beranaca Slobodanu Đukiću kome je sudija Veljko Bošković pokazao crveni karton (!). Navijači su skandirali sve vreme utakmice: "Džihad, džihad", "Ubij Srbina", "Zakolji da Srbin ne postoji, Pojedini navijači u rukama su imali i sekire.

hahahhahahahahhahahhahahahhahahha! :lolblue:

Alo ljudi, ogrijesili ste se od Boga sto Jadzu banovaste!! Fali nam smijeha!!

ja kao polupismeni chetnik razmisljam ovako : nas Srbochetnika u crnoj gori je 32 % a to znaci sledece - ako ocemo ravnopravnost po chetnichkom modelu (a to je da smo mi srbi iz kesice malo ravnopravniji od ostalih) onda bismo morali imati 32 % zubnih ambulanti u crnoj gori!jer nismo dzabe mi potomci junaka i serdara zdravijeh zubah!


uglavnom - dje su srpski zubi - tu su srpske vilice!!!

hahahhahahahhaha pravi su Srbi iz kesice.... :lolblue:

[OutLook]

Kilovati duplo skuplji pa će narod da štedi


Podgorica - Tolerisanje krađe i neplaćanja električne energije vrlo je loš signal za sve potrošače, a dobro je poznato da najsiromašniji nijesu uvijek oni koji tome pribjegavaju. Zato bi Vlada trebalo da nađe pogodniji način za zaštitu siromašnih slojeva stanovništva kroz direktne programe, na primjer da plaća račune najugroženijeg dijela populacije - stoji između ostalog u nacrtu "Strategije energetske efikasnosti" koju bi uskoro trebalo da usvoji Vlada, a u koji su "Vijesti" imale uvid.
Radi ostvarivanja planiranih reformi u energetskom sektoru, Vlada je u saradnji sa Evropskom agencijom za rekonstrukciju, pripremila "Strategiju energetske efikasnosti", čiji je osnovni cilj da doprinese racionalnom korišćenju energije, sigurnosti snabdijevanja, tržišnu konkurentnost i zaštitu okoline.
- Samo realne cijene energije koje pokrivaju sve rashode, uključujući i troškove životne sredine, mogu garantovati stabilan razvoj energetskog sektora. Procjenjuje se da bi tarife električne energije za domaćinstva trebalo da budu bar duplirane u odnosu na sadašnju cijenu. Ovakav potez bi podstakao štednju energije, jer istraživanja pokazuju da je svako povećanje cijene od 10 odsto uzrokovalo smanjenje potrošnje za 2,5 odsto. Međutim, čak i subvencioniran račun za energiju predstavlja bitnu budžetsku stavku za porodicu sa prihodom od oko 200 eura mjesečno - stoji u tom dokumentu o kojem će danas raspravljati i članovi Nacionalnog savjeta za održivi razvoj.
U dokumentu se navodi da “ukoliko Vlada hoće da podrži najsiromašnije slojeve stanovništva, to bi trebalo da odradi kroz direktne socijalne programe, a ne kroz cijene energije”.
- U tom kontekstu treba ohrabriti razvoj dvostepenih tarifa. Prebacivanje korišćenja električne energije sa perioda vršnog opterećenja na period niže potrošnje, čak i ukoliko to ne povlači smanjenje potrošnje energije, pomaže EPCG da postane efikasnija. Zabilježeno je da je od 890 slučajeva krađe na brojilima koja je prijavila EPCG sud riješio samo 10 odsto , uz male kazne od 50 do 75 eura. To je prije podsticaj na krađu nego suprotno - tvrde autori Strategije.
Uz konstataciju da se iz uvoza obezbjeđuje više od 55 odsto ukupne potrebe za tečnim i gasovitim gorivima i trećina električne energije, u Strategiji se kaže da će energetska potrošnja rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od najmanje tri odsto, a godišnji deficit struje porasti sa sadašnjih 30 na 42 odsto, odnosno oko 90 miliona eura. Strategija kao poseban problem ističe “vrlo visoko učešće električne energije za grijanje prostora, više od 50 odsto”.
- Mogući ukupan potencijal energetskih ušteda u Crnoj Gori, bez značajnijih ulaganja, procijenjen je na 13 odsto, što je 1.200 gigavat-sati ili oko 100.000 tona tečnih goriva. Prema istraživanjima, oko 66 odsto neophodne toplotne energije u domaćinstvima za grijanje, toplu vodu i kuvanje pokriva se upotrebom električne energije, 18 odsto ogrevnim drvetom i 11 procenata upotrebom uglja. Zato je električno grijanje realno područje za štednju energije - stoji u Strategiji.
Korišćenje klima, po toj studiji, predstavlja jedno od najefikasnijih tehničkih rješenja za štednju struje, jer "u slučaju zamjene samo 10 odsto termoakumulacionih peći i grijalica toplotnim pumpama moguće je dobiti uštedu od oko 75 gigavat-sati ili 2,7 miliona eura".
U sektoru prenosa i distribucije električne energije, glavni potencijal je u smanjenju gubitaka na sedam odsto.

Prvi korak u akciji prevaspitavanja nekulturnog naroda

[Trinity from Zion]

Hm... trebalo bi da prevaspitaju pojedince, tj. odredjena preduzeca koji su veci potrosaci do svih nas zajedno...

[Milos111111]

kopirano iz vijesti,
molio bih moderatore da ne brisu
[QUOTE][AFERA U VRHOVNOM SUDU ZBOG PRONEVJERE 190.000 EURA POLICIJA UHAPSILA TROJE BLISKIH SARADNIKA RATKA VUKOTIĆA

Istraga stigla do vrha




Podgorica - Policijska istraga o pronevjeri 190.000 eura, stigla je do samog vrha sudske vlasti u Crnoj Gori i učvrstila sumnje policije da bivša blagajnica Vrhovnog suda Dijana Vulević, koja je uhapšena prije nekoliko dana, nije sama “olakšala” sudski budžet.
Njoj su se na policijskom spisku osumnjičenih za pronevjeru tog novca od juče pridružili direktor Administrativnog ureda Vrhovnog suda Darko Radulović, šef njegove blagajne Persa Kovačević i savjetnik predsjednika suda Saša Vujošević. Oni su juče saslušani u Centru bezbjednosti zbog sumnje da su umiješani u skandal oko nestanka novca, a sinoć su zadržani u CB Podgorica. U svojstvu osumnjičenog juče je trebalo da bude saslušan i bivši Vukotićev saradnik a sada sudija Osnovnog suda Blažo Jovanić, ali policija ga je pronašla na Kopaniku gdje je učestvovao na stručnom seminaru. On je u telefonskom razgovoru najavio policiji da će danas stići u Podgoricu i dati izjavu.
Izjavu pred inspektorima za privredni kriminal, kako “Vijesti” saznaju, u svojstvu svjedoka dao je i predsjednik Vrhovnog suda Ratko Vukotić. Njega su inspektori saslušali u prostorijama Vrhovnog suda.
Radulovićev branilac, advokat Hamid Ganjola potvrdio je “Vijestima” da su službenici Vrhovnog suda sinoć zadržani u policiji i dodao da se terete za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja.
Bivša blagajnica je sinoć, po odluci istražnog sudije Miladina Pejovića, sprovedena u Istražni zatvor Spuž. Njeno saslušanje je odloženo za danas kako bi se sudija upoznao sa krivičnom prijavom koja mu je juče dostavljena. On je sinoć odbio da komentariše ovaj slučaj. Klupko je navodno počelo da se odmotava holovima Vrhovnog suda kada je Vulevićeva u policiji rekla da je ona uzimala novac, ali da su se omastili i drugi.
U međuvremenu sudija Pejović je, po zahtjevu osnovnog tužioca Veselina Vučkovića, naredio privremeno blokiranje raspolaganja nekretninama u blizini Podgorice za koje se sumnja da su kupljene novcem ukradenim iz kase Vrhovnog suda. Riječ je navodno o jednoj kući i placu za koje se pretpostavlja da je novac dala Dijana Vulević.
U sudskom budžetu, prema informacijama “Vijesti” manjak je najprije iznosio oko 300.000 eura, ali je Vrhovni sud u međuvremenu finansijskom dokumentacijom opravdao 100.000.
Po propisima mjesečno je za sudske troškove sa računa sudova moglo da se podiže tek nešto više od deset hiljada eura.
Deponovan potpis u Trezoru za podizanje novca imao je i Blažo Jovanić, koji je ranije bio šef kabineta bivšeg predsjednika Vrhovnog suda Stevana Damjanovića. Nakon što je Vukotić preuzeo funkciju predsjednika suda Jovanić je zadržao raniju obavezu, pa su na nalozima za podizanje novca iz Trezora stajali njegov i potpis blagajnice Perse Kovačević.
Na prvom saslušanju pred inspektorima, rukovodioci Vrhovnog suda su tvrdili da je blagajnica falsifikovala potpise Kovačevićeve i Jovanića, a da je to navodno otkrio Vujošević.
Iz izvora bliskih sudu, “Vijesti” saznaju, da je tokom interne kontrole u Vrhovnom sudu, sa blagajnicom Dijanom Vulević pokušana “nagodba” da vrati dio novca koji nije potrošila, ali pošto se nijesu našli oko iznosa, “prijateljski” je posavjetovana da da otkaz i potpiše već pripremljeni dokument. Četiri dana kasnije saopštenjem iz Vrhovnog suda javnost je obaviještena da je blagajnica 6. decembra dala otkaz.
Prema nezvaničnim informacijama, Vulevićeva se krivičnom prijavom, koju je protiv nje podnio predsjednik Vrhovnog suda Ratko Vukotić, tereti da je na osnovu lažnih zahtjeva za isplate, u nekoliko navrata podizala novac iz Trezora, navodno za potrebe poslovanja Administrativnog ureda. Novac je sa računa podizan u periodu od sredine januara do sredine novembra ove godine, ali policija provjerava finansijsku dokumentaciju za posljednjih nekoliko godina./QUOTE]

[Milos111111]

Interna kontrola u sudu pokusala nagodbu,

[Old Bone]

Interna kontrola u sudu pokusala nagodbu,

Mislim stvarno...

OVO JE UZAS!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

Nemam rijeci...ne za pronevjeru-to je sv vidjeno , nego za ovo sto Milos podvlaci (interna kontrola u SUDU ZATASKAVA KRIVICNO DJELO?????)

[rain_wind_storm]

Nas dragi ministar iz redova SDP je dao intervju VECERNJIM NOVOSTIMA koji prenosim u cjelini,ima tu par pametnih izjava.
Eto Srbi ce biti stranci,a ne pita se niko sto ce bit sa nasim gradjanima,studentima po Srbiji.Bitno je da nam SDP kapu kroji...

Srbijanci biće stranci
Vesna RADOJEVIĆ, 15. decembar 2006

USVAJANJEM zakona o crnogorskom državljanstvu, o boravištu i prebivalištu, kao i zakona o strancima, koji su već u skupštinskoj proceduri, državljani Srbije će postati stranci, ili će se njihov tretman u Crnoj Gori regulisati posebnim međudržavnim sporazumima.
Ovako u razgovoru za "Novosti" crnogorski ministar unutrašnjih poslova Jusuf Kalamperović ocenjuje buduće odnose Srbije i Crne Gore, naglašavajući da je do danas odnos prema građanima Srbije i režim na granici bio isti kao pre referenduma. Dokaz za to je, kaže on, i pola milona turista koji su letos posetili Crnu Goru.
* Ima li nagoveštaja tih posebnih sporazuma koji bi građane Srbije učinili "manje strancima" u Crnoj Gori, i obrnuto?
- Za sada nema inicijativa iz Srbije za takvim sporazumima, makar u delu za koji sam ja nadležan. Ukoliko takvih sporazuma ne bude, u šta ne verujem, građani Srbije će biti tretirani kao i građani ostalih država.
* Predlog zakona o crnogorskom državljanstvu predviđa otpust iz drugog državljanstva, što znači da oni koji žele crnogorsko, ne mogu imati i državljanstvo druge države, odnosno Srbije?
- Oko toga još nemamo konačan stav. Srbija je građanima Crne Gore koji tamo žive i rade ponudila rok za aplikaciju za svoje državljanstvo ne tražeći otpust iz crnogorskog. To je političko pitanje i amandmanima će se regulisati da li ćemo, ili ne, tražiti otpust iz srpskog državljanstva ili ćemo ga priznavati.
* Ipak, veliko je interesovanje građana u obe države da zadrže dvojno državljanstvo...
- U Crnoj Gori ne znamo ko je primio srbijansko državljanstvo, i ne možemo na osnovu pisanja u novinama nikome oduzimati crnogorsko. Konkretno, znamo da je Dragan Jočić, ministar unutrašnjih poslova Srbije, primio srbijansko državljanstvo, ali nas niko nije o tome zvanično obavestio. To su stvari koje treba rešiti. U bilo kom slučaju, isti tretman imaće građani svih republika bivše Jugoslavije koji ovde borave i nemaju naše državljanstvo, a žele ga.
* Obećali ste svu pomoć Srbiji za glasanje njihovih državljana u Crnoj Gori, kojih je preko 15.000?
- Dostavili smo spisak državljana Srbije koji borave u Crnoj Gori, a pružićemo i svu ostalu pomoć, počev od obezbeđivanja mesta za glasanje u gradovima koje oni odrede, preko glasačkih kutija i paravana, ako treba, do policijskog obezbeđenja.( a sto to ????)
* Često kod nas ili u okruženju policija uhvati švercere većih količina droge. Da li je moguće da je naša granica sa Albanijom porozna, da preko nas idu putevi droge od istoka ka zapadu?
- Sa Albanijom imamo tešku granicu, brda, planine i puteljke, ali i dobru saradnju sa albanskom policijom. Nismo glavni kanal za prolaz droge od istoka ka zapadu, ali sigurno da deo pokušava proći preko naše teritorije. Ne možemo da tvrdimo da nema prolaza droge, oružja, i slično, ali mnogo toga se otkrije. Mi smo turistička destinacija i imamo veliki problem, da ne pretresamo i ne zadržavamo ljude na graničnim prelazima, a da sprečimo šverc.(sve u sluzbi turizma)
* Koliko policajaca čuva crnogorske granice?
- U Upravi policije na graničnim poslovima imamo oko 1.500 ljudi, i tu mislim na aerodrome, Luku "Bar", prelaze, patrole...(Na derbi mecu Lazio-Roma je bilo angazovano 2000 policajaca i 1000 redara)

NE USUĐUJU SE
* IMATE li saznanja da haški otuženici navraćaju ili borave u Crnoj Gori?
- Verujem da se niko od njih ne usuđuje da dođe ovde jer znaju naš odnos prema tom pitanju, i znaju kako bi prošli.(Haski optuzenik Sljivancanin je godinama dolazio i boravio na potezu Zabljak - Podgorica )

NEMA TERORISTA
* IMATE li saznanja da u Crnoj Gori postoji još neka teroristička grupa poput grupe Albanaca koji su uhapšeni u Tuzima, a terete se da su hteli da destabilizuju državu terorističkim akcijama?
- Ta grupa je organizovana u inostranstvu sa ciljem destabilizacije države, dugo je praćena i, kada smo ocenili da preti opasnost, preduzeli smo hapšenje. Nemamo tradiciju terorizma, niti atentata i mislim da je pozitivna odluka tužilaštva da se skine tajnost sa tog postupka. Nemam saznanja da ima još takvih grupa. (dok ne zagrme nece se ni znat)

[milicaaaaaaa]

to je samo kontrareakcija isto je u Srbiji uvedeno vec neko vrijeme...

[rain_wind_storm]

to je samo kontrareakcija isto je u Srbiji uvedeno vec neko vrijeme...

Izvini dje??????
Evo ja sam u BG,i normalno imam sve ka i do sad...
Znaci na faxu se ne smatram strancem,zaposljen normalno...
A cini mi se da ovi iz SDP malo se**,a zaboravise milove deklaracije i platforme i cuda....
Meni samo nisu jasne neke stavke iz ovog intervjua....
Jadna li je zemlja nasa sa ovakvim ministrom...

[Hari Krisna]

Sta ti to nije jasno iz tog intervjua i zasto je jadna drzava sa takvim ministrom. Ono sto si obiljezio plavom bojom nema bas nikakve veze osim neka tvoja uporedjenja nevezane za intervju.
Ako se Kinezi tretiraju kao strani drzavljani pa im ne smeta zasto bi bilo kome smetalo?

[rain_wind_storm]

Kinez u CG ili u Srbiju,nije isto sto i Crnogorac u Srbiju ili Srbin u Crnu Goru...
A svaka je zemlja jadna dje su ministri iz SDP...
Eto recimo Vujica Lazovic,pa gdin Kalamperovic koji samo mijenja min fotelje...
A firma mu radi ka luda na cerkini ime...
A da ne pominjem Rama Bralica...