Prodaxa koju moja majka koristi je ođe 90 i nešto eura. A u Srbiju joj je brat uzimao za 30-40eura. Makar je tako prošle godine bilo
Jes da je Rakun opozicija sam sebi ali sam siguran da se u nekoj privatnoj apoteci u Beogradu ne može naći Tritace za 250 dinara.
Prodaxa koju moja majka koristi je ođe 90 i nešto eura. A u Srbiju joj je brat uzimao za 30-40eura. Makar je tako prošle godine bilo
Balšin grad, Ponari, Zeta
Iznad sela Ponari u Zeti nalazi se utvrđenje Balšića grad. To je jedno od 120 nepokretnih kulturnih dobara koja se nalaze na teritoriji Glavnog grada. Danas je to zapušteni istorijski kompleks koji je uvršten u kulturno dobro od nacionalnog značaja.
Kako se može pročitati u okolini Podgorice naročito u brdovitom pojasu Jezera, u pećinama i okapinama, pronađeni su mnogobrojni materijalni ostaci koji svjedoče da početak ljudskog života na ovim prostorima potiče još od najstarijih praistorijskih epoha.
AUTOR: Ivan Kern
Metalno doba karakterišu nadgrobni spomenici tumuli, kameni oko Humskog zaliva i zemljani u atarima sela Mataguža i Gornjih Vukovaca.
Ilirsko-helenističkom i rimskom periodu, od sredine III - I v.s.e. pripadaju gradine Samobor u Hotskom zalivu i Balšin grad kod Ponara. Iz istog perioda su zakonom zaštićeni arheološki lokaliteti Oblun u Gornjem blatu, nekropola Velje ledine u starom Gostilju i Mljace u Matagužima sa lokacijama Crkvine, Ćurići i Kremenjača.
Periodu antike pripisuju se Ploča blizu izvora Vitoja u Humskom zalivu, Kirza kod Sukuruća, Mala Mrka kod Mataguža, Durovina blizu Gostilja.
Srednjevjekovna arheologija zastupljena je u većem broju nekropola, utvrđenja, manastirskih kompleksa i crkava.
Tu je otkriven značajan arheološki pokretni materijal, do kojeg se došlo tokom dosadašnjih istraživanja, među kojim je veliki broj metalnog nakita, keramičkih posuda, ratne opreme, novca...
Grad srušen za vrijeme Turaka: Ne postoje precizni istorijski podaci o periodu nastanka kulturnog dobra Balšin grad, iako predanje ukazuje da su Balšići sagradili grad na ovom mjestu. U periodu turske dominacije grad je srušen, a na njegovim ostacima su podignuti novi objekti. Dominantna pozicija brda Balšin grad bila je od strateškog interesa u praistoriji i srednjem vijeku, a fortifikacioni objekti u njemu su bili dio sistema odbrane koji je kontrolisao zetsku ravnicu.
Govoreći o značaju toponima u preciznijem datovanju istorijskih objekata i događaja VukićPulević i Novica Samardžić su u svom radu „ CRNOJEVIĆI, BALŠIĆI I PETROVIĆI U TOPONIMIJI CRNE GORE“ zapisali:
"Tokom podužega rada na sakupljanju i izučavanju toponima i legendi vezanih za dinastiju Crnojevića zapazili smo i toponime koji se povezuju s dinastijom Balšića, koja je Zetom / Crnom Gorom vladala prije Crnojevića. Uzgred smo neke od tih toponima zabilježili i prikazujemo ih u ovome prilogu, računajući da mogu poslužiti kao inspiracija i podsticaj budućim onomastičarima da te značajne probleme temeljitije izuče.
U svakom slučaju onomastička građa ove vrste može poslužiti kao svojevrsna dopuna istorijskim izvorima, arheološkim nalazima i upoznavanju bogate graditeljske baštine koju su u nasljeđe ostavili neimari iz vremena vladavine Balšića. I ovđe, kao i kod Crnojevića, postoje toponimi s realnim istorijskim utemeljenjem, kao što su nazivi nekih lokacija sa sakralnim objektima, kućama-kulama i dr. S druge strane, neki su toponimi plod mašte i označavani su na osnovu legendi i predanja, ali i kao takvi predstavljaju zanimljiva svjedočanstva o vremenu kad su nastajali i motivima imenovanja. Moguć je i transfer: da je toponim nazvan po nekome drugom Balši ili Baoši, a da je kasnije prenesen na vladare iz dinastije Balšića. Sve to usložnjava istraživanja koja zahtijevaju multidisciplinarni prilaz, kako lingvista, tako i istoričara, arheologa, geografa i dr".
Oni su za toponim i tvrđavu Balšin grad, Bašin grad zapisali da je uzvišenje s ruševinama staroga utvrđenja, na Ponarskoj gori iznad sela Ponari, Zeta. Njega su po predanju gradili Balšići.
Tako da se danas za kulturno dobro tvrđava Balšin grad koje se nalazi na vrhu istoimenog brda, najčešće navodi da je ime dobila po poznatoj dinastiji Balšića koja je upravljala Crnom Gorom (Zetom) tokom XIV i početkom XV vijeka. Nažalost, o samoj tvrđavi zbog dosadašnje neistraženosti nema puno istorijskih podataka, ali je očigledno da je u doba vladavine Balšića imala važno mjesto u kontroli većeg dijela jezera, kao i doline Zete, s obzirom na njenu dominantnu poziciju u odnosu na Skadarsko jezero.
O njenom značaju i hronologiji postanka i trajanja najvjerovatnije će svjedočiti rezultati ako se nekad izvrše sistematska arheološka i konzervtaorska istraživanja, sa ciljem otkrivanja svih arhitektonskih ostataka, definisati hronologiju po kulturnim stratumima. Do sada ih nije bilo i otuda i mnogobrojne nepoznanice vezane za ovo kulturno dobro.
Zaboravljeni grad: Danas se iznad sela Ponari u Zeti nalaze, može se slobodno reći, zaboravljeni i zapušteni ostaci utvrđenja Balšića grad. Na lokalnom putu Vukovci-Ponari je postavljen putokaz sa natpisom Balšin grad, a do tvrđave sa dolazi teško prohodnom stazom označenom planinarskim znacima.
Prilaz brdu - tvrđavi Balšin grad iz Podgorice je isti kao za Žabljak Crnojevića. Po prolazu naselja Vukovci i Kurioci nailazite na raskrsnicu sa koje se pravo nastavlja za centar Ponara, a lijevo - preko mosta, odvaja se put do Žabljaka Crnojevića. Balšin grad je upravo brdo iznad Ponara i ovog mosta.
Staza do brda - tvrđave Balšin grad kreće sa puta za Ponare i Žabljak Crnojevića prije mosta. Postoji slabo vidljiva markacija i drvena tabla. Staza uglavnom prati pješačku, pastirsku stazu. Ne treba napominjati da je nepregledna, a dijelom je zarasla u šiblje.
Stazom se stiže do livade u dolini između vrhova Balšin grad i Šćepanova glavica. U dolini sa lijeve strane se pruža pogled na vrh Balšin grad koji je jasno vidljiv.. Kosom padinom idući naviše u pravcu vrha stiže se do ostataka Balšinog grada. Na vrhu Balšin grad postoji manja zaravan sa ostacima srednjovjekovne tvrđave.
Sa vrha je odličan pogled na Skadarsko jezero, Žabljak Crnojevića, Lovćen, Vrsutu, Rumiju, Vranjinu, Prokletije, rijeku Moraču, Zetsku ravnicu, naselje Kurioci, Šćepanovu glavicu, Oblun, Malo blato, Bobiju, Ponare..
Na lokalitetu, koji ima dominantan položaj u odnosu na Skadarsko jezero i zetsku ravnicu, kako smo već rekli nalaze se ostaci srednjovjekovnog fortifikacionog objekta, u vidu manje trapezoidne fortifikacije. U jugozapadnom i sjeverozapadnom uglu bedema nalazi se po jedna kružna kula, dok je treća na sjeveru, najvjerovatnije bila kvadratnog oblika . Istočni bedem je očuvan u visini temelja , dok je zapadni očuvan malo više. U jugozapadnom uglu fortifikacije nalazi se prolaz sa stepeništem.
Bolje očuvani ostaci utvrđenja ukazuju na period turske dominacije, dok mjestimično sačuvani stariji zidovi ukazuju na period Balšića. Istočno od srednjovjekovnih objekata nalazi se suvozid, za koji se misli da je moguće bio dio praistorijske fortifikacije.
Na samom platou prilikom jednog od posljednjih rekognosciranja, pronađeni su fragmenti praistorijske i antičke keramike.
Tako da se odmah prepoznaje nezavidna sudbina ovog kulturnog dobra prepuštenog zaboravu od ljudi i vremena. Vidi se da se njegova zaštićena okolina nalazi u lošem stanju, kulturno dobro je teško dostupno, a prilazna staza je zapuštena i zarasla u nisku divlju vegetaciju, fortifikacija je u lošem stanju očuvanosti, konstruktivno nestabilna i podložna daljem propadanju. Zidovi, zarasli u sitno rastinje divlje vegetacije, očuvani su u donjim zonama, a na istočnoj strani samo u nivou temelja.
Pod zaštitom od 1950. godine: Ipak originalni i primarni oblici, kao i sačuvano prirodno okruženje, daju ovom kulturnom dobru svojstvo autentičnosti tako da iako je kulturno dobro u lošem stanju, može se reći da je sačuvalo značajne elemente po kojima je prepoznatljivo i zbog kojih je rješenjem broj 682 od 04.08.1950. godine, stavljeno pod zaštitu.
Već i sama mogućnost dokumentovanja kulturnog dobra i veza sa vladarskom porodicom Balšića, čini da Balšića grad već posjeduje istorijski značaj i trebalo bi da ima više interesovanja za njegovu sudbinu. Trenutno – nema.
Posebno interesovanje zaslužuje s obzirom na to da ovo kulturno dobro sadrži materijalne ostatke pojedinih istorijskih epoha, i da nije arheološki istraženo, čime Balšića grad ostaje nepoznanica za svoje današnje savremenike . Već smo rekli da se na ovom kulturnom dobru evidentirane helenističke fortifikacije, ali i one iz XV vijeka, koje bi kad bi bile istražene mogle da se prezentiraju sa istovremenim kulturnim dobrima iz njegove okoline, kao što su Oblun i Žabljak Crnojevića.
Danas su to zapušteni istorijski kompleksi koji su uvršteni u spomeničke vrijednosti nacionalne važnosti. Kao takvi prepoznati i zaštićeni.
Još je 2011. godine sačinjena Državna studija lokacije Žabljaka Crnojevića kojom se predlagalo korišćenje naselja i njegove okoline kao razvojnog punkta, kroz aktiviranje kompleksa u okviru zidina srednjevjekovnog grada-tvrđave, za ekskluzivne turističke sadržaje naselja, uz obavezu apsolutne zaštite bedema.
Tu se je mogla naći šansa za oporavak i prezentaciju i Balšinog grada i Obluna. Međutim od tada do danas nije urađeno puno više na njihovoj prezentaciji i očuvanju. Jer, ipak studije ne mogu same popraviti njihovo današnje stanje.
http://www.monitor.co.me/index.php?o...36&Itemid=7478
Kako se rjesavaju Budvanske afere
Stiče se utisak kako su ostale netaknute razrađene šeme i lanci usluga u crnogorskom pravosuđu, uspostavljene u vrijeme kada su vodeći članovi kriminalne grupe bili ugledni funkcioneri DPS-a.
Isti oni djelioci pravde i istaknuti službenici državne administarcije uz čiju je pomoć bila moguća onolika pohara Budve i danas donose odluke i presude kojima članovi OKG naplaćuju novac od poslova koji nikada nisu ni realizovani kao i od onih koji jesu, ali sročeni isključivo na štetu Opštine.
Participacija je desno, cijena lijevo. Nije mi namjera da spinujem. Samo ukucam u gugl ime lijeka, pored toga cena i izbači mi.
A ispod fino piše i objašnjenje:
* Prikazana cena je izračunata tako što je ceni na veliko sa RFZO dodato 12% marže i 10% poreza. Cena je samo procena i može da varira.
Evo lijek koji se ne uzima na recept. Koristio sam ga za alergiju prošlih godina, a kako vidim na forumu ima još članova koji ga koriste:
https://mediately.co/rs/drugs/FwLdzg...nos-suspenzija
14 ili 15 eura sam ga ja plaćao prošle godine.
Ovo ne znači da su svi ljekovi jeftiniji, vjerovatno ima nekih koji su skuplji al fala bogu rijetko koristim išta od toga, pa jedino od mojih čujem cijene nekih.
Last edited by Dutch; 04-05-18 at 14:58.
Ne umiju ni napisati ime lijeka co diovan nego ga krste codioval tupsoni.
Xalatan u Bg kupujem 4.5€ apoteka Srbotrade u Sindjelicevoj ovdje je bio 14.5€ .
Poslovno odemo ponekad za Bg i svi kupuju ljekove tamo za rodjake prijatelje pravac Sindjelceva ogromne su razlike za pojedine ljekove.
Сваки Црногорац и Брђанин једнак је пред судом.
Ali objasni majčin sine Rakunu da ako je on neki lijek platio ovđe jeftinije da na taj jedan ide sto ljekova koji su skuplji nego u Bosnu ili Srbiju. Svi lažu samo on istinu govori. Ko o čemu Rakun o laganju.
Sent from my LG-D620 using Tapatalk
Yes, I'm in need of something
But it's something you ain't got
Za Bosnu ne znam, sem Trebinja, tamo su bili skuplji neki koje sam familiji gledao.
Neka, ne dirajte forumskog borca protiv sila mraka i djaka prvaka.
Zar tritace nije kod nas lijek koji se izdaje na teret fonda zdravstva ?
U Srbiji je oko 1.5 € koliko ja znam.
Сваки Црногорац и Брђанин једнак је пред судом.
Tritace je najveće smeće od lijeka. A da nebo niđe nije plavo ka u Srbiju Rakun će potvrdit.
Sent from my LG-D620 using Tapatalk
Yes, I'm in need of something
But it's something you ain't got
Jeste li to zapeli na euroipo?
http://www.vijesti.me/vijesti/blazo-...ime=1525440279Bemaks je za izgradnju I i III dionice na tenderu ponudio ukupno 9.870.035 eura sa PDV-om, a za izgradnju druge dionice 5.798.320 eura sa PDV-om. BB Solaru za radove na I i II dionici pripada oko 11,9 odsto ukupne vrijednosti ponude, a za drugu dionicu 1,94 odsto, što je ukupno oko 1,28 miliona eura za sve tri dionice.
Mali ne samo što se razumije u energetiku nego i u saobraćajnu infrastrukturu. Bravo ti ga Blažujko.
Nije lako, ali je jako rođaci.
http://www.monitor.co.me/index.php?o...36&Itemid=7478
POKORAVANJE JAVNOG SERVISA: Putuj Evropo
"Vladan Mićunović, direktor RTCG za Monitor kaže da je njegov dominantan osjećaj na sjednicama Savjeta u novom sastavu da se nalazi „na višečasovnom isljeđivanju, u nekom političkom procesu".
Moj je utisak je bio mnogo gori. Mimo Drašković i Goran Sekulović kao islednici iz vremena Informbiroa.
Goran Sekulović (poznat kao autor knjige "Premijer pobjedničkog duha"): „Oni su dio opozicije koja nije opozicija vlasti, nego opozicija državi." Drugim rijecima, "banda izdajnicka"
"Siguran sam da neki članovi Savjeta to namjerno rade, vjerovatno računajući da će nas izdati strpljenje, da će nas izbaciti iz takta i tako natjerati da se povučemo. Ali, i ovom prilikom ponavljam da im to neću priuštiti. Dok budem direktor, uređivačka politika biće kreirana isključivo u Televiziji Crne Gore", poručuje Mićunović.
I ja mislim da je cilj da se napravi pritisak na Kadiju i Micunovica kako bi sami dali ostavke. Da ne bude da ih je Savjet smijenio. Nije zgodno zbog Evrope. Ali, sto da se radi
ako "banda" odbija da "revidira" stavove? Muka je na Mima i Gorana. A tek na Skrelju. Koji bi sve po zakonu. S tim da vazi za Djurovica i "salatu" a ne vazi za Jovetica i njegov biznis.
"Prema ove sedmice objavljenom izvještaju Reportera bez granica Crna Gora je napredovala za tri mjesta u odnosu na prošlu godinu, ali se i dalje nalazi među zemljama sa ,,problematičnom" slobodom medija. Na 103. je mjestu. U regionu od nas je gora samo Makedonija, koja je na 109. poziciji. Slovenija je na 32. mjestu, BiH na 62, Srbija na 76, Hrvatska na 69, Albanija na 75, a Kosovo na 78. mjestu."
Da ne bi Makedonije, bili bi ponovo lideri regiona. Ali smo zato ostavili Kosovo i Albaniju daleko iza.
A sta kaze Dusko Markovic? Pazin? Nece da se mijesaju u rad Savjeta? Nje nego.:chargrined:
Sto bi rekla Kadija, "Sram vas bilo"!
Putuj Evropo.
Prc !
cijene ljekova u crnoj gori najniže u regionu
autor: mondo.me
vlada je danas donijela odluku o izmjenama i dopunama odluke o utvrđivanju liste ljekova od posebnog značaja za zdravlje osiguranih lica, koji se propisuju i izdaju na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja.
22.03.2018. | 20:55
a- a a+
foto: Mondo/Željko svitlica
ministar zdravlja kenan hrapović je u diskusiji ukazao na činjenicu da je većina ljekova sa liste najjeftinija u crnoj gori, odnosno da je 89 odsto ljekova sa liste jeftinije u crnoj gori nego u srbiji, u kojoj su inače cijene ljekova među najnižima u regionu.“lista, koja je stupila na snagu početkom godine, a čija je primjena počela 1. Marta, otvorena je kako bi uz redovno ažuriranje bila upotpunjavana ljekovima u zavisnosti od potrebe pacijenata i predloga ljekara i farmakologa sa ciljem obezbjeđivanja građanima najadekvatnijeg liječenja, uvažavajući i ljekove za nove bolesti, koji su trend ne samo u crnoj gori, već i u svijetu”, saopšteno je iz vlade.odlukom je propisano ovlašćenje ministarstva zdravlja da u izuzetnim slučajevima može da odobri primjenu lijeka za liječenje rijetkih bolesti na teret sredstava fonda za zdravstveno osiguranje.
"Ja i dalje čekam da mi dokažeš da je Sunce kancerogeno.", Bugi
"Ja i dalje čekam da mi dokažeš da je Sunce kancerogeno.", Bugi
Ima dosta ljudi koji kupuju ljekove u Srbiji pa ih onda na razne načine prebačaju u CG !!! Znajući da smo mi poznati po švercu bilo koje vrste nešto sam siguran da se ne bi cimali bzv ali ako Rakun kaže da oni to rade na svoju štetu onda da mu vjerujemo !!! Ne mislim da su svi ljekovi jeftiniji u Srbiji ali očigledno da ih ima dosta i što je najbitnije da su to oni skuplji a ujedno i traženi ljekovi ...
deuscroix
Nema veze, kad vec ljeba nemamo, makar su ti ljekovi dostupni, dajte 2 ksanaksa i vi sto cete popit...
Kako ti svaki put zadrhti ruka maleni čovječe što te kupuju za 2 sendviča i kutiju pralina...
Ne samo da su jeftiniji u Srbiji nego u i Hrvatskoj.
Mostrafin koji otac pije, ovdje je 13.5 a mi predjemo granicu u u Cro ga uzmemo za 7 eur. Sad su ga i kod nas snizili.
Ne znam tačno ime lijeka, ne bih da lupam, ali znam da je za srce kojimoja snaja za 40 eur kupuje u Srb a ovdje je 90eur.
Toliko.
There are currently 2 users browsing this thread. (0 members and 2 guests)
Bookmarks