Ovako teče proces plaćanja karticom - u trenutku kada provučeš svoju karticu na POS uređaju, autorizacija (rezervacija sredstava) ide prvo do banke čiji je POS terminal (npr Banca Intesa u Srbiji) koja prepoznaje koji je brend kartica (Visa, Mastercard, Amex itd) pa u odnosu na to prosleđuje transakciju na taj interchange. Interchange (Visa, MasterCard itd) po svojoj kursnoj listi na taj dan rade konverziju valuta i šalju autorizaciju do tvoje banke u valuti kojoj banka posluje (EUR) i tada ti se sredstva rezervišu.
Ovo opet ne znači puno, jer finansijski dio poravnanja (kliring) će se odraditi narednog (ili kroz narednih par ako je vikend) dana kada transakcija kroz fajlove od Vize ili MasterCarda dodje do tvoje banke, i odradi se odliv tvog novca sa računa opet po aktuelnoj kurnoj listi toga dana. To ćeš primjetiti ako imaš poruke za autorizacije i za prilive/odlive, jer npr iznos odliva se ne poklapa sa iznosom rezervisanog prilikom autorizacije.
Long story short, plaćanje karticom na POS terminalu bi generalno trebalo biti najefikasniji način plaćanja po krajnjeg korisnika, osim u slučajevima gdje na dnevnom nivou ima velikih fluktuacija valuta, a ti sve to pratiš i pritom plaćaš neke velike iznose pa ti je bitno.
Druga stvar koja je česta u zemljama regiona gdje nije EURO valuta, je DCC (Dynamic Currency Conversion). To je momenat kada te POS/bankomat "pita" želiš li da ti naplati 11.000 dinara ili 100 eura. Kako si navikao na svoju valutu (EUR) ljudi će često prihvatiti da im taj pametni uređaj odradi konverziju umjesto njihove banke (za koju inače misle da je lopovska) i na toj transakciji ćete izgubiti u prosjeku nekih 5-6% provizije za tu uslugu DCC.
Dakle, kada vas u Hrvatskoj/Srbiji/PayPall-u pitaju hoćete li u njihovoj valuti ili u EUR, uvijek birajte njihovu valutu.
Fidel, ne znam koji je konkretno tebi bio slučaj (i koja si banka u CG), dakle moguće je ili da je bio DCC u pitanju, ili tvoja banka nešto dodatno "muti"

Bookmarks