Crna Gora u odnosu na novu realnost i geopolitički sukob Zapada i Rusije

[Geralt of Rivia]

Удо Фојгт је члан легислативног тијела ЕУ (дакле,ЕП-а),а скуп "неонациста и десничара",као што се да видјети из приложеног, уредно прате ББЦ,Њујорк тајмс,Фајненшл тајмс...

Бај д веј,опсједнутост ликом и дјелом Бладимира Бладимировича,тијеком 10 дана одсуства који су узбуркали западну јавност,Норвежани су преточили у цртани филм:

[A+A]

Evo vam jednog od ucesnika tog "foruma" iz redova proruskih pobunjenika u Istocnoj Ukrajini
https://pbs.twimg.com/media/CAsRVyAUsAAoHuK.jpg
Izgleda poznato?
Bome, evo njegove prethodne fotke
https://pbs.twimg.com/media/CAsRV6fUwAAZlDT.jpg

[A+A]

Samo im fali glazbe. Proporucio bih koji balkanski zbor. Samo bi trebali negdje ubaciti strofu o suncolikom Putini

[El Re]

Sve dolazi na svoje mjesto....Baš kako sam i predvidio...

-----------------------------------------------------------------------
07. 04. 2015. 14:57 >> 14:50 43
NA DAN POBJEDE
Vujanović u PG, a ne u Moskvi


Predsjednik države, Filip Vujanović, na obilježavanju 70. godina od pobjede nad fašizmom, 09. maja biće u Podgorici, gdje će govoriti na centralnoj proslavi na Trgu republike. To je odlučio Koordinacioni odbor za obilježavanje 70 - godišnjice pobjede nad fašizmom.



Vujanović će govoriti na centralnoj manifestaciji u PG

Na sjednici je, kako je saopšteno, konstatovao da veličanstveni i trajni značaj i vrijednost antifašizma Crne Gore, obavezuje na obilježavanje tog verlikog jubileja.“S toga, je prihvatajući inicijativu Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore Odbor odlučio da se centralna manifestacija obilježavanje 70- godina pobjede nad fašizmom održi 09. maja u Podgorici na Trgu Republike. Istovremeno, je data inicijativa da Odbor Prijestonici Cetinje i svim opštinama sugeriše da u saradnji sa lokalnim odborima SUBNOR-a prigodno obilježe ovaj veliki jubilej. Konstatovano je da je nužno što prije izvršiti dodatna uređenja monumentalnog spomenika Partizanu borcu na brdu Gorica u Podgorici”, navodi se u saopštenju iz kabineta predsjednika.

Organizacija centralne manifefstacije u Podgorici povjerena je Vladi Crne Gore, Glavnom gradu i Savezu udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore.“Na ovoj manifestaciji govoriće Predsjednik Crne Gore FIlip Vujanović koji je i predsjednik Koordinacionog odbora za obilježavanje ovog jubileja i predstavnik SUBNOR-a”, zaključeno je u saopštenju.

Lekić : "Vlast pokazala poslušničku inferiornost

"Odlukom da predsjednik države Filip Vujanović ne ide u Moskvu, povodom obilježavanja 70 godina pobjede nad fašizmom, crnogorska vlast je ponovo pokazala poslušničku inferiornost, saopštio je predsjednika DEMOS-a Miodrag Lekić.

Lekić kaže i da je u odluci da se odbije poziv Rusije - Vujanović nebitan.
"Kao što je, na žalost nebitan u političkom životu Crne Gore. Samo prije neki dan Vujanović je pomjerio moguće granice političke inferiornosti sakrivajući se, sada više ne samo iza svog partijskog šefa, nego iza lokalnih lica na jednoj problematičnoj ceremoniji, izjavom da poslije predsjednika opštine Ulcinj on nema što da izjavi”, naveo je saopštenju za medije predsjednika DEMOS-a Miodrag Lekić.Lekić navodi da oni koji su umjesto Vujanovića odlučili da on odbije poziv, povodom velikog istorijskog jubileja u Moskvi, više su rekli o Crnoj Gori danas nego o Rusiji koja je, kako kaže Lekić, dala najveći broj žrtava u borbi protiv nacizma i fašizma tokom Drugog svjetskog rata.
“Očigledno je da crnogorski premijer koji je donio ili primio ovu odluku razumije, zajedno sa drugima iz državne nomenklature, spoljnu politiku kao neku vrstu velikog svjetskog supermarketa odakle se uzima ono što im se kaže bez osjećaja državne odgovornosti i institucionalne kulture, dakle bez ikakave kontrole domaće javnosti”, saopštio je Lekić.Lider DEMOS-a ističe da sve češćim odlukama iza leđa javnosti država i formalno sve više postaje zemlja ograničenog suvereniteta sa elementima protektorata.
“Možda je red makar obavjestiti građane o tome. Ozbiljna i odgovorna vlast bi povodom Rusa reagovala na spoljnopolitičkom i unutrašnjem planu sa dvije javno odgovorne inicijative. Poslala državnog predstavnika na veliki jubilej antifašizma u Moskvu. Objasnila konačno javnosti i preuzela odogvornost za, po javnoj tvrdnji predsjednika Skupštine, nestanak 800 miliona u poslovima crnogorske vlade sa ruskom firmom u KAP-u, koji će izgleda otići na grbaču crnogorskih građana”, poručio je Lekić.On kaže da je crnogorska vlast posljednjim potezima ponovo pokazala poslušničku inferiornost. "Po cijenu ignorantskog nepoštovanja istorije uz dosljednu vjernost zataškavanju korupcionaških afera”, zaključio je Lekić.

Zogović: Vujanović degradirao funkciju predsjednika države

Vujanovićevu odluku da ne putuje u Moskvu osudio je i portparol DNP-a, Milun Zogović. Ta odluka je, po njegovom mišljenju, “izrugavanje sjenima žrtava i heroja koji su u antifašističkoj borbi položili život za slobodu“.

Portparol DNP-a, Milun Zogović

"Đukanovićevoj političkoj ikebani nije smetalo da bude u društvu Tačija i Rame i da im apaludira iz drugog reda, ali mu očigledno smeta da prisustvuje veličanstvenoj paradi na Crvenom trgu kojom će biti priređena u znak pobjede nad najvećim zlom u istoriji čovječanstava", naveo je Zogović.On smatra da je Vujanović svoj politički uticaj „sveo na nivo matičnog broja“ i degradirao funkciju predsjednika države, jer neće biti prisutan na proslavi u Moskvi.Vujanoviću je, kako kaže, prihvatljivije da naši vojnici štite imperijalističke interese u Avganistanu, nego da predloži da naša vojska učestvuje na moskovskoj parade.„Filip Vujanović ne samo da nije predsjednik svih građana Crne Gore, on nije ni potpredsjednik partije kojoj pripada, a još manje vrhovni komadant. U pitanju je čista zloupotreba matičnog broja u svrsi popunjavanje protokolarnih praznina“, zaključuje Zogović u saopštenju.

Prve reakcije:
Vujanović ispravno odlučio
Predavač na Fakultetu političkih nauka, dr Ivan Vuković, pozdravlja odluku Filipa Vujanovića da ne ide kod Vladimira Putina. "Mi do kraja godine očekujemo stav o tome da li će Crna Gora biti pozvana u članstvo NATO-a i bilo bi malo neobično da u situaciji kakva jeste, kada lideri EU i SAD neće prisustvovati, naš predsjednik prisustvuje. Ovo pokazuje odgovoran odnos", rekao je Vuković.

[El Re]

Svi koji pratite ono što pišem više puta ste bili u prilici pročitati moje tekstove o procesu društvenog vrenja koje se događa unutar Crne Gore, a koje je u direktnoj zavisnosti od stanja u odnosima i intenzitetu konfrontacije između uređenog Zapadnog svijeta i njegovih saveznika s jedne i Rusije na drugoj strani. Refleksije tog sukoba, kako sam davno i najavio, sve direktnije, snažnije i intenzivnije oblikuju novu stvarnost (i) u Crnoj Gori. Od marta 2014. (ruske okupacije Krima) pa sve do sada, a na osnovu vrlo interesantnih indikatora, identifikovalo se nekoliko momenata koji su učinili da se situacija u Crnoj Gori više puta usloži.
Iako čitavo društvo (makar njegov relevantan dio koji čine političke strukture, mediji, javno djelujući pojedinci i grupe) izrazito zainteresovano prate razvoj događaja, o njima se uglavnom ili ne govori javno ili se na njih, od strane navedenih struktura, tek površno i načelno osvrće. Svi indikatori koji govore o snazi uticaja koji ova kriza ima na Crnu Goru i njeno društvo, vrlo ciljano, se izbjegavaju registrovati i komentarisati u javnom diskursu. Kako je to moguće?? O tome sam već pisao u prethodnom tekstu i ovaj fenomen već sam objasnio kao sindrom velikog iščekivanja.

Prosto, sve važnije strukture u društvu procjenjuju da je u ovom trenutku nemoguće izvršiti procjenu u kom će se pravcu stvari oko konfrontacije Zapada i Rusije kretati u budućnosti, pa u srazmjeri toga koliko bi ko od tih pojedinaca i grupa (usljed "preranog" "istrčavanja" i komentara) mogao izgubiti biraju da se ne oglašavaju javno bilo kakvim stavom. Toj "tišini" (koja je uzgred sve glasnija) najskloniji su oni koji bi mogli najviše izgubiti.
Ipak, a to sam više puta naglasio, kriza ima podjednak (ako ne i veći) značaj po ukupne odnose u svijetu nego što je to imao pad Berlinskog zida 1989. (ona čak ima potencijal da bude okidač ratnog sukoba širih razmjera), tako da je uvjerenje tih pojedinaca i grupa iz CG da mogu ostati po strani, od samog početka, bilo naivno.
Već sve naznake postoje da će 2015. godina biće vrlo dinamična u čitavoj Evropi, a posebno dinamični procesi i događaji mogu se očekivati na Balkanu, pa dakle i u Crnoj Gori. Crna Gora, samo je jedan mali sud u sistemu međusobno spojenih sudova, i kao takva sve je izloženija onoj liniji vatre na koju je prije par mjeseci upozorio Keri, Državni sekretar SAD.

CG (kao i svaka druga država u Evropi) niti je dizajnirana, niti objektivno sposobna da funkcioniše kao organizam sam za sebe. Čak i da je s pozicije vlasti pokušate zaštititi, te u tom cilju amputirati kanale koje ne možete kontrolisati, kada ovako snažno i brzo raste pritisak unutar jednog posmatranog suda (jednog društva), bez obzira odakle taj pritisak dolazio (bilo spolja, iznutra ili kao u ovom slučaju od oboje), kao što to u životu obično biva, bićete u prilici da, prije ili kasnije, uočavate pukotine i rupe koje će neminovno učiniti da (iz)gubite kontrolu.
Da nevolja bude veća Crna Gora (zbog svojih socioloških karakteristika i istorijskog nasljeđa) posjeduje sve preduslove da bude jedna od najozbiljnije pogođenih.


ANB, RTCG, utakmica sa Rusijom...

Nekoliko vrlo bitnih događaja zbilo se tokom proteklih par mjeseci u Crnoj Gori. Počeću od najskorijeg iako naoko izgleda ne samo marginalan, već beznačajan. Taj vrlo simboličan događaj koji se dogodio juče držim da se može s pravom smatrati za momenat kada je situacija u Crnoj Gori eskalirala na nov nivo. Nemam dilemu da će dani pred nama dodatno potvrditi moju procjenu i biti zaista sve zanimljiviji.
Naime, juče su građani Crne Gore, prvi put nakon dana previranja i loma u DPS-u 1997. (sukoba Milo-Momir) sa ekrana državne TV (RTCG), tokom talk-show emisije "Okvir" koja ide neđeljom u prime-time terminu (ovog puta gledanost je bila veća jer se sve događalo tokom uskršnje večeri), mogli gledati bizaran (do skora zaista nezamisliv) prizor kako se novinari te medijske kuće, Zoran Leković i Nevenka Ćirović, obrušavaju na stav i odluku Predsjednika CG F. Vujanovića da otkaže dolazak u Moskvu. Odlazak na paradu (sile) koja je zamišljena da pod plaštom proslave pobjede koja se zbila prije 70 godina bude zapravo lična promocija (čitaj: žurka) ruskog diktatora V. Putina.

Za one koji ne znaju u uvodu valja navesti da "žur" kojim će se slaviti kult ruskog diktatora nikako nije mogao naći mjesto u kalendaru nijednog od lidera savezničkih država iz tog rata. Dakle ni:
- američkog predsjednika Baraka Obame,
-- britanskog premijera Dejvida Kamerona,
- francuskog predsjednika Fransoa Olanda,

Odbijanje poziva stiglo je i iz kabineta:
- japanskog premijera Šinzo Abea,
- predsjednika Poljske Bronislava Komorovskog,
- finskog predsjednika Sauli Niniste, kao i
- predsjednika Evropskog savjeta Donalda Tuska,
te predsjednika Slovenije, Slovačke, Bugarske, kao i premijera i predsjednika Holandije, Norveške, Litvanije, Latvije, Estonije, Gruzije, kao i naravno Ukrajine, te još čitavog niza pozvanih lidera svijeta. Svi oni odbili su poziv Putina i njegovih kremaljskih jastrebova.
Posjeta predsjednika Češke Miloša Zemana, koji je zbog prihvatanja Putinovog poziva naišao na ogorčenje češke javnosti, pa pride još i izazvao diplomatski skandal sa američkim ambasadorom, još je pod znakom pitanja. Naime, Vlada Češke (koja se oštro protivi odluci Predsjednika države) sem upozorenja i ograde od Predsjednika, već saopštila da neće platiti putne i druge troškove koje Zeman bude imao u vezi s tom posjetom, tj., za Vladu Češke Zeman tamo može boraviti samo u privatnom aranžmanu. Da podsjetimo i to da je njemačka kancelarka Angela Merkel takođe odbila poziv, ali je diplomatski navela da će doći u Moskvu dan kasnije (dakle nakon Putinove žurke i mimo ikakvog programa u vezi s ceremonijom i samim Kremljom), a u namjeri da ispred zvanične Njemačke položi vijenac na spomenik palim vojnicima sovjetske armije.
Od njih 68 koji su pozvani potvrđen je dolazak nekih 20-tak lidera i to mahom iz zemalja trećeg svijeta. Međutim, i pored potvrde dolaska do posljednjeg trenutka nije sigurno da li će i doći.
Kremlj za sada može da računa sigurno samo na kineskog predsjednika Si Đinpinga i na lidera Sjeverne Koreje Kim Džong Una, kome će to biti prva zvanična posjeta inostranstvu. Očekuju se i grčki premijer ultraljevičar Aleksis Cipras, kao i zvaničnici iz Indije, Južne Afrike, Mongolije, Vijetnama, Kube, kao i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić.
Je li to društvo u kom (ovi) novinari RTCG žele gledati crnogorskog predsjednika? Izgleda da jeste.

Voditelj ove, sinoć neuobičajeno osmišljene emisije, dosjetio se da vlastitu potrebu da napadne državnu politiku prema ovoj i ovakvoj Rusiji kamuflira pozivajući u goste i par novinara i urednika iz drugih medija. No, ni to nije bilo dovoljno da ublaži ovu zaista neobičnu (pa gotovo smiješnu) scenu, jer su Leković i Ćirovićka svojim nimalo biranim riječima činili da gost iz "Dan"-a (široko prepoznatog kao proputinovsko i prosrpsko glasilo) izgleda kao vrlo razborit i umjeren u stavovima.
Više od pola emisije proteklo je u tiradama o (mitskom) crnogorsko-ruskom prijateljstvu, koje eto mi izdajemo po prvi put (da je bilo po planu i naumu Ćirovićke i Lekovića bio bi zaboravljen naprasno i odgovor Crne Gore Staljinu i informbiroovcima, zaboravio bi se i KAP, i "Otrant" i nedavne prijetnje Putinovih poslanika raketama) ali gošća novinarka J. Rabrenović, zbunjena kuknjavom, podsjeti na to ovo dvoje kolega "novinara" simptomatično, vrlo selektivnog sjećanja.

Život i djelo Predsjednika Vujanovića prepuni su kontroverzi, a u njegovu autonomnost niko ozbiljan nikada nije ni vjerovao. I upravo se tu krije poseban značaj čina ovih novinara. Ta odluka državnog rukovodstva sem što je čin državne politike (pa napad na taj čin ne može predstavljati drugo do napad na državnu politiku), uz to je direktno i isključivo odluka samog Đukanovića. Ako napadi na njega i državnu politiku sada počinju stizati i od režimskih medijskih perjanica, pa šta to govori o zdravlju vlasti na čijem je čelu?

Ali, ovo sinoć samo je prozaičan detalj u čitavom nizu vrlo ozbiljnih faulova koje uredništvo i novinari RTCG već mjesecima (koristeći se slabostima same vlasti) vrlo perfidno i vrlo sračunato čine na račun državnog vrha i aktuelne državne politike.
Državna televizija i radio još od samog početka krize postali su predvodnici (uglavnom sofisticirane, ali ubojite) antizapadne (uzgred i otvoreno proruske) propagande. Na tom putu našli su se ispred svih prosrpskih, ali i čitavog niza manjih medija koji djeluju u CG i na taj način smjestili se direktno na liniji sudara sa politikom na kojoj su vladajuće partije dobile mandat od građana. Protiv politike čija je personifikacija lično (već dvije decenije neprikosnoveni) premijer Đukanović.

Ovi izazovi koji se otvaraju pred njim, na njegovu žalost, ne stižu samo iz RTCG (kao jednog od dugo najjačih uporišta vlasti), već se sve češće registruju i na drugim mjestima. Prije svega tamo đe bi to najmanje smio dozvoliti - u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.

Ali, time ću se baviti malo kasnije.

(nastavak niže...)

[El Re]

RTCG zaslužuje da se na analizi onog što se tamo dešava zadržimo još malo.

Prije ovog bizarnog a zaista vrlo indikativnog šoua u kom su se režimski novinari sablažnjivali nad nekom navodno skandaloznom i neoprostivom greškom Predsjednika Republike, u najboljem maniru one "Ćerku kara, snahi prigovara", izrugujući se zapravo Đukanoviću i njegovim najodanijim saradnicima, prije manje od 15 dana dogodio se još jedan događaj koji je ova medijska kuća pokušala iskoristiti kako bi demonstrirala svoj odnos i prema Rusiji, a državnom rukovodstvu prirediti još malo glavobolje.

Naime, 27. marta odigrana je kvalifikaciona fudbalska utakmica državnih reprezentacija Crne Gore i Rusije. Zbog svega što se ranije događalo i u vezi sa samom Rusijom i sa domaćim huliganima, svi razlozi da utakmica bude tretirana kao meč visokog rizika i događaj koji je "više od igre" bili su tu. Namjerno ili ne, tek odgovorni za organizaciju i bezbjednost meča direktno su zaslužni za skandal koji se dogodio.
Podsjetiću, ukoliko ima onih koji su tih dana bili u nekoj planinskoj kolibi u kojoj nema ni struje ni TV signala, jedan od huligana zapaljenim pirotehničkim sredstvom (tkz. "bakljom") pogodio je i povrijedio još u prvom minutu utakmice ruskog golmana (Akinfejeva). Meč je prekinut, pa nastavljen, pa opet, nakon što su gledaoci vježbali gađanje ruskih igrača upaljačima i kovanicama - konačno prekinut.

Ovaj zaista sraman događaj, koji i danas zahtijeva da se njegovim posljedicama pozabave državni organi, a uzrocima čitavo društvo, vrlo smišljeno je zloupotrijebljen za nešto sasvim drugo.

Crna Gora već duže (vjerovatno od legendarnog pohoda na navodnih 30000 "do zuba" naoružanih ustaša koji čekaju u zasjedi da nasrnu na Crnu Goru) nije bila izložena takvoj histeriji i spinu koji je (kao i one davne 1991.) dominantno dolazio upravo sa kanala državne RTV.
Bukvalno nijesmo mogli doći do daha od svih putinofila koji su željeli saopštiti koliko se stide vlastite zemlje i naroda (takvima su valjda huligani ne samo mjerilo ovog naroda već izgleda i ono najbolje što imamo), te koliko oni obraza ne suše nad ranom ruskog golmana. Čuli smo tih dana (i to iz usta onih koji su najodgovorniji za propuste u organizaciji) da nama država ne treba, te da je to kraj i našeg fudbala i svega. Opšte sugerisani uzdah je bio - ni mi, ni ništa naše ne valja. Malo je bilo što nam je to ponavljano u svim vijestima koje su išle na svakih sat, već su za tu priliku napravljene i brojne specijalne emisije.
Neminovno se sugerisalo i nametalo nekoliko zaključaka

- svi ili barem većina smo divljaci
- vlast je kriva (i za incident i za to što smo navodno svi divljaci)
- ništa što je stvorila ova vlast nije održivo i neće je nadživjeti
Nevjerovatno! Maestralno je iskorištena sklonost stanovništva da se smatra inferiornim i samoposipa pepelom do neukusa.Odakle je ta histerija bila najjače raspaljivana? Pa iz RTCG.

Motiv za ovu mimikriju zapravo se nalazi u ukrajinskim zbivanjima naglo rasgorenenoj putinofiliji u Crnoj Gori. Sa tim trendom pokušala je jedno vrijeme flertovati i sama vlast. Umjesto da ga zaustavi i sasiječe u korijenu oni su (vlast) bili babica ovog nakaznog trenda (podsjećam da je Đukanović taj koji se sam razmeće izjavama o nekakvih 3 vijeka crnogorsko-ruskog savezništva što je neviđen isorijski falsifikat) i tako pozdravili njegovo rođenje.

Više puta sam ustvrdio da je putinofilija (koju ne treba miješati sa rusofilijom jer je ovo prvo zapravo izopačena forma naklonosti prema autoritarnoj Rusiji i zilotskoj, etno-filetističkoj verziji Pravoslavlja (koja nema mnogo veze ni sa Pravoslavljem ni sa Hrišćanstvom), a ne ljubavi prema ruskom narodu, zemlji, kulturi i umjetnosti jer o tom zadnjem Crnogorci znaju manje od prosječnog Francuza) i kao takva je najmanje dvostruko jača od srbofilije, pa dakle i dvostruko opasnija. Ona zaista ima potencijal da (ukoliko se stvore pravi uslovi) dovede do promjene opšte klime u društvu i nasilne smjene vlasti u CG.

Podsjetiću da su toga svjesni i u Moskvi. U tekstu “Crna Gora, cijena evrointergracija” u podužem izvještaju koji je sačinio Maksim Kiseljov (jako blizak krugovima oko ruskog diktatora) a koji je objavljen u aprilu 2014., u vladinom dnevnom listu "Rosiskaja gazeta". kaže se:
“Glavnina crnogorskog stanovništva je nesumnjivo proruski orijentisana. Ipak, tokom posljednjih nekoliko godina, naporima inostranih političkih tehnologa, proruske snage u vlasti su sada u apsolutnoj manjini. Međutim, nezadovoljstvo stanovništva politikom Đukanovića (prema Rusiji) raste i sasvim je moguće da odgovor Rusije može pomoći da se sruši taj vještački stvoren disbalans snaga u zemlji. Rusija je dužna da zaštiti svoje interese, kao i imovinu svojih građana na Balkanu. Naših je sada malo u vlastima CG, ali to možemo promijeniti”, bila je izjava ovog Putinovog saradnika i jednog iz kruga njegovih ideologa.

Da li vlast uočava koliki problem joj svakog dana postaje medijski servis koji su sami stvorili, teško je reći u ovom momentu, no jedno je sigurno - državni vrh na čelu sa Đukanovićem nije se dao zbuniti. Postutakmičnu histeriju sa RTCG jednostavno su ignorisali. Niko od državnih funkcionera (a kamoli sam Đukanović) nije se želio osvrnuti na incident pod Goricom. Bio je to jako glasan muk. Muk koji su razumjeli i u uredništvu, pa su na tu temu i sami naglo umukli.
Ali ne treba se prevariti. Čelno uredništvo RTCG ne samo da neće promijeniti kurs već se narednih dana i mjeseci može očekivati da sve drskije istupa sa stavovima koji se distanciraju, pa čak i konfrontiraju sa strateškim pravcima državne politike.
Treba navesti da svi urednici RTCG nijesu nadojeni putinofilijom što ohrabruje. Posebno je pozitivan primjer urednika i voditelja Andrije Nikolića koji je svoju distancu u odnosu na ovakvu Rusiju i njen režim više puta jasno sugerisao.


(nastavak niže...)

[El Re]

ANB...

Dok se uporište zvano RTCG svakog dana sve više odmeće, vlast se već mjesecima, iz još veće nužde, užurbano bavi Agencijom za nacionalnu bezbjednost.

Kada je Asošijejtid Pres (Associated Press) prošle godine u The New York Times-u objavio tekst u kom je ustvrdio (citirajući visok izvor iz NATO) da je poziv Crnoj Gori u članstvo Alijanse izostao zbog velikog broja domaćih agenata u službama bezbjednosti koji (za novac ili iz drugih motiva) rade za Rusiju, čitava Crna Gora bila je zbunjena. AP je čak izvijestio (citirajući taj visoki izvor i NATO) da, po saznanjima kojima raspolažu u štabu NATO u Briselu, između 25 i 50 službenika ANB-a radi za ruske tajne službe.
Mediji (većina je pod kontrolom vlasti) prvo su pokušali ignorisati tekst, ali kada je vlast shvatila da je skandal nemoguće otćutati lično je istupio Đukanović tvrdeći da državnim organima takve sumnje niko nikada iz NATO ili administracija država članica nije saopštio. Ministar pravde i bivši direktor Agencije Duško Marković navode AP je takođe negirao, navodeći da se „radi o novinarskoj gluposti“ kao i da u obavještajnom sektoru nema upliva stranih službi. Drugim riječima sve je je predstavljeno domaćoj javnosti kao medijska izmišljotina.

E, ali kako za senzacionalizam optužiti tako uticajan, ugledan i star medij kakav je Associated Press?? Ne ide...
Nakon tog teksta bivši general i jedan od onih visokih oficira koji su 1999. neposredno uoči pripremane agresije Miloševićeve soldateske stavili na raspolaganje Crnoj Gori i MUP-u, tada je izjavio:
„Odavno oni (Amerikanci) prate Crnu Goru i znaju da je u Crnoj Gori na sceni dupla igra. Bučna priča o evropskim i evroatlantskim integracijama, a ispod toga ruski tajkuni, kroz mrežu organizovanog kriminala i korupcije, sprovode tihu okupaciju svih državnih resursa. Tu duplu igru prvenstveno vodi vladajuća partija. Na nesreću, i drugi dio vlasti, Socijaldemokratska partija, to i što uočava, ne preduzima ništa godinama da se to očisti od duple igre”.

Da je vrag odnio šalu, da vlastima izmiče tlo pod nogama, da vremena za duple igre više nema, i da je ključ izostanka poziva upravo u razlozima o kojima je govorio AP postalo je jasno ubrzo, tj., nakon najčudnije i najbizarnije ostavke koju je dao jedan od funkcionera DPS-a i osoba od premijerovog povjerenja, donedavni Direktor ANB Boro Vučinić. Vučinić je bukvalno nestao sa scene bez ijedne jedine riječi objašnjenja. Sve se to dogodilo u prvoj polovini decembra prošle, 2014.

Crnogorski mediji prenijeli su da se ta, iznenadna ostavka "u četiri oka" dogodila u kabinetu premijera Đukanovića, a spekuliše se da je tome prethodio sukob tokom kojeg je premijer bez dvoumljenja prihvatio odlazak nekada pouzdanog saradnika.
Vučinić ništa od toga nije demantovao.

Ovom ostavkom bili su zatečeni prvo Vučinićevi saradnici, sa kojima je dan ranije održao kolegijum i nije odavao utisak odlazećeg direktora, a o povlačenju Vučinića do tog dana nisu znali ni vladini čelni ljudi za bezbjednost, potpredsjednik Duško Marković i ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević.
Aleksandar Dedović iz Alfa centra (NVO koja se jedina bavi iskreno i u mjeri svojih mogućnosti kvalitetno promocijom članstva CG u NATO), a koji je osoba blisko povezana sa vodećim ljudima u ovdašnjem diplomatskom koru država članica NATO, tih dana je saopštio da se "u narednom periodu može očekivati veći broj ostavki sa važnih funkcija i pozicija u državi, naravno, najviše u resoru odbrane, obavještajnih službi i vanjske politike".

Mnogi su tih dana (a i danas) bili skloni uvjerenju da Vučinić lično kao direktor nije bio smetnja uspješnijim integracijama u NATO (naprotiv, Vučinić je kao ministar odbrane postigao odlične rezultate u transformaciji Vojske CG u sistem standarda NATO), već da, razloge treba tražiti u tome što nije uspio da se izbori unutar Agencije sa svim zahtjevima koji su, od strane partnerskih službi i važnih diplomatskih adresa, pa dakle i od same Vlade CG bili postavljani u smislu dovodenja u red ANB i komunikacije njenih agenata sa partnerskim obavještajnim službama država članica NATO.

Kap koja je prelila čašu leži u činjenici da se Vučinić ne samo suočio sa otporima i opstrukcijom reformi službe, već da je bio ili mogao biti u saznanju da pojedini agenti mogu biti na platnom spisku Rusije, te prećutao/zatajio stepen kontaminacije sa kojim se suočio. Epilog je bio taj da je Vučinić podnio ostavku pošto mu je od strane Đukanovića jasno stavljeno do znanja da nije zadovoljan načinom na koji vodi tajnu službu. To "jasno stavljenje do znanja" očigledno da je bilo inicirano nekim materijalom koji je dostavljen Đukanoviću (od nekog njemu bliskog u samoj službi ili od strane partnera iz američke CIA koji se sem komunikacije koju održavaju sa domaćim agentima, a u skladu sa protokolima dvije službe/Vlade po potrebi služe prostorijama i tehničkim sredstvima ANB, koje je uzgred uglavnom i platila Vlada SAD.

Vučinić je povjerenje Đukanovića počeo gubiti srazmjerno padu povjerenja koje je Đukanović imao u Lukšića, a koji je tokom svog mandata na mjestu premijera postavio Vučinića na mjesto Direktora ANB.
U kojoj mjeri je Đukanović bio nezadovoljan najbolje govori i podatak da je neposredno prije ostavke (čitaj: smjene) Vučinića, imenovao svog (vjerovatno najodanijeg čovjeka) , bivšeg Šefa ANB, aktuelnog potpredsjednika Vlade Duška Markovića za Šefa (naprasno formiranog) Biroa za operativnu koordinaciju službama bezbjednosti. Recept je nimalo slučajno preuzet iz SAD (vrlo vjerovatno na njihovu sugestiju) a koje su gotovo identično tijelo oformile nakon terorističkog izazova napada na kule Blizance u 11.09.2001.
Kad je Vučinić uklonjen otvoren je teren za reformu ANB (čitaj: čišćenje ruskih agenata i simpatizera), a koliko je vlast ozbiljno shvatila opasnosti koje vrebaju tokom te operacije najbolje govori činjenica da je Đukanović iskoristio rekonstrukciju Vlade kako bi oslobodio Markovića obaveza u Ministarstvu pravde (koje je do tada vodio uporedo uz dužnosti Potpredsjednika Vlade) ne bi li se Marković mogao potpuno posvetiti ovom, po procjeni samog Đukanovića, po vlast vrlo važnom i osjetljivom poslu.

Krenulo se žestoko i zarezalo duboko.
Vlada je iznenada istupila sa izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, a Skupština u međuvremenu iste usvojila, a kojima se propisuje da službenici Agencije sa više od 20 godina radnog staža - da idu u penziju. Ovo nije voluntarna mogućnost. Izbor nikom nije ostavljen. U praksi to znači da se agent Službe koji je radni odnos zasnovao sa 20 godina (i to bez obzira da li je to bilo u ANB-u ili drugdje) sa 40 godina postaje penzioner ili ide na tržište rada, tj., sam traži drugog poslodavca.
Neobična i vrlo opasna situacija, no svakako manje opasna od one da problematični ljudi ostanu na svojim radnim mjestima u Agenciji.
Na ovaj način otvorio se prostor za penzionisanje kontroverznih kadrova u Agenciji i intenzivirao proces reforme ANB kao najveće i najznačajnije, ali i drugih bezbjednosnih službi, što je jedan od uslova za pozivnicu u NATO.
Neko bi pomislio "zgodno se dosjetila Vlada"...Ne baš. Ideja nije njena. Pogodili ste - recept je iz NATO-ovog obavještajnog sektora kojim (valjda nikog neću iznenaditi) dominiraju Amerikanci.
Crna Gora neće biti prva država koja je kadrovsku reformu bezbjednosnih službi sprovela penzionisanjem kontroverznih službenika. Slično se dešavalo u Hrvatskoj, Sloveniji i Bugarskoj, uoči prijema u NATO, gdje su penzionisani pripadnici službi koji nisu bili po volji i standardima Alijanse.
Uz jačanje vladavine prava, reforma bezbjednosnih struktura je ključni zadatak koje Crna Gora užurbano (krajnji rok je septembar 2015.) mora ispuniti kako bi dobila pozivnicu za članstvo u NATO.

Nakon junskog samita šefova diplomatija članica Alijanse, tadašnji generalni sekretar NATO-a Anders fog Rasmusen kazao je da se Crna Gora naročito mora usredsrediti na reformu sektora bezbjednosti. To javno ističu i najviši funkcioneri zemalja članica, a više domaćih i stranih zvaničnika potvrdilo je da se u toj oblasti ni na koji način crnogorskim vlastima neće gledati kroz prste.


Nakon višegodišnjeg praćenja stranih diplomata, uključujući i ambasadore članica NATO-a, Vučinićev prethodnik, bivši direktor ANB-a Vladan Joković takođe je svojevremeno dao ostavku, iako tu praksu on nije ustanovio, već je ista postojala i u vrijeme mandata Duška Markovića. Tako je Joković platio (vlastito ili od strane nekog drugog inicirano) poigravanje sa Amerikancima.
Kad već osvjetljavamo stvari oko ANB, a radi kompletnije slike, valja podsjestiti da jeJokovića naslijedio Boro Vučinić, nakon što je predsjednik Odbora za bezbjednost, (Đukanoviću izuzetno odan) Mevludin Meco Nuhodžić odbio tu poziciju, uslovljavajući pristanak odlaskom kontroverznih službenika agencije koji su u javnosti dovođeni u vezu sa kriminalni krugovima.
ANB je 2007. imala oko 400 službenika, a sredinom 2014. oko 300, pri čemu 16 odsto, odnosno oko 45 ima više od 50 godina starosti, što podrazumijeva da mnogi od njih ispunjavaju kriterijum za odlazak u obaveznu penziju. Brojka će sigurno dostići cifru od 80 obzirom da 54 odsto, odnosno oko 150, ima između 40 i 50 godina starosti, među kojima su takođe kandidati za napuštanje službe.

Ako sve bude teklo po planu vlast će vrlo brzo biti u prilici da se posveti i RTCG-u. Baš kao i one 1997. kada se na putu do konsolidacije vlasti počelo upravo sa čiščenjem "trulih jabuka" iz tadašnje SDB i iz uredništva državne televizije.
U igri nije članstvo u NATO, već opstanak same vlasti, države i mira u njoj.
Kome još nije sve najjasnije postaće mu već narednih mjeseci.

[Zedd]

Da je sreće pa da tako krenu sa svakom institucijom, sa uklanjanjem dinosaurusa i ostalih tumora.

[opmne]

Nesumnjivo je da je vecina stanovnistva protiv ovog poslusnickog i lizisahanskog odnosa prema zapadu, odnos crnogorskog naroda prema Rusiji nije afirmisan stavovima vlade. Sto je jos gore i opasnije nemali broj stanovnika je izrazito naklonjen Rusiji, nazalost vise nego i samoj Crnoj Gori, licnog sam ubjedjenja da je trebalo ostati na tragu neutralnosti te da nasa vlada kao i bezbroj puta do sada ne radi u skladu sa interesima naroda koji predstavlja.
Kao sto pomenu Re to moze dovesti u pitanje samu vlast, sto i nije narocita steta, a sto se tice drzave i mira u istoj neka nam je Bog u pomoci.

[night_silence]

Javni servis je do prije 2 god. vršio 100% propagandu vlasti ali je većina gledala samo nešto od CG sporta i onda je menadzment odlučio da bi dobro bilo unijeti malo raznovrsnosti iako je politika zapošljavanja ostala ista !!! Ako je neko gledao večeras pjedsjednika ostalo mi je nejasno zbog čega nije otišao na paradu ako se kod nas objelježava 13 jul kao dan ustanka ili su u DPS našli solomonsko rješenje da je zapravo 9 maja centralni dogadjaj u izvodjenju SUBNOR-a ??? Nije im prvi put da prekrajaju istoriju kad treba nešto improvizovat ali ovoga puta su nadmašili sve pripisujući sebi zasluge koje im objektivno ne pripadaju ... svašta ...

[El Re]

Dok sam juče pisao osvrt na preksinoćnu, po svemu neobičnu emisiju "Okvira" u kojoj su urednici RTCG (po prvi put od 1997.) zloupotrijebili javni servis za atak na državnu politiku CG i uzgred promociju vlastitih proputinovskih stavova (valjda su imali želju, poput svakih petokolonaša, preporučiti se nekom van zemlje) ni slutio nijesam da ću potvrdu za svoju procjenu da se dogodilo nešto neviđeno i po vlast vrlo opasno, dobiti tako brzo.
Nakon što je preksinoć išla ta emisija koja je za metu imala Vujanovića (ali zapravo Đukanovića) ekspresno je reagovala vlast i hitno tražila da uredništvo RTCG još tokom jučerašnjeg dana priredi (vanredni) intervju sa Predsjednikom.
Da čelništvo TVCG stoji iza svoje novinarke pokazali su tako što su lično Ćirovićku odredili da ona bude ta koja će saslušavati Predsjednika. I bilo je tako.

Pažljivo sam odgledao intervju (kao i uostalom sve relevantnije što se na temu refleksija globalnog sukoba dešava u zemlji) i još uvijek sam pod utiskom drskosti i jasno neprijateljskog stava koji je voditeljka (dugo znana kao perjanica propagandnih emisija vlasti) pokazala prema šefu države. Najmanji problem je to što ga nijednom nije oslovila sa g-dine Predsjedniče (što je etikecija obavezna za nominalno najvišeg funkcionera u svakoj civilizovanoj zemlji), već ste se na njene poglede i grimase mogli bukvalno posjeći. Dok je inkvizitorski isleđivala šefa države (i po 5 puta postavljajući mu zapravo isto pitanje) on se smejuljio i vrpoljio zadovoljan što maltene ismijava njeno logiciranje. 6 ili 7 puta je ponovio "ja ne mogu da vjerujem kako neko može pomisliti.." što je u prijevodu bila poruka njoj i njoj sličnima.
Plan saslušavanja šefa države nije išao kako je Ćrovićka zamislila, pa se počela nervirati i gubiti. Sebi je dozvolila i (vrlo nevaspitane) upadice tipa: "hajte molim Vas da pustimo to..", "hajte molim Vas objasnite ovo.." i tako par puta.. Zaista me podsjetila na dane rada u Policiji i mučna saslušavanja svakoraznih nesretnika kojima smo se morali baviti.
Suočena sa Vujanovićem koji je zaista maestralan glumac (malo je političara sposobnih da vas tako prostodušno uvjere u svoju iskrenost čak i kada je to o čemu govore bemisleno) u posljednjoj trećini voditeljka se, nekako pa gotovo predala, i prepustila da ostatak intervjua Vujanović iskoristi za vlastitu promociju, promociju svoje navodne zasluge za privlačenje stranih investitora i promociju svoje plemenite zaljubljenosti u Crnu Goru.
Naravno, o Vujanoviću mislim što sam mislio uvijek. Neki od vas se možda i sjete da taj čovjek nije dobio moj glas na posljednjim predsjedničkim izborima. Niti bi ga danas dobio. Ali, to ne mijenja moj utisak da se radi o vrlo vještom političaru koji je za Đukanovića odrađivao onaj dio posla privlačenja i onih birača do kojih je DPS teže dolazio.

Koliko su odnosi državnog rukovodstva i uredništva RTCG (koje je Ćirovićka sinoć i preksinoć de facto predstavljala) krenuli po zlu najbolje govori i uključena kamera na kraju intervjua koja je prikazala s koliko su se nelagode Predsjednik i Ćirovićka razišli. Predsjednik je tražio način da izađe iz studija ne pokazujući naznake da se želi pozdraviti sa domaćicom, a ona je glumila kako se zapetljala u kablove ne bi li on nekako već izašao.
Nevjerovatno zaista...

Zaista sve ovo što se dešava u CG postaje sve zanimljivije...

[NHM]

Nesumnjivo je da je vecina stanovnistva protiv ovog poslusnickog i lizisahanskog odnosa prema zapadu, odnos crnogorskog naroda prema Rusiji nije afirmisan stavovima vlade. Sto je jos gore i opasnije nemali broj stanovnika je izrazito naklonjen Rusiji, nazalost vise nego i samoj Crnoj Gori, licnog sam ubjedjenja da je trebalo ostati na tragu neutralnosti te da nasa vlada kao i bezbroj puta do sada ne radi u skladu sa interesima naroda koji predstavlja.
Kao sto pomenu Re to moze dovesti u pitanje samu vlast, sto i nije narocita steta, a sto se tice drzave i mira u istoj neka nam je Bog u pomoci.

Ne bih se baš složio. Odnos prema Rusiji nije afirmisan stavovima ove vlade (u zadnjih nekoliko godina), ali se taj odnos kultivisao stavovima svih vlada (ili vladara) od nekoliko vjekova unazad pa do prije tih nekoliko godina. Viđećemo kakav će bit odnos prema Rusiji kad stasaju neke generacije koje ne pamte bjesomučnu priču o bratskim narodima i vjekovnom prijateljstvu.

[BAR]

http://www.rtcg.me/vijesti/svijet/88...a-svijetu.html

[NSX]

sjenka krsta na čelu, i botovski komentari ispod :roll:

[RoNN|3]

Osobeno ovo "samo je Bog iznad ruskoga cara". Ko smišlja ovo..

[Rakun]

Ne bih se baš složio. Odnos prema Rusiji nije afirmisan stavovima ove vlade (u zadnjih nekoliko godina), ali se taj odnos kultivisao stavovima svih vlada (ili vladara) od nekoliko vjekova unazad pa do prije tih nekoliko godina.

Nisu prošli vladari afirmisali stav naroda prema Rusima već je narod afirmisao stav vladara prema Rusima.
Ovo "svih vlada" je tragikomično znajući da mi mijenjamo vlast samo prirodnim putem

[opmne]

Ne bih se baš složio. Odnos prema Rusiji nije afirmisan stavovima ove vlade (u zadnjih nekoliko godina), ali se taj odnos kultivisao stavovima svih vlada (ili vladara) od nekoliko vjekova unazad pa do prije tih nekoliko godina. Viđećemo kakav će bit odnos prema Rusiji kad stasaju neke generacije koje ne pamte bjesomučnu priču o bratskim narodima i vjekovnom prijateljstvu.

Koliko se ova vlada ubija od propagiranja zapadnih vrijednosti i zapadnih prijetelja, pa nista, jednostavno neko se "cvijece" ne prima na ovim prostorima, a pogledajte trnje. Da je tih zadnjih nekoliko godina koje pominjes, samo deseti dio, u stvari i mnogo manje te propagande usmjereno u pravcu te price o bratskim narodima i vjekovnom prijeteljstvu, koliko se posvetilo propagiranju zapadnuh vrijednosti i zapadnih prijetelja, vise od pola stanovnistva bi bilo u Donbasu da se obracunava sa zabludjelim Ukraincima. Neke osobine su sastavni dio krvi ovoga naroda i kao takve su dominantne te ne zavise od bjesomucnih prica i sake dolara ili eura.

[El Re]

Koliko se ova vlada ubija od propagiranja zapadnih vrijednosti i zapadnih prijetelja, pa nista, jednostavno neko se "cvijece" ne prima na ovim prostorima.

Ovaj režim ne da se nije ubio od propagiranja zapadnih vrijednosti i zapadnih prijatelja, nego su se ovih 25 godina njihove vlasti marljivo trudili da se sve te zapadne vrijednosti NIKADA ne predstave stanovništvu, a kamoli postanu dio njihovih života.
Ko je makar nedelju dana konak imao na Zapadu zna da ono što živi uređeni svijet i ono što je nama prodavano o Evropi (kao rog za svijeću) jedno s drugim veze nema.
Mi smo danas, na žalost, posljednji evropski Indijanci (zajedno sa Albancima i Moldavcima) koji veličinu svojih zabluda i predrasuda o Zapadu shvatimo tek kad izađemo iz našeg autističnog svijeta. Ova vlast je (malo zbog nesposobnosti, malo zbog vlastite gramizivosti) rasprodala sve što je u ovoj zemlji imalo neku vrijednost, ugrozila biološku supstancu naroda u ime koga vlada i tako ih uspjela dovoljno osiromašiti da i pored otvorenih granica (kao milosrđa Evrope) zastrašujuće mali broj građana putuje van zemlje.
Po oprobanom receptu koji savršeno funkcioniše u Sjevernoj Koreji, što je gore građanima ove zemlje to oni više vjeruju u "istine" koje im ona (vlast) plasira, pa tako i u onu koju (preko mas-medija) perfidno sugeriše i potura o Zapadu.
Naš prosječan čovjek vrlo je blizu fazi da počne sažaljevati prosječnog građanina Evrope identično tome kako Sjevernokoreanci sažaljevaju svoje višestruko bogatije i civilizovanije rođake sa juga.

Ukratko, a to je zaista zastrašujuće u čitavoj priči, preko 90% stanovništva zapravo ne zna ništa o životu zapadnoevropskih država i sve slike u njihovim glavama mahom su stupidne (gotovo karikaturalne) predstave.

[El Re]

http://www.rtcg.me/vijesti/svijet/88...a-svijetu.html

Ovo (sa Mesijom kome se krst ocrtava na čelu sugerišući da je stigao Izabrani da nas poput vola predvodnika sve povede u sretniju budućnost) je gotovo marginalan primjer u moru drugih primjera koji se bjesomučno (već mjesecima) serviraju sa medija pod palicom čelništva RTCG, a sve sa ciljem najprimitivnije proputinovske propagande.

Međutim, ne bi na to niko ni obraćao pažnju (čak bi se ljudi tome smijali) da nije mnogo opasnijeg posla koji podjednako vrijedno obavljaju uredništva RTCG, a to je cenzurisanje sadržaja sa međunarodne razmjene. Izbacuje se i prepravlja sve što može dovesti u pitanje kreirani kult ruskog diktatora i tako se vještački i vrlo posvećeno kreira slika koja mora svakom da dokaže kako je Putin oličenje svih modernih i pravednih stremljenja slobodoljubivog dijela čovječanstva (naravno, niko sa Zapada po njima tu ne pripada, te da dokaže kako se ovaj moralni gorostas lavovski brani (gotovo kao korifej u epopeji) od Nečastivih i njihovih aždaha. Posljednja sugestija ove agit-prop agencije (koja je nadmašila domete Miloševićevih domaćih dobošara iz '90-ih) jeste da niko ne treba sumnjati da će Putin Pravednik na kraju trijumfovati.
Da nije opasno i tužno, čovjek bi se mogao smijati do suza.

Do kada će ovaj cirkus sa RTCG trajati?...Niko to ne zna, ali je jako ohrabrujuće saznanje da je ova ekipa iz RTCG već "prešla Rubikon" i počela ujedati onog ko ju je stvorio i ko je plaća, a to je - vlast.
Zašto se ovo desilo u CG dio odgovornosti snosi i delegacija EK koja je prerano insistirala da se RTCG osamostali. Đe nas je to dovelo? Evo posmatramo sad...

[ovizionizi]

http://portalanalitika.me/clanak/183...utinove-odluke

opala, uveliko teku pripreme za ovo..

[opmne]

Ovaj režim ne da se nije ubio od propagiranja zapadnih vrijednosti i zapadnih prijatelja, nego su se ovih 25 godina njihove vlasti marljivo trudili da se sve te zapadne vrijednosti NIKADA ne predstave stanovništvu, a kamoli postanu dio njihovih života.
Ko je makar nedelju dana konak imao na Zapadu zna da ono što živi uređeni svijet i ono što je nama prodavano o Evropi (kao rog za svijeću) jedno s drugim veze nema.
Mi smo danas, na žalost, posljednji evropski Indijanci (zajedno sa Albancima i Moldavcima) koji veličinu svojih zabluda i predrasuda o Zapadu shvatimo tek kad izađemo iz našeg autističnog svijeta. Ova vlast je (malo zbog nesposobnosti, malo zbog vlastite gramizivosti) rasprodala sve što je u ovoj zemlji imalo neku vrijednost, ugrozila biološku supstancu naroda u ime koga vlada i tako ih uspjela dovoljno osiromašiti da i pored otvorenih granica (kao milosrđa Evrope) zastrašujuće mali broj građana putuje van zemlje.
Po oprobanom receptu koji savršeno funkcioniše u Sjevernoj Koreji, što je gore građanima ove zemlje to oni više vjeruju u "istine" koje im ona (vlast) plasira, pa tako i u onu koju (preko mas-medija) perfidno sugeriše i potura o Zapadu.
Naš prosječan čovjek vrlo je blizu fazi da počne sažaljevati prosječnog građanina Evrope identično tome kako Sjevernokoreanci sažaljevaju svoje višestruko bogatije i civilizovanije rođake sa juga.

Ukratko, a to je zaista zastrašujuće u čitavoj priči, preko 90% stanovništva zapravo ne zna ništa o životu zapadnoevropskih država i sve slike u njihovim glavama mahom su stupidne (gotovo karikaturalne) predstave.

Re, ti koliko dva posta ranije bijase zabrinut za tu istu vlast, bijase napadnuta od strane drzavne televizije. Ta ista vlast 25 sati dnevno prica bajke, uvodi ovu sirotinju u EU, pocinju pregovore, otvaraju poglavlja, defiluju *****cine, visoki predstavnici, mali predstavnici. Cak se preslo sa propagiranja na slusanje, postali smo potrcko EU, vlast ne posustaje sa bajkama, a EU nam se sama predstavlja vodi nam i spoljnu i unutrasnju politiku.
Vlast je bila primorana i ucijenjena od strane zapadnih prijetelja sve rasprodati, pocev od banaka, pa EPCG, pa Telekom i sve ostalo, zapadne vrijednosti pomalo smrde na pljackaske pohode, tako su se predstavili u CG, a EU malo vise lici na americku metlu, to je pokazala ukrainska kriza.

[BAR]

http://portalanalitika.me/clanak/183...utinove-odluke

opala, uveliko teku pripreme za ovo..

Јеврејски лоби је јако добро повезан у Русији, има их доста и имају велики капитал.Нешто мање од два милиона руских Јевреја живи у Израелу, многи од њих и са руским држављанством.У Израелу је поред јидиша најзаступљенији руски језик (уобичајени говор, рекламе, знакови на улици).Односи двије су јако добри и садржајни а Израел је одбио да осуди руску интервенцију у Украјини.

Читав тај регион од Пакистана на истоку до Алжира на западу је далеко сложенији од тога што ће Руси да увале Иранцима С300 да би напакостили Америци.
Ако Иран и добије тај систем, нисам баш сигуран да се неће оставити механизам израелским снагама да у случају напада ометају и онеспособе тај систем.
Нетењаху је већ звао Путина да "искаже забринутост".

[NSX]

biznis, Amerika prilično popravila odnose sa Iranom u zadnje vrijeme pa se Rusi prepali da im oni sjutra ne uvaljaju Patriot i onda daj da im mi uvalimo S300 dok još možemo

[ovizionizi]

http://portalanalitika.me/clanak/183...kih-bombardera

samo opusteno..

[BAR]

http://portalanalitika.me/clanak/183...kih-bombardera

samo opusteno..

Руси ових дана демонстрирају силу у околини Британије и Француске, нарвно у међународним водама.Мислим да овакво понашање Русије иде на руку њеној штети јер се овим јачају русофобне струје у Европи.
Што се тиче конкретног пресријетања стратешких бомбардера, то је стандардна процедура, и доста често се то дешава.