Crnogorska vojska je raspuštena po nalogu Janka Vukotića i ministara koji su se u tom momentu još nalazili u Crnoj Gori budući da je procijenjeno da se crnogorska vojska ne može povući preko Albanije i da će biti opkoljena i uništena.(Mada je pitanje koliko je ta procjena bila tačna)
Inače, Crnogorcima koji su se domogli Solunskog fronta nije dozvoljeno da formiraju sopstvene crnogorske jedinice nego su raštrkavani po srpskoj vojsci.
I pored kapitulacije oko 1000 vojnika su djelovali kao komiti - gerilci dvije godine u Crnoj Gori.
Oni su razoružani od strane srpske vojske kad je stigla u Crnu Goru. Crnogorskim vojnicima koji su bili po austorugarskim logorima nije dozvoljeno da se vrate u Crnu Goru prije održavanja Podgoričke skupštine.
Sve je štelovano tako da Crna Gora kraj rata dočeka bez ikakve vojske.
Ljubomir Mihailović, srpski ambasador u Crnoj Gori je nagovarao Kralja Nikolu da pristane na mir(što se nije desilo), da bi dvije godine kasnije srpska vlada ove preogvore o kapitulaciji i miru pokušala na sve načine da predstavi kao izdaju Crne Gore.
Telegram vojvode Živojina Mišića upućen generalu Dragutinu Milutinoviću, komandantu srpskih oružanih snaga u Crnoj Gori: „Na teritoriji koju je naša vojska okupirala treba ugušiti svaku agitaciju, svim sredstvima kojima možete raspolagati, bez ikakvog prezanja“.
Nikola Pašić 1916. god: "Srbija trenutno gubi rat protiv Austrije, ali za sva vremena dobija rat protiv Crne Gore".
Bolje ti je Shamrock da ne potežeš ovu priču. Ima ovoga na pretek...






Reply With Quote
Bookmarks