Sta citate trenutno?

[kuzco]

završih Rimljanku, sad krećem na Pekićevu Atlantidu

Ako se Atlantidom upoznajes s Pekicev opusom, nisam siguran da je to pravi izbor. Ako se vec odlucis za istu, nastavi sa Besnilom i 1999. One cine neku vrstu tematsko-motivske trilogije (ne fabularne) i "komuniciraju" izmedju sebe.

Moja preporuka, za pocetak bavljenja Pekicem, ti je Novi Jerusalim, (gotska hronika u podnaslovu. Vec od odnosa naslov - podnaslov , Jerusalim - gotika vidis da nesto "nije u redu" sa knjigom ). Obimom njegovo najmanje djelo (200str) i najbolje za upoznati se s ovim nasim, nezasluzeno zapostavljenim piscem, rekao bih. Pet prica (hronika) sa pet razlicitih glavnih junaka u pet razlicitih vremensko-prostornih jedinica povezanih jednim motivom (tj. jednim ociglednim, a ima ih vise u podtekstu). Obrati paznju na naraciju prica.

A posle toga progutas Kisovu Grobnicu za Borisa Davidovica (stotinak strana),( 7 glavnih junaka u 7 prica (2. prica je posvecena Pekicu) u 7 razlicitih prostorno-vremenskih jedinica, pod jednim motivom, jednom povescu.). To su na neki nacin, romani blizanci.
Ta dva romana su intertekstualno povezana sa desetak romana svjetske knjizevnosti (Borhes,Orvel, Solzenjicin, Babelj...), tako da ce ti se dalje citanje "samo kasti"

Da ne zvucim arogantno i prepotentno, ako ti treba neki savjet, smjernice ili ako se uputis u argonautsku potragu za Zlatnim runom (tada, nek' ti je bog sveti u pomoci ), slobodno kazi.

[the_lady_marianna]

Pročitala sam Perl Bak-Istočni vjetar, zapadni vjetrar... Lijepa je, lagana... O Kini i njenim promjenama sa dolaskom zapadnjaka i razlikama između njih u ponašanju kroz prikaz jednog bračnog para.

Počela sam: Anči Min-Posljedna kineska carica, za sada mi se sviđa.

[zvoncica]

Ako se Atlantidom upoznajes s Pekicev opusom, nisam siguran da je to pravi izbor. Ako se vec odlucis za istu, nastavi sa Besnilom i 1999. One cine neku vrstu tematsko-motivske trilogije (ne fabularne) i "komuniciraju" izmedju sebe.

Moja preporuka, za pocetak bavljenja Pekicem, ti je Novi Jerusalim, (gotska hronika u podnaslovu. Vec od odnosa naslov - podnaslov , Jerusalim - gotika vidis da nesto "nije u redu" sa knjigom ). Obimom njegovo najmanje djelo (200str) i najbolje za upoznati se s ovim nasim, nezasluzeno zapostavljenim piscem, rekao bih. Pet prica (hronika) sa pet razlicitih glavnih junaka u pet razlicitih vremensko-prostornih jedinica povezanih jednim motivom (tj. jednim ociglednim, a ima ih vise u podtekstu). Obrati paznju na naraciju prica.

A posle toga progutas Kisovu Grobnicu za Borisa Davidovica (stotinak strana),( 7 glavnih junaka u 7 prica (2. prica je posvecena Pekicu) u 7 razlicitih prostorno-vremenskih jedinica, pod jednim motivom, jednom povescu.). To su na neki nacin, romani blizanci.
Ta dva romana su intertekstualno povezana sa desetak romana svjetske knjizevnosti (Borhes,Orvel, Solzenjicin, Babelj...), tako da ce ti se dalje citanje "samo kasti"

Da ne zvucim arogantno i prepotentno, ako ti treba neki savjet, smjernice ili ako se uputis u argonautsku potragu za Zlatnim runom (tada, nek' ti je bog sveti u pomoci ), slobodno kazi.

Nijesam ja baš mala...Zlatno runo i Grobnicu za Borisa Davidoviča daaaaaaavno "pregazila" a sad odo' na Atlantidu, čeka već neko vrijeme.

[Raquel]

O svim Maršalovim ljubavima.

E što mu vele da je činio... No je li i što je, ako je?

[Muho]

''Tvrdjava'' - Mesa Selimovic
Knjigu sam kupio ima jedno 6-7 goodina, i svo vrijeme mi prdela na polici. Fenomenalna je...

[Raquel]

Graham Henkok - Gospodari siromaštva (Privilegije, moć, prestiž i korupcija u multimilionskoj industriji pomoći)

[the_sacrament]

Hiljadu čudesnih sunaca - Huseini

[Shadow'91]

Dzingis Kan III: Konjanici i divljina - Kon Igulden

[Althea]

Jungovu teoriju sinhroniciteta

[dadic]

Sinoć sam napokon pročitao L'epoca e i lupi (u originalu: Hope against Hope), Nadežde Mandelstam.
Prevedena je i na hrv u kultnoj ediciji "Hit" ali mislim da nema biografskih i drugih podataka o osobama koje Nadežda spominje kao u ovoj italijanskoj verziji.

Nego, to nije ni bitno koliko sam memoar.
Definitivno jedna od najboljih knjiga koje sam IKAD pročitao.
Surova priča o CCCP, Rusiji, Staljinu, čistkama, poeziji, umjetnosti, preživljavanju... Jedna izvrsna i suptilna psihološka studija totalitarnog režima, i naravno priča o samom Osipu i njegovom stradanju.
Nevjerovatno hrabra žena.

Apsolutna preporuka.
I nemojte se začudit ako na nekim stranicama prepoznate ovu našu, polu-komunističku, polu-fašističku stvarnost.

[Draka]

Malo kultnih ostvarenja...

Prokleta avlija, na Drini cuprija..

[Raquel]

I ja malo kultne ekonomije i menadžmenta.

[the_sacrament]

Mirjana Mitrović - Emilija leta

[Althea]

Kako današnje generacije prepričavaju školsku lektiru:

KOŠTANA: Koštana je igračica u diskoteci i žešća riba, a na nju se naložio neki buržuj i hoće da je ženi, a ona neće. Frka joj je da neće moći da bleji po gradu jer je njegova porodica neka ozbiljna... Celu knjigu kuka neki matorac za svojom mladosti i smara sve ostale, a knjiga je žešće nerazumljiva jer je na vranjanskom.

[nauzeja]

Maloprije kupljena: Zenski razgovori - D.Radovic.

Samo caj da se skuva.

[Bøgíñjå]

Osho - Zdrav emotivni život

[Raquel]

Nešto mi je ovih par dana pao na um Pjer Burdije. I tako...
Možda će nekom koristiti:

Studije
Narcisovo ogledalo
Rasprava Pjera Burdijea o televizijskom novinarstvu, priredio Branimir Stojkovic, izdavac: "Klio", Beograd, 2000.
Pjer Burdije (1930), danas jedno od najpoznatijih imena u svetskoj sociologiji, ovoj kulturnoj sredini je tek nedavno predstavljen jednim svojim celovitim delom, knjigom "Nacrt za jednu teoriju prakse". "KLIO", vec dovoljno poznat po svom probranom izdavackom programu, ponudio nam je novo delo ovog autora - "Raspravu o televizijskom novinarstvu". Branimir Stojkovic, docent na Fakultetu politickih nauka u Beogradu, svojim predgovorom na dobar nacin uvodi citaoca u polje razumevanja teksta P. Burdijea. Prednost Burdijeovog sistematskog teorijskog pristupa sociologiji, prema B. Stojkovicu, jeste "u tome što je akumulirao svojevrstan heuristicki kapital koji mu omogucava da veoma raznorodne probleme sagleda na istovremeno produbljen i samosvojan nacin".
Jedan od tih problema je i televizijsko novinarstvo kao socijalno-kulturna pojava novoga doba, koja izmice pažnji površnog ili ideološki izmanipulisanog analiticara. Polazeci od toga da televizija kroz razlicite mehanizme "predstavlja izuzetno veliku opasnost za sve domene kulturnog stvaralaštva, umetnost, književnost, nauku, filozofiju, pravo", Burdije problem televizijskog novinarstva povezuje sa nekim aktuelnim društvenim i politickim situacijama u svetu. Treba pri tome imati u vidu da je ovaj tekst nastao pocetkom 1996. godine.
Misija istraživaca
Vec u prvom odeljku ove rasprave, "Scena i kulise", P. Burdije postavlja pitanje nacina pojavljivanja stvaralaca u televizijskim emisijama. Postoje intelektualci za koje "biti opažen na televiziji" znaci nacin intelektualne egzistencije. Stoga je, prema Burdijeu, ekran danas postao neka vrsta Narcisovog ogledala, što je priredivac opravdano izvukao kao glavni naslov ove knjige. Televizijski novinar je tu ona druga strana, koja namece stege i okvire i u pogledu vremena i u pogledu naglasaka kod pojedinih tema, a u isto vreme i strana koja i sama trpi odredene stege i prikrivene pritiske. Treba li stvaralac bilo koje vrste da odbije da se pojavi na televiziji? Burdije smatra da nije prihvatljiv iskljuciv stav o cistom odbijanju pojavljivanja na televiziji. On cak misli da u nekim slucajevima postoji obaveza pojavljivanja na televiziji, ali istovremeno postavlja i nekoliko važnih pitanja. Jedno od njih jeste i pitanje: Da li je to što ja imam da kažem namenjeno tome da se cuje u celom svetu? Burdijeov odgovor je vrlo jasan: postoji misija istraživaca. Cak je neophodno da se saopšte sva saznanja stecena putem istraživanja. Naucnik je u tom slucaju, prema Huserlovom iskazu, "službenik covecanstva".
Stvarnost po merilima televizije
Medutim, televizija je celokupnim svojim delovanjem, kroz skrivene i nevidljive mehanizme cenzure, u prvom redu izvanredni instrument održavanja simbolickog poretka. Burdijeova namera u ovoj raspravi je da razotkrije "ceo niz mehanizama koji dovode do toga da televizija predstavlja jednu posebno opasnu formu simbolickog nasilja". Televizija je, u stvari, ta društvena snaga koja oblikuje stvarnost po svojim merilima. Ona ima stvarni monopol u obrazovanju slike sveta kod velikog dela populacije. Jedan od nacina ovakvog delovanja televizije je i prikrivanje kroz prikazivanje. Burdije koristi metaforu naocara, koje organizuju polje opažanja i odreduju ono što se vidi i ono što se ne vidi. A te "naocare" su rezultat našeg obrazovanja, istorije itd. Društvena stvarnost u svetu ka kome se krecemo opisana je, odnosno propisana putem televizije. Ovo se ogleda u sposobnosti nametanja sopstvenog principa videnja sveta, u stvaljanju takvih naocara kroz koje ce ljudi svet videti sa odredenim utvrdenim podelama.
Burdije u ovoj svojoj kratkoj, ali efektnoj raspravi dotice i brojna druga pitanja. On se, na primer, polemicki odnosi prema liberalnom ubedenju prema kome monopol uvek stvara ujednacenost, a konkurencija raznolikost. On nema ništa protiv konkurencije, ali pošto se ona uspostavlja izmedu novinara i novina koji se podvrgavaju istim ogranicenjima, istim ispitivanjima javnog mnjenja i istim oglašavacima, sve više se primecuje da ona zapravo vodi ka homogenizaciji. U ovoj raspravi svoje mesto nalazi i pitanje istinski lažne ili lažno istinske rasprave. Isto tako, polazeci od toga da televizija kao sredstvo komunikacije ima malo autonomije, Burdije ukazuje na to da su novinari u odnosu objektivnog saucesništva, koje je zasnovano na interesima, a ovi su opet povezani sa položajem novinara na polju simbolicke produkcije.
Pojavljivanje ove knjige, i to u ediciji "Liber" ovog poznatog izdavaca, koja ima naucno-popularni karakter, doprinosi boljem razumevanju fenomena televizije i njene funkcije u svakom, pa i našem društvu.
Miloš NEMANJIC

http://www.knjigainfo.com/index.php?...blcid%3D14079@

[weezy]

U Ime Ljubavi... )

[dadic]

Fernando Pessoa - Il Libro dell'inquietudine

[redlaw]

Uhh, ne znam kako da krenem.

Ajmo ovako...

Karl Sagan

Plava tačka u beskraju - Sjajno naučno štivo za kojim sam dugo tragao . Karl je na vrlo jednostavan način objasnio naš Solarni sistem a i dotakao se tema u budućnosti.


Kontakt - Ko je pratio SETI odmah zna o čemu se radi. U ovoj knjizi je dozvolio sebi ono što u stvarnosti još nije potvrđeno. Što se dešava sa svijetom kada se pojavi Poruka sa neba.



Artur Klark


2001 ne moram dalje...


2010 odličana nastavak ali ne sjajan kao prvi dio


2061 odličan nastavak, taj maleni satelit Evropa koji juri oko nemilosrdnog Jupitera nikad više neću posmatrati isto a imam i dobar razlog za to


3001 počinjem danas, da vidimo i svršetak ove trilogije...



Iask Asimov - Bogovi lično - Što se dešava kada zavisimo jedni od drugih? Prelijepo odrađena tema kada dva svijeta moraju očuvati balans.

Dosta je bilo sa fikcijom, morao sam ljubav stara.



Trenuto čitam iz svijeta fotogrtafije jedno prelijepo napisano štivo koji bi svaki fotograf ili onaj što misli da je fotograf trebao da pročita. Poslije mnogo recenzija knjige i ja se odlučih za avanturu i nijesam pogriješio.

Michael Freeman - The photographers eye

Što se tiče planinarske literature...



Crnogorske planine, putopisi i zapisi - Danijel Vincek i družina

Nešto offtopic.

Ko god je izmislio ebook reader lično ću mu podići spomenik za života kod mene doma . Koristim Kindle već mjesec dana i mogu reći da mi je to najbolja kupovina poslije fotoaparata.

Eto, This is mcipovic, sign off.
EOF

[backero]

Erwina Schrödingera

[nenodrs]

Inspirativnog li naslova vazda

Ja pocinjem sa mailovima od prije 3 dana i dnevnim novinama

kit ricards zivot... jako dobra knjiga.. za sve koji vole rollingstones

[D.S.]

Počeo Autostoperski vodič kroz galaksiju. Za sad veoma šašavo

[Mstislav]

Та књига је чиста генијалност.


Читам од Миљенка Јерговића - Иншалах мадона иншалах

[DzekOfAllTrades]

Konstantinovo raskršće.