Crna Gora je najrazvijenija zemlja u regionu !

[Sick-Boy]

Ma, mi smo ziske, jado moj. Nema jacih od nas! 8)

[Regi]

Ma, mi smo ziske, jado moj. Nema jacih od nas! 8)

Znas li neku u regionu?
Ne racunajuci Hrvatsku koja je inace 8 do 10 puta zaduzenija od Crne Gore - po glavi stanovnika.

[Sick-Boy]

Znas li neku u regionu?
Ne racunajuci Hrvatsku koja je inace 8 do 10 puta zaduzenija od Crne Gore po glavi stanovnika.

Ma, kazem ja. Mi smo ziske. Sve cvjeta kod nas... 8)

[Regi]

Druze odgovor na to pitanje je mozda da ona i jeste najrazvijenija ali to ti je isto kao da udjes u jaslice sa qurcem od 3 cm i kazes JA OVDJE IMAM NAJVECI QURAC. Tuzno

Pa druze, zivimo tu dje zivimo, ja to odlicno znam,
da imamo drzavu u Skandinaviji uporedjivali bi se tamo sa komsijama.
Ali nemamo drzavu u Skandinaviji, nego na Balkanu.

[lik.50]

Ziva istina. Aj sad nas uporedi sa Evropom i vidji kolko smo smijesni. Oni su toliko ispred nas da se u odnosu na njih skoro uopste ne razlikujemo od okruzenja

[Regi]

Ziva istina. Aj sad nas uporedi sa Evropom i vidji kolko smo smijesni. Oni su toliko ispred nas

Pa i to je tacno.
Ali zivimo na Balkanu i imamo komsije Balkance.


p.s.
I imamo tu blizu nas i projekat Velike Srbije koji evo 150 godina pravi ogromnje patnje Balkancima.


-----
"Na istočnog veroispovedanija Bošnjake veći upliv imati neće biti za Srbiju težak zadatak"
Ilija Garašanin, Načertanije (1844. g.)
------

[Iz_dana_u_dan]

Pa i to je tacno.
Ali zivimo na Balkanu i imamo komsije Balkance.


p.s.
I imamo tu blizu nas i projekat Velike Srbije koji evo 150 godina pravi ogromnje patnje Balkancima.


-----
"Na istočnog veroispovedanija Bošnjake veći upliv imati neće biti za Srbiju težak zadatak"
Ilija Garašanin, Načertanije (1844. g.)
------

Pa sto se nijesi maka od tog projekta kad je bilo vrijeme prije 15 godina ?

[lik.50]

Pa i to je tacno.
Ali zivimo na Balkanu i imamo komsije Balkance.


p.s.
I imamo tu blizu nas i projekat Velike Srbije koji evo 150 godina pravi ogromnje patnje Balkancima.


-----
"Na istočnog veroispovedanija Bošnjake veći upliv imati neće biti za Srbiju težak zadatak"
Ilija Garašanin, Načertanije (1844. g.)
------

Da ne ulazim u to, ja samo ocu da kazem da je glupo isticati da smo mi najrazvijenija zemlja u regionu jer smo i mi i region toliko daleko od Evrope i normalno razvijenog svijeta da je to da smo najrazvijeniji potpuno zanemarljivo

[Regi]

Pa sto se nijesi maka od tog projekta kad je bilo vrijeme prije 15 godina ?

No sam bio za njega, sto mislis jesam li?

Bitno je da si ti dosao na pozicije Velike Srbije i da neces glasati za samostalnu Crnu Goru.


-----
"Na istočnog veroispovedanija Bošnjake veći upliv imati neće biti za Srbiju težak zadatak"
Ilija Garašanin, Načertanije (1844. g.)
------

[Iz_dana_u_dan]

No sam bio za njega, sto mislis jesam li?

Bitno je da si ti dosao na pozicije Velike Srbije i da neces glasati za samostalnu Crnu Goru.


-----
"Na istočnog veroispovedanija Bošnjake veći upliv imati neće biti za Srbiju težak zadatak"
Ilija Garašanin, Načertanije (1844. g.)
------

Srbija majka jadan, okle bi leba jeo da ti nije Vojvodine

[intruder]

kako cemo jes pljeskavicu kad se odvojimo od Leskovca
dje cemo kupovat salatu ako se odvojimo od Shumadije

[Interpol]

Ne brini se intruderu, donosice hranu ljeti ka i svake godine

[cattaro]

Koja je to drzava razvijenija od Crne Gore u regionu?

Jel' ti znash koliko mi dugujemo?

Razvijenija je i Hrvatska, uz Sloveniju, Madjarsku, Grchku...
Ti si vjerovatno pod "regionom" podrazumijevao ex SFRJ chim si lupio ovako neshto.
Za Makedoniju nisam siguran, Srbija je unishtena zbog bombardovanja, a Bosnu ne treba komentarisati.
Diskutabilna mi je Albanija...

[Regi]

Jel' ti znash koliko mi dugujemo?

Razvijenija je i Hrvatska, uz Sloveniju, Madjarsku, Grchku...
Ti si vjerovatno pod "regionom" podrazumijevao ex SFRJ chim si lupio ovako neshto.
Za Makedoniju nisam siguran, Srbija je unishtena zbog bombardovanja, a Bosnu ne treba komentarisati.
Diskutabilna mi je Albanija...

Crna Gora je duzna 500 miliona dolara to jest 750 dolara po glavi stanovnika.
Daleko najmanje u regionu.
Mozda sad i manje, sad kad je dug KAP-a presao na RUSAL.

Hrvatska jeste razijenija, ali je zato 8-10 puta zaduzenija od CG po glavi stanovnika.
Naveo si da su u regionu clanice EU Slovenija, Madjarska, Grchka??
Mogao si navesti da je u regionu i Svajcarska, zar ne?
Ionako je sam na 1 sat leta od Podgorice?

Mozes pisati bajke, ali me interesuje koja je to drzava u regionu, a da naravno nije clanica EU,
koja je to razvijenija od Crne Gore (ne racunajuci Hrvatsku koja je do guse u dugovima) ?

Koja, navedi, da vidimo?




-----
"Na istočnog veroispovedanija Bošnjake veći upliv imati neće biti za Srbiju težak zadatak"
Ilija Garašanin, Načertanije (1844. g.)
-----

[cattaro]

Navedi na koji region mislish, shto se pravish lud?
Zato i jesam spomenuo one zemlje.
Josh cesh me stvarno ubijedit da je CG razvijenija zemlja od Hrvatske!?

[Regi]

Navedi na koji region mislish, shto se pravish lud?

Ja se pravim lud?
Na koji region mislim ?
Mislim na region Emirata, Katara, Kuvajta i Bahreina, a na koji ti mislis?????????





-----
"Na istočnog veroispovedanija Bošnjake veći upliv imati neće biti za Srbiju težak zadatak"
Ilija Garašanin, Načertanije (1844. g.)
-----

[cattaro]

Ovi Milovi placenici imaju preveliko radno vrijeme. Shto ne zaposle josh jednoga odje?

[Janko23]

Ovi Milovi placenici imaju preveliko radno vrijeme. Shto ne zaposle josh jednoga odje?

Kako jadan vidis li da su vrijedni ne zakidaj im topli obrok :lolblue:

Ja bih prije pristao da Deda Mraz zivi na Sjevernom polu i da decu donose rode no na ovu konstataciju "Da je Crna Gora najrazvijenija u regionu"

[cattaro]

Shto bi bilo da sam mu rekao da sam bio u drzavama koje je nabrojao... Vishe nego jednom.

Crna Gora najrazvijenija zemlja u regionu.

Hvala i dovidjenja. :lolblue:

[Regi]

Pa koja je razvijenija drzava od Crne Gore u regionu, ne rekoste, znate li je ???

Priznajem Svajcarska, Slovenija, Madjarska su razvijenije.
Ali nijesu u regionu.
Da li je ********ma tako tesko da shvate pored kojih zemalja u regionu mi zivimo???
Jesu li ******** i posrbljene jer tesko shvataju stvari?

Dakle, koja je zemlja razvijenija od Crn Gore u NAŠEM (eto ********ma se i to mora naglasiti), regionu?
Koja?
Koja?




-----
"Na istočnog veroispovedanija Bošnjake veći upliv imati neće biti za Srbiju težak zadatak"
Ilija Garašanin, Načertanije (1844. g.)
-----

[Regi]

18.12.2005. Pobjeda, Hronika Podgorice

U Vili "Gorica" potpisan ugovor o gradnji luksuznog hotela u Podgorici

Kapitalna investicija za budućnost grada


[u]Vrijednost projekta oko 40 miliona eura.
Dvije stotine novih radnih mjesta.
Počinje period ekonomskog razvoja Podgorice zasnovan na stranim ulaganjima[/b]

Podgorica, 17. decembra - Ugovor opštine Podgorica i firme "Bolići invest" o gradnji luksuznog hotela iza zgrade RTV CG, vrijednosti oko 40 miliona eura, potpisan je danas u Vili "Gorica". Ugovor su, u prisustvu zvaničnika republičke vlade i gradonačelnika Miomira Mugoše, potpisali Goran Vuletić, direktor Agencije za izgradnju i razvoj grada i Paolo Bolići, direktor kompanije "Bolići invest", koja će graditi ovaj luksuzni hotel. Ovom prilikom potpisan je i ugovor o formiranju firme, odnosno akcionarskog društva, kojim opština i strani partner dobijaju status akcionara, sa odnosom vlasništva proporcionalno predračunskoj vrijednosti budućih nenovčanih uloga pratnera.
Ističući važnost ovog događaja za Podgoricu i Crnu Goru, Paolo Bolići je kazao da osnivanje italijansko-crnogorske kompanije za investicije predstavlja početak kooperativnosti ovog projekta. Prema njegovim proračunima, gradnja hotela počeće u martu naredne godine. Rok za završetak radova je 18 mjeseci.
- Fasada hotela biće uglavnom u staklu i granitu, dok će unutrašnjost biti opremljena po najvišim međunarodnim standardima. Kao industrijska grupacija, već godinama se bavimo ovom vrstom projektovanja i gradnje, tako da mogu reći da imamo sposobnosti da realizujemo ovako važan projekat, rekao je Bolići, ističući zahvalnost dr Miomiru Mugoši na konkretnosti i odlučnosti u relizaciji ovog projekta.
- Potpisivanjem ugovora o izgradnji hotela sa četiri zvjezdice u Podgorici, modelom privatno-javnog partnerstva, otpočinje jedan novi period ekonomskog razvoja našeg grada, zasnovan i na stranim ulaganjima. Realizacijom projekta Podgorica dobija privrednog subjekta sa novih 200 radnih mjesta za naše sugrađane, republika dobija fiskalnog obveznika po osnovu poreza na dodatu vrijednost, dobit, dok gradski buyet biće bogatiji i za porez na imovinu, i firmu, nadoknadu za korišćenje građevinskog zemljišta i duge zakonske obaveze, kazao je Vuletić. On je takođe naglasio da ovim modelom privatno-javnog partnerstva, zemljište na kom će strani partner graditi hotel ostaje vlasništvo opštine, sve do okončanja radova na njegovoj izgradnji i opremanju, kada će se svi nenovčani ulozi unijeti u akcionarsko društvo primjenom instituta povećanja osnovnog kapitala.

---------------------------------------------------------

Postavljen kamen temeljac

Nakon potpisivanja ugovora, gradonačelnik Mugoša je sa saradnicima i predstavnicima firme "Bolići invest" postavio kamen temeljac hotela iza zgrade državne televizije. Budući hotel sa četiri zvjezdice posjedovaće sve resurse potrebne gostima. Smještajni dio hotela imaće 200 soba, više tipova restorana, otvoren i zatvoren bazen, komercijalni centar, kongresne i pres sale, diskoteku, barove, teretane i saune, veliku parking zonu, ...


N.Pajović - G.Vukadinović

[Regi]

Pobjeda, 18.12.2005. Društvo


Aktuelno
UNIVERZITET CRNE GORE PODIJELIĆE DO NOVE GODINE 240 STANOVA

Svi doktori nauka rješavaju stambeno pitanje


UČINjEN JE VELIKI POMAK u rješavanju stambenih pitanja. Ma šta da se bude dešavalo tokom narednih mjeseci, neće moći da umanji značaj ove investicije, koja će univerzitetu za jedan duži vremenski period donijeti spokoj, barem što se tiče odlaska mladih


Oko od 240 porodica zaposlenih na crnogorskom univerzitetu dobiće uoči Nove godine izuzetan poklon – odluku o dodjeli stana, odnosno informaciju da su se našli na rang listi, što zavisi od toga da li se radi o akademskom osoblju, za koje je lista već objavljena ili neakademskom, čije se pojavljivanje očekuje krajem mjeseca.
U prvoj raspodjeli, podsjetimo, dodijeljena su 134 stana akademskom osoblju , a to su redovni i vanredni profesori i docenti, dok će za drugi krug ostati još stotinak stanova, što iz kvote vraćenih, što kroz rezerve koje su preostale Komisiji i rektoru. Ma šta da se bude dešavalo tokom narednih mjeseci, a moguća su i reagovanja i prigovori, vjerovatno i sudski sporovi što prati svaku raspodjelu stanova, neće moći da umanji značaj ove investicije, koja će univerzitetu za jedan duži vremenski period donijeti spokoj, barem što se tiče odlaska mladih kadrova na bolje plaćena radna mjesta.
Posljednjih godina, podsjetimo, samo je sa Prirodnomatematičkog fakulteta otišlo 15 nastavnika, a takvih primjera bi bilo danas još i više. Činjenica da univerzitet svakog dana dobija sve veću konkurenciju, kao i podatak da je bilo 40 doktora nauka bez stana, koji sigurno ne bi još dugo čekali bolje uslove, dovoljno su jak argument da se može konstatovati da je ova raspodjela za mnoge, (nijesu svi sa liste bili bez stana), došla u pravi čas.
Rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Ljubiša Stanković podsjeća da stambeno-poslovnu zgradu «Unistan» na atraktivnoj lokaciji preko puta zgrade ProMontea univerzitet gradi iz sopstvenih sredstava. Dio novca koji je potreban da se ovaj objekat završi biće obezbijeđen prodajom poslovnih prostorija i jednog broja stanova, ali i učešćem onih koji stan dobiju, a koji će imati obavezu da 25 odsto njegove vrijednosti otplate sami. Zgrada je inače na lokaciji univerzitetskog kompleksa, a projekat je, takođe u sopstvenom aranžmanu, urađen na Građevinskom fakultetu.
- U ovom trenutku je učinjen značajan i veliki pomak u rješavanju stambenih pitanja. Stan će dobiti svi doktori nauka, svi kadrovi, i veliki broju zaposlenih , i vjerujem da ćemo kao univerzitet dobiti povećanu energiju koja je potrebna za realizaciju nastavnog procesa po novom sistemu. Očekujem da će svi biti dodatno motivisani, jer je rješavanje stambenog pitanja vrlo značajan motiv, kaže prof dr Ljubiša Stanković.
Broj od 134 stana za akademsko osoblje neće, kaže rektor, biti konačan, jer postoje rezerve, kako u fondu Komisije za rješavanje stambenih potreba, tako i u kvoti vraćenih stanova. Takođe postoje rezerve i u kvoti stanova na koje rektor ima pravo, tako da se svi opravdani prigovori mogu riješiti.
- Neće se dogoditi da bez stana ostanu oni koji na njega imaju pravo po Pravilniku na osnovu kojeg su dijeljeni, tako da je ova raspodjela, s te strane gledano, lakša od neke druge gdje ima mnogo zahtjeva, a malo stanova. Pretpostavljam da ni mi nećemo izbjeći reagovanja, nezadovoljstva, komentare, sumnje u vjerodostojnost dokumentacije pojedinih koji su dobili stan. Biće vjerovatno i onih koje ni sud neće moći da ubijedi da nijesu bili u pravu, ali to je nešto što je prateća pojava i kod manje značajnih odluka od one kojom se rješava stambeno pitanje. Bez obzira na to moram da kažem da sam izuzetno zadovoljan što smo došli u situaciju da možemo rješavati stambena pitanja tolikom broju zaposlenih, što će krov nad glavom dobiti i mladi sposobni kadrovi, koji su bili izuzetni učenici, studenti, postdiplomci i doktoranti, a koji su potrebni i Univerzitetu i državi, naglašava rektor Stanković.

Predsjednik Komisije za rješavanje stambenih potreba prof. dr Zoran Rašović, inače dekan Pravnog fakulteta, podsjeća da su masovne raspodjele stanova bile svojstvene industrijskim gigantima, kao što je Kombinat aluminijuma, ali da nijedna ustanova u Crnoj Gori nije zabilježila ovako nešto, te da je to događaj vrijedan pažnje i veliki uspjeh za univerzitet.
- Za rješavanje stambenog pitanja i dodjelu kredita javilo se 550 zaposlenih. Za kadrovske stanove bilo je 180 zahtjeva, od neakademskog osoblja dokumentaciju je dostavilo 250 zaposlenih, a 120 je konkurisalo za dobijanje stambenog kredita, koji takođe nije nimalo beznačajan. Komisija u jednom autoritativnom sastavu, od četiri dekana i jednog redovnog profesora, savjesno i odgovorno je pristupila ovom poslu. Trudili smo se da upoznamo faktičku situaciju svakog zaposlenog, ne samo na osnovu papira nego i sopstvenim uvidom, ističe Rašović, napominjući da svako ko sumnja u vjerodostojnost dokumentacije pojedinih, ili ko je dostavio nepotpunu dokumentaciju, ima mogućnost da u roku od osam dana istoj komisiji dostavi prigovor.
- Mi nastavljamo da radimo. Već razmatramo dokumentaciju za neakademsko osoblje, za koje će biti najmanje dvadeset odsto ukupne kvote stanova. Što se tiče prava rektora, koje je stekao saglasno Pravilniku i Planu raspodjele, on to pravo još nije počeo da koristi, osim što je nekoliko stanova iz svoje kvote već ustupio Komisiji, kako bi se na adekvatan način riješilo stambeno pitanje redovnim profesorima - onim kadrovima od najvećeg značaja na univerzitetu. Mislim da će rektor tako reagovati i ubuduće, kako bi svi kadrovi dobili stanove, napominje Rašović.
Predsjednik Sindikata univerziteta ističe da je stambeno pitanje duži niz godina i jedno od najznačajnjih pitanja ove asocijacije. – Svjesni da se kvalitet života zaposlenih ne može povećati rastom zarada od nekoliko procenata, glavne aktivnosti sindikata usmjerene su na traženje prihvatljivih rješenja za veliki broj zaposlenih na univerzitetu koji su bez stana. Podržavamo, stoga, sve aktivnosti koje su u posljednje dvije godine vođene na univerzitetu i koje se i sada vode, kako bi zaposleni što prije došli do stana. Posebnu pažnju treba posvetiti velikom broju mladih naučnih radnika, koji taj važan problem nijesu riješili, pa stan postavljaju kao uslov ostanka na univerzitetu, odnosno u Crnoj Gori, kaže Vukašin Zogović.
- Za sve koji se stambeno ne zbrinu u ovoj podjeli, sljedeća mogućnost je izgradnja stanova u blizini novog studentskog doma, što je predviđeno DUP-om Univerzitetski centar. Sindikat Univerziteta Crne Gore će insistirati da se započeti proces rješavanja stambenih pitanja zaposlenih nastavi, uz traženje prihvatljivih rješenja za one sa najnižim primanjima. Ukoliko naš zahtjev dobije podršku, onda postoje veliki izgledi da svi zaposleni na Univerzitetu Crne Gore u narednih nekoliko godina budu stambeno obezbijeđeni, kaže Zogović, podsjećajući sa koliko je nepovjerenja dočekana ideja o izgradnji zgrade iz sopstvenih sredstava, a koja je sada već vidljiva stvarnost.
Stambeno-poslovna zgrada «Unistan» biće završena, kako je planirano, krajem naredne godine. Gradi je preduzeće Kroling. U ovom objektu će biti preko 160 stanova za raspodjelu, s tim što se 30 tek gradi u bočnim kulama.


Vesna Šofranac

[Regi]

RAZGOVOR:
Dekan Ekonomskog fakulteta, prof. dr Vujica Lazović za Republiku

Nezavisnost donosi strane investicije


Godina referenduma je za Crnu Goru posebna šansa da se stvori ambijent za novu ekonomsku politiku – ocijenio je za Republiku dekan Ekonomskog fakulteta dr Vujica Lazović. On je dodao i da će se tada otvoriti dosta prostora za privatni sektor i za strateške investicije

U prethodnom periodu je zbog nasljeđa koje sa sobom nosi takav improvizorijum državne zajednice bilo ograničenja za privlačenje kapitala. U posljednjih 10 do 15 godina se za državnu formu kakva je postojala, u okruženju vezivalo dosta negativnog i bilo je teško očekivati da dođe do brze ekspanzije stranih investicija, i pored određenih napredaka posljednjih godina – kazao je Lazović.
Na pitanje Republike da prokomentariše strukturu stranih investicija u Crnoj Gori, kao i bojazan pojedinih analitičara da je preveliki udio ruskog kapitala, Lazović je rekao da je «ruski kapital ipak prisutan i u EU».
- Potpuno bi bilo apsurdno ako bi mi ograničavali pristup kapitala i tražili zemlju porijekla, jer to bi bilo zatvaranje očiju pred talasima globalizacije - kaže Lazović.

Željka Radulović

[hercules]

Haha bio sam pored njega kad ga je ova intervjuisala

[Regi]

PRVI OD DVA TENDERA ZA IZGRADNjU MOSTA "VERIGE" PREKO BOKOKOTORSKOG ZALIVA DO KRAJA GODINE

Početak izgradnje u martu?


Prva faza je poziv za pretkvalifikaciju potencijalnim investitorima u trajanju od najmanje 45 dana, a druga faza poziv za BOT ponude pretkvalifikovanim investitorima u trajanju od oko 60 dana

Podgorica, 25. decembra - Nakon odluke Savjeta za privatizaciju, u Ministarstvu pomorstva i saobraćaja i Direkciji za izgradnju autoputeva u Crnoj Gori očekuju da će do kraja godine biti objavljen poziv za pretkvalifikaciju potencijalnim investitorima za izgradnju mosta "Verige" preko Bokokotorskog zaliva, sa prilaznim saobraćajnicama i pratećim objektima prema BOT sistemu (Build Operate Transfer-izgradi, upravljaj, prenesi).
Ministarstvo i Direkcija su Savjetu za privatizaciju prethodno dostavili osnovni dokument ugovaranja BOT projekta, izvještaj o studiji ekonomske opravdanosti izgradnje i međunarodni poziv i dokumentaciju za pretkvalifikaciju.
Savjetnica ministra i koordinatorka ovog projekta Angelina Živković, diplomirani inženjer građevinarstva, očekuje da će tender, kada bude objavljen, biti otvoren minimum 45 dana. Poziv će imati međunarodni karakter, a između ostalog biće objavljen i u Službenom listu Evropske unije. Poziv za nadmetanje ima dvije faze. Prva faza je poziv za pretkvalifikaciju potencijalnim investitorima, a druga faza je poziv za BOT ponude pretkvalifikovanim investitorima.
Ako procedura bude protekla prema predviđenoj dinamici, očekuje se dobijanje odobrenja za izgradnju mosta "Verige" u prvom kvartalu 2006. godine, a završetak u 2009. godini, s tim što bi prva godina upotrebe mosta bila 2010. Izgradnja takvih tipova mostova traje tri godine. Troškovi se procjenjuju na oko 87 miliona eura sa PDV-om.
Glavni projekat mosta preko tjesnaca Verige uradio je Biro za projektovanje iz Maribora, a glavni projektant je bio prof. dr Uroš Ačanski. Revidovan je prošle godine. Most je dužine 981 metar, prilazne saobraćajnice u pravcu Bijele 757 metara, a prilazna saobraćajnica u pravcu Tivta, na kojoj je projektovan vijadukt dužine 200 metara, je 1050 metara. Ukupna površina mosta je oko 25 hiljada metara kvadratnih, a projektovana trajnost konstrukcije je minimum 120 godina. Visina pilona će biti 168 metara i nalaziće se na udaljenost oko 50 metara od obale i u dubini mora od 10 do 15 metara. Visina nivelete na početku i kraju mosta je 40 metara, odnosno 43 metra, a visina nivelete u sredini je 53,37 metara iznad nivoa mora.
Uža lokacija mosta je na osi između rta Sveta Neđelja i rta Opatovo i predstavlja izlaz iz Tivatskog zaliva u tjesnac Verige. Polazna osnova je da se uzme maksimalna koncesija, ugovor na 20 godina, a ako se pokaže neophodno da taj maksimum bude 30 godina. Razmatrani su i drugi načini finansiranja, iz drugih izvora. Pošto je Crna Gora država u tranziciji i mora da primjenjuje strogo budžetsko ograničenje, direktno finansiranje iz budžeta za ovakav infrastrukturni objekat u vrijednosti oko 87 miliona eura nije bilo prihvatljivo, zaključila je, pored ostalog, savjetnica crnogorskog ministra pomorstva i saobraćaja Angelina Živković.

Zaštita od buke

Most minimalno ulazi u geološku strukturu terena na oba rta, jer se stubovi mosta direktno oslanjaju na morsko tlo. Trasa puta iznad mosta prolazi djelimično vijaduktima, te tako čuva kontinuitet postojećeg ekološkog sistema i njegovu dinamiku, jer omogućava kretanje flore i faune u okviru prirodnog staništa i ispod nivoa auto-puta.
Nova putna trasa funkcionalno zaobilazi naselja Kamenari i Lepetani, ali ide preko novog visokog mosta u njihovom vidnom polju, zato je očekivan povećani nivo buke iz ovog pravca. Zaštita od buke je obrađena posebnim projektnim rješenjima, naglasila je Angelina Živković.



D.Cvijović