EU, euro, integracija....

[Maja]

PRAVO DA SE NA INTERNETU "BUDE ZABORAVLJEN"

Španija prijavila Google Evropskom sudu pravde

Najviši španski sud zatražio je danas od Evropskog suda pravde (ESP) da donese odluku o zakonitosti zahtjeva španskih građana da Google izbriše njihove podatke iz rezultata pretraživanja interneta.

Uvecaj!
Ovo je prvi slučaj prijavljivanja ovakvih žalbi najvišem evropskom sudu (Foto: Beta/AP)

Španski sud želi da Evropski sud pravde(ESP) razjasni da li Goole treba da ukloni lične podatke iz indeksa svog pretraživača interneta i servisa vijesti čak i onda kada nije odgovoran za sadržaje prikazane u rezultatima.
Agencija za zaštitu podataka iz Madrida primila je više od 100 zahtjeva od španskih građana da njihovi podaci budu uklonjeni iz Google-ovih rezultata pretraživanja svjetske mreže.


Među građanima koji su se žalili je i jedan plastični hirurg koji ne želi da se na Googlu pojavljuju reference na jednu njegovu neuspjelu operaciju.
Španske sudije zatražile su od ESP-a da odgovori da li žalbe treba da se podnesu u Kaliforniji, gdje se nalazi sjedište Google-a.
Ovo je prvi slučaj prijavljivanja ovakvih žalbi najvišem evropskom sudu i mogao bi da ima dalekosežne posljedice po rad Google-a.



Pravo da se na internetu "bude zaboravljen" uneseno je u novu verziju pravilnika čije je usvajanje predložila Viviane Reding, evropski komesar za pravdu i fundamentalna prava. Pravilnik je trenutno na razmatranju u Evropskom parlamentu.

Hvala Lepo

[starwalker]

Bernard Brščič: "Europska unija postaje antidemokratski projekt eurokrata, bankara i političara"

advance.hr
vrijeme objave: Srijeda - 14. Ožujak 2012 | 09:34





Poznati slovenski ekonomist Bernard Brščič, profesor s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani, ocijenio je kako su Češka i Velika Britanija u pravu, kad se protive fiskalnom paktu, jer prema njegovim riječima, umjesto gospodarstvene politike koja je gurnuta u drugi plan, primaran postaje politički projekt prema kojem Europska unija postaje antidemokratski projekt eurokrata, bankara i političara koji svoju budućnost vide u velikodušno plaćenim uslugama i mjestima u Bruxellesu. Oni protiv volje naroda žele nastanak eurofederacije, odnosno Sjedinjenih Europskih Država s ograničenom suverenošću država članica.

Brščič je između ostalog, prozvao krivom ekspanzivnu monetarnu politiku koju provodi novi guverner ECB-a Mario Draghi, zbog koje Europi prijeti kombinacija recesije i inflacije (stagflacija), te tvrdi da će, ukoliko dođe do toga, krivac biti postojeća politička kasta te poslovne i središnje banke jer se nameće neodrživi model spašavanja prezaduženih država koji odgovara samo bankama i financijskom sektoru.
Eurofanatici su zbog očuvanja eura spremni žrtvovati cjelokupna gospodarstva.
Talijanski premijer Mario Monti, koji zastupa spasitelja, zapravo je eurokrat povezan s financijskim lobijima, između ostalog je član uprave Goldmana Sachsa i član Trilateralne komisije.
Ukratko, Monti je dio one političke i financijske oligarhije koja je izazvala ovu krizu, rekao je Brščič.
Takva monetarna politika bila je uzrok velike depresije 1929-1933.

Potkopavanje temelja novaca je vrlo opasno u ovim vremenima, nastavlja Brčšič, te spominje pronicljivu Lenjinovu percepciju:"Ako želiš uništiti neku državu, uništi joj novac"

"A bojim se da su u ovom trenutku oni koji rade na tome jako zaposleni", zaključio je Brščič intervju za RTV Slovenije.

[starwalker]

Topik načisto zamro, a euro entuzijazam među juzerima izgleda da je iščezao.

Mali će propadati, a veliki dodatno jačati: Nova bankarska pravila izazvat će kaos na istoku Europe

Piše: A.K.
Objavljeno prije 20 minuta




Foto: Ilustracija
NOVA bankarska pravila, ispregovarana između EU-a i SAD unutar okvira takozvanog Basel III standarda, mogla bi imati opasne "neželjene posljedice" na ekonomije istočne Europe.

Naime, unutar Basel III okvira ispregovarano je banke u svojim središnjicama moraju imati veće kapitalne zalihe, da moraju osigurati veću likvidnost i da moraju smanjiti izdavanje rizičnih kredita. Mnogi analitičari smatraju kako će to najviše pogoditi zemlje istočne Europe, gdje su kompanije izuzetno ovisne o bankovnim pozajmicama, mnogo više nego u SAD-u ili na zapadu Europe.

Mali će propadati, a veliki će dodatno jačati

"Ja samo govorim u ime središnje i istočne Europe jer je to najdinamičnija regija EU-a. Moramo voditi računa o tome kakve će implikacije ove regulacije imati u toj regiji, jer je za Europu puno bolje da je to područje dobro financirano", kazao je Gernot Mittendorfer iz Erste Group Banka.

On je za EU Observer objasnio kako je financijsko tržište i dalje nepoznato područje za većinu zemalja ove regije, zbog čega su bankovni krediti i dalje glavni izvor financiranja malih i srednjih poduzeća u regiji. A prema novim regulama koje donosi Basel III, većina kredita namijenjenih takvim poduzećima bit će okarakterizirana kao rizična. Jednostavno rečeno, "mali" će propadati, a "veliki" će imati još jednostavniji pristup novcu zbog čega će i njihova pozicija dodatno ojačati na tržištu. Nešto s čim je Hrvatska i dosad imala problema, a sad bi situacija za male poduzetnike mogla postati još gora.

Banke bi se mogle povući iz ove regije

Mittendorfer tvrdi kako nema dvojbe da banke moraju povećati kapitalne zalihe, ali u pitanje dovodi potrebu da se novi standardi implementiraju na brzinu. "Ako to napravite prebrzo, banke bi mogle dobiti neželjen poticaj da smanje ili čak obustave kreditiranje na određenim područjima. Posebno bi problemi mogli doći do izražaja u zemljama gdje i same vlade imaju probleme sa posuđivanjem novca", kaže austrijski bankar.

Nema jasne vizije o reformi bankarskog sustava

Osim što će evidentno imati loš utjecaj na ekonomije istočne Europe, Basel III našao se na udaru kritika i zbog toga što ne pruža jasnu viziju i koncept o tome kako bi bankarski sektor trebao biti reformiran.

Njemački profesor ekonomije Martin Hellwig smatra kako su novi standardi, baš kao i oni prijašnji iz Basel II okvira, plod snažnog utjecaja lobista koji zakonodavce uvjeravaju da su njihove financijske operacije "previše sofisticirane" da bi ih oni mogli razumjeti. Nakon čega ovi potpišu sve što se pred njih stavi.

Bankari ne žele ništa mijenjati, jer im postojeći sustav omogućava da kriju rizike

Naravno, zakonodavci će i ovog puta imati priliku dizanjem ruku odlučiti hoće li regule iz Basel III okvira postati dio pravne stečevine EU-a. Prije nego stupe na snagu mora ih potvrditi Europski parlament.

Međutim, Hellwig upozorava kako "neki pregovarači ne žele ništa reformirati", jer banke vide kao "tvornice novce", bez obzira na rizike koje to nosi. "S druge strane, bankari nemaju potrebe za traženjem boljih modela jer im postojeći omogućavaju da prikriju rizike", upozorava Hellwig.

Nije dobro kako god se okrene

Baz obzira na to hoće li Basel III biti potvrđen ili ne, jasno je samo kako će cijenu, na ovaj ili onaj način, platiti istočna Europa. Ili će se zadržati postojeći sustav koji će bankarima omogućiti da i dalje rade što ih je volja, ili će te iste bankare nova pravila otjerati s ovih tržišta, što će rezultirati krahom malih i srednjih poduzetnika i vjerojatnim povećanjem kamata za kredite "običnih" građana.

http://www.index.hr/vijesti/clanak/m...pe/606835.aspx

[El Re]

Portal Analitika: 15.06.2012
Merkel: Ako propadne euro, propašće i Evropa



U govoru o dužničkoj krizi i Samitu G-20, njemačka kancelarka ponovila je poznate stavove. Znači li to da Angela Merkel nema nove ideje ili da sluti kako će Njemačka morati više da plati postavljaju pitanje na DW.de.Za Angelu Merkel počinju vjerojatno dvije najvažnije sedmice tokom njenog dosadašnjeg kancelarskog mandata. Riječ je o bitnim samitima u Meksiku, Rimu i Briselu na kojima se raspravlja o spasavanju euro-zone i rješavanju dužničke krize koja u međuvremenu ostavlja posljedice na cijeli svijet. U saopštenju vlade, kancelarka je preventivno upozorila na opasnost od preopterećenja Njemačke. Ona je rekla da zna da su očekivanja od Njemačke enormna, ne samo u Evropi, već i u cijelom svijetu.



„Ako propadne euro, propašće i Evropa“, neprestano ponavlja kancelarka. Ako Grčka nakon nedjeljnih izbora potone u haos, ako Španija narednih dana bude morala da zatraži punu pomoć iz Evropskog fonda za spas eura i ako joj se u tome priključi i Italija, onda bi zajednička monetarna unija mogla da propadne mnogo brže nego što to svi mi možemo i da zamislimo.

Najkasnije tada, njemačka vlada moraće da odustane od svog dosadašnjeg striktnog držanja. Prosto rečeno: Angela Merkel bi morala da otvori njemačke novčanike kako bi isplatila dugove članica Evropske unije sa juga i kako bi ponovo uspostavila njihovu sposobnost plaćanja. SAD i zemlje ubrzanog industrijskog razvoja upravo to od njemačke kancelarke i očekuju, i to će biti glavna tema naredne sedmice na samitu G-20.

Privredni rast u prezaduženim SAD izrazito je labilan. To je pak u Evropi dobrodošao „žrtveni jarac“. Američki recept glas: štampati više novca i pozajmljivati ga onome kome je potreban. Tome se Angela Merkel već dugo protivi. Ako se kriza eura dalje zaoštri, ona neće više moći da ostane na toj poziciji i zbog toga jer je ona i u samoj Evropi skoro pa usamljena u takvom shvatanju.Međunarodni investitori na finansijskim tržištima računaju s tim da će Njemačka prihvatiti manje strogu fiskalnu politiku i preuzeti velike rizike. To se može vidjeti u činjenici da su njemačke državne obveznice, iako važe za sigurne, od strane velikih američkih investitora odbijene. Osim toga, bilježi se veliki rast visine osiguranja u slučaju da dođe do nemogućnosti otplate kredita za njemačke državne obveznice. To je indikator za to da će kreditna sposobnost Njemačke padati zbog budućih troškova zbog krize eura.

Njemačka kancelarka zalaže se za striktnu budžetsku disciplinu i za pravu političku uniju koja će jednom moći da preuzme svoje dugove. Ipak, za jednu takvu ispravnu viziju biće potrebne godine. Rješenja su, međutim potrebna sada, bolje danas nego sjutra. Mora se voditi diskusija o zajedničkim dugovima, euro-obveznicama ili o zajedničkom smanjenju dugova preko Fonda za isplatu dugova, iako instrumenti kojim će to biti sprovedeno, kratkoročno gledano, ne stoje na raspolaganju. Kancelarka je u svakom slučaju nagovijestila da ima pozitivan stav kada je riječ o zajedničkom nadzornom tijelu za bankarski sektor. To bi bio prvi korak u pravcu stvaranja bankarske unije u kojoj bi sve evropske banke osigurale svoje depozite.

Evropa, sa Angelom Merkel na čelu, mora u naredne dvije nedjelje da pronađe odgovore koji će ubijediti finansijska tržišta i investitore, inače će doći do propasti eura, a onda do propasti Evrope, kao što nam je poznato zaključuju na dw.de.

[starwalker]

Čini se da je sve izvjesniji SED* scenario.

*Sjedinjene Evropske Države

[milovan]

Izmisljaju TOPLU VODU,
u Dansku svi POSLODAVCI uplacuju procenat od BRUTO PLATA U GARANTNI FOND,
tako da niko nikad nije ostao bez PLATE, za vrijeme moga boravka od 1969,
zasto BANKARI EUe, ne uplacuju par PROMILA U GARANTNI FOND,
pa ako neka BANKA POSRNE,
kupi je GARANTNI FOND OCISTI OD TRULEZI I PRODA ZDRAVOJ BANCI,
danci su pocistili 12 BANAKA, DRZAVA I ZARADILI milijardu eura.

Sve se moze, kad se oce,
ali se BANKARI NE ODRIJECU OD LOVA U MUTNOM,
stare Jevropske q.rve, su kupili 80% finasiskog sistema novopridoslis clanica,
a svoje cuvaju u DOMACE DOMACINSKE RUKE,
SULC ODERE MUJA I HRVOJA KO JARCA, jedino je SLOVENIJA SLIJEDILA PRIMJER STARIH CLANICA EU.

[minjo]

"Grčk Savet ministarstava odbrane i spoljnih poslova (KYSEA) danas je prihvatio odluku Skupštine za kupovinu municije u okviru bilateralnog sporazuma sa Holandijom za 13,5 miliona evra", rekao je Cjodras.

Tako je braćo Grci,i još da završe pregovori i da preregustrujete 23 broda na crnogorsku zastavu i upišete u naš registar,da i i mi imamo korist od vaše čabre a ne samo Njemci i Holanđani.

[milovan]

Na zapadu Vam garantuju SMRT I POREZ,
na BaLJkanu ovi sto su placali HARAC, svi mole BOGA da ih SMRT ZADESI prije nego plate porez,
kao da im parcad od guzice otkidaju, tako se plase POREZA,
jer ga MOCNICI I VASTODRZCI odma vragolisu, Grci su najvise MILIJARDI potrosili za naoruzanje, po cuturi stanovnika u Jevropu.

[Hari Krisna]

Tako je braćo Grci,i još da završe pregovori i da preregustrujete 23 broda na crnogorsku zastavu i upišete u naš registar,da i i mi imamo korist od vaše čabre a ne samo Njemci i Holanđani.

Minjo ja bi skoro mogao staviti ruku u vatru da će nasi utvrditi da im se to ne isplati

[minjo]

E pa koja sranja po ovoj EU.
A braća Grci,ako pristanu,pristanu,to jest,imaju svoje udruženje brodara,koje je u sporu sa njihovom matičnom državom,pa će mo viđet dalji razvoj događaja.

[Hari Krisna]

E pa koja sranja po ovoj EU.
A braća Grci,ako pristanu,pristanu,to jest,imaju svoje udruženje brodara,koje je u sporu sa njihovom matičnom državom,pa će mo viđet dalji razvoj događaja.

Imaće ka oni nasi davnosnji zaplijeni se brod pa na dobos

[Gavrilo]

У Шпанији се рудари дигли на устанак. Очигледно су озбљни пошто користе и нешто налик на тромблонске мине (из домаће ардиности) против полиције. Жале се што банке спасавају са 100 милијарди евра, а њихове послове планирају да елиминишу.

http://www.vaseljenska.com/svet/u-sp...je-foto-video/

[Zaovičić]

Evo ono o cemu sam govorio i sto volim da se ostvari,vec postoje i ideje o tome iz 10 EU drzava!:congratulatory:
http://www.vijesti.me/svijet/eu-post...a-clanak-78966

[El Re]

Breaking news all around Europe...

-------------------------------------------------------------------------------------

Evropske glavešine predstavile svoju viziju budućnosti EU

EUROPSKE vlasti danas su otkrile svoju viziju budućnosti Europske unije, u kojoj bi one imale mnogo veće ovlasti. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso kazao je kako je ovo "odlučujući trenutak za europsku integraciju".

Dokument je objavljen uoči ovotjednog EU summita koji počinje u četvrtak, a u njemu se napominje kako bi jača fiskalna unija mogla dovesti do pozicije u kojoj zemlje eurozone zajednički izdaju dug i osiguravaju garancije za njegovo plaćanje. Osim toga, dokument predviđa stvaranje Europske riznice koja bi imala ovlasti nad nacionalnim proračunima.

Osim toga, predviđena je i bankovna unija s jedinstvenim europskim bankovnim regulatorom i zajedničkom shemom garancije bankovnih depozita. Dokument je svečano objavio predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy, kojemu je nedavno i povjeren zadatak da udari temelje za viziju nove Europe. U projektu su mu pomagali Europska komisija, Eurogrupa i ECB.

Solidarnost i odgovornost moraju ići ruku po ruku
Van Rompuy je poručio kako dokument ne bi trebao biti gledan kao konačni predložak, ali ipak očekuje da se na temelju njega postigne jedinstveno shvaćanje oko toga kojima putem naprijed treba krenuti Europa. Prvi test će imati već za dva dana, kada će u Bruxellesu početi još jedan "povijesni" EU summit. Barroso je dodao kako je nit vodilja ovog dokumenta ta da "veća solidarnost mora ići ruku po ruku s većom odgovornošću".

Dokument uključuje i prijedloge o limitu duga kojeg pojedina zemlja smije imati te mogućnosti veta na proračun neke zemlje ukoliko se sumnja da će time probiti svoj limit duga. Nadalje, razmotrit će se ideja da zemlje eurozone kolektivno posuđuju novac. Predlaže se i sinkronizacija regulacije zapošljavanja i poreznih stopa, te zajedničko odlučivanje s nacionalnim parlamentima kako bi se stekao demokratski legitimitet.

http://www.index.hr/vijesti/clanak/e...je/622516.aspx

[Rave92]

Odobravas li El Re ?

[starwalker]

Analiza: Kako izgleda "Europa budućnosti" iz perspektive vladajućih elita - velikim koracima prema Sjedinjenim Europskim Državama

advance.hr




Njemački list Der Spiegel objavio je zanimljivu analizu u kojoj se nastoje izložiti planovi na kojima trenutačno rade vodeće EU elite. U tekstu "zavirimo u sutrašnju Europe", autori Konstantin von Hammerstein, Christoph Pauly i Christoph Schult spekuliraju o planovima koji bi se mogli realizirati u bliskoj i daljoj budućnosti EU projekta.



Naravno, valja uzeti u obzir da je analiza pisana iz posebne, pristrane, perspektive - ipak, daje jednu kristalno jasnu sliku i odgovore na pitanja gdje se Europa kreće i kakvu sudbinu joj predviđaju one snage koje već dugo vode glavnu riječ. Plan za stvaranjem Sjedinjenih Europskih Država je postojao već dugi niz godina, no, uvijek se smatralo kako će do njegove implementacije proći još puno vremena, prije svega zbog činjenice da države - ponajviše sami stanovnici - neće biti spremni žrtvovati svoj suverenitet, pogotovo ne za političku i fiskalnu uniju kojom će nominalno vladati Bruxelles, no sasvim je jasno da bi takva unija bila skrojena prema njemačkoj "tradiciji stabilnosti".
No, u jeku velike ekonomske krize, pojedini procesi se naglo ubrzavaju, a stanovnicima se referendumi nude kao ultimatumi.

Autori analize odlično zapažaju i specifičan proces kojime se već vrši implementacija ove nove konstrukcije - polako, odmjerenim izjavama, teren se priprema za veliku, mnogima još uvijek nezamislivu, europsku revoluciju.
"Revolucija" u ovom kontekstu nema nikakve pozitivne konotacije, već predstavlja nametanje jedne sasvim druge Europe, potpuno nove političke tvorevine koja će imati tek male veze s aktualnom unijom.

Financijska tržišta su "nemirna" i napraviti će se sve kako bi se ista pod svaku cijenu umirila. Imajući u vidu sve veću "nervozu" koja vlada, pogotovo zbog Španjolske, Italije i Grčke, nove - "šokantne" - prijedloge bi mogli čuti jako skoro, sastanak G-20 u Meksiku, samo dan nakon grčkih izbora, mogao bi biti mjesto na kojem će se i javno, bez zadrške, progovoriti o detaljima stvaranja političke unije.



Skupina četvorice eurokrata koji, prema izvještaju Der Spiegela - od nedavno svakodnevno razgovaraju o strukturi stvaranja nove europske političke unije.
S lijeva na desno: Predsjednik Europske Komisije, José Manuel Barroso / Predsjednik Europskog Vijeća, Herman Van Rompuy / šef Euro-Group-e, Jean-Claude Juncker / šef Europske Centralne Banke, Mario Draghi

Konstantin von Hammerstein, Christoph Pauly i Christoph Schult: "Zavirimo u sutrašnju Europe"


Politika je čudna stvar, a jedna od najčudnovatijih stvari u njoj je činjenica da se monumentalne promjene događaju bez velikih govora. Obznana promjene smjera nije izvedena u vizionarskom stilu. A pozornost publike na ova zbivanja, koja će imati velike dalekosežne posljedice, gotovo je minimalna.

Zapravo, često se radi samo o malim verbalnim izmjenama koje upućuju na velike promjene. Ili pak samo malo drugačiji ton u predstavljanju novih direkcija. Slušajući pozorno što govori Angela Merkel proteklih tjedana mogli smo uočiti upravo tu laganu promjenu u tonu. Bila je to oprezna promjena, ekstremno odmjerena. No, postalo je jasno kako njezina poznata melodija nije neka nova.

"Treba nam tzv. fiskalna unija", rekla je Merkel gostujući na njemačkom radiju ARD prošlog tjedna. "A to znači više zajedničke proračunske politike", do te točke Merkel je samo ponavljala ono što je oduvijek tražila. Ali, onda dolazi jedan novi ton: "No, više od svega, treba nam politička unija", kaže Merkel. "To znači da moramo, korak po korak u ovom procesu, dati sve veću moć Europi i omogućiti Europi mogućnost nadzora".

Merkel na ovaj način oprezno priprema publiku na mogućnost dolaska velikih promjena i kako etablirane činjenice više ne važe. Njezina poruka je da Europa ima budućnost samo kada i Nijemci predaju velik dio svog nacionalnog suvereniteta. To je njena poruka i jako je značajna.


Nadolazeća bezdan

Ovo pokazuje kako Merkel sada vjeruje u magnitudu opasnosti koju predstavlja europska kriza. Kancelarka nije glasnogovornik apokalipse u stilu Joschka Fischera iz Zelene stranke, koji je izjavio početkom mjeseca kako je "Europska kuća u plamenu". Ovo zasigurno nije Merkelin stil nastupanja, ali ona je itekako svjesna da bezdan više nije jako daleko.

Iduće nedjelje, parlamentarni izbori u Grčkoj odlučiti će da li će jedna zemlja, po prvi puta, biti prisiljena napustiti eurozonu. U Španjolskoj je situacija postala ozbiljna, Madrid je tijekom vikenda formalno zatražio asistenciju iz europskog fonda za spašavanje. Ministri financija eurozone obećali su kako će osigurati svotu od 100 milijardi eura, što je više nego se očekivalo. I Španjolska nije ekonomski patuljak - govorimo o četvrtoj najvećoj ekonomiji unutar eurozone.

Dužnička kriza se pretvorila u krizu povjerenja. Malo opcija je preostalo vođama Europske Unije i vođama država. Ili će uspjeti popraviti defekte kojima je pogođena zajednička valuta posljednjih godina, ili će Europska Unija - najveća ekonomska zona na svijetu - potonuti u blatu posrnulih banaka, bankrota i kolapsa. Takav razvoj bi značajno zasjenio kaos koji je izbio nakon bankrota Lehman Brothers-a 2008, predviđa The Economist. "Nešto se mora dogoditi", zahtijevaju britanski povjesničar Niall Ferguson i američki ekonomist Nouriel Roubini u dramatičnom apelu njemačkoj kancelarki.

Što se treba napraviti? Valutna unija mora postati politička unija. Po tom pitanju barem se svi navodno slažu. No, što bi to zapravo značilo, predmet je debate između Berlina, Pariza, Helsinkija i Rima.

Zemlje poput Francuske i Italije bi voljele vidjeti euro obveznice, koje bi udružile europski dug. Njemačka se protivi takvoj ideji zbog straha da bi u konačnici baš oni morali biti ti koji će platiti račun. S druge strane, Berlin je spreman dati državne nadležnosti Bruxellesu, nešto na što Pariz ne pristaje.


Što bi mogla donijeti budućnost

Pošto nisu uspijeli doći do dogovora, europski državnici su zatražili od vrhovnih eurokrata da sastave plan, a eurokrati u pitanju su: Predsjednik Europske Komisije, José Manul Barroso, Predsjednik Europskog Vijeća, Herman Van Rompuy, šef Euro-Group-e, Jean-Claude Juncker i šef Europske Centralne Banke, Mario Draghi.
Inicijalni prijedlozi biti će predstavljeni već na EU summitu koji se održava krajem ovog mjeseca. Konkretan plan trebao bi biti spreman do jeseni.

Četvorica navedenih eurokrata počeli su razgovarati telefonski gotovo svakog dana. Ovog tjedna će se sastati kako bi usuglasili zajednički prijedlog koji će tada biti dostavljen u europske glavne gradove.

U ovome trenutku, plan je samo skeč po pitanju kako bi europska konstrukcija mogla u konačnici izgledati. Ideje koje se šalju naprijed i natrag od Bruxellesa, Luxembourga do Frankfurta za sada nisu dovršene, no, već sada se u njima nazire koncept koji nije ništa manje nego Europska revolucija.

Četvorica planiraju valutnu uniju pretvoriti u neponištivu i proširivati je tako da postane politička unija. Jedna sasvim nova, druga Europa proizašla bi iz ovog procesa.

Plan predviđa da zemlje članice odustanu od znatnog djela vlastitog suvereniteta koji bi došao pod nadležnost europskih institucija. To znači da bi Europski Parlament bio u borbi za relevantnost pred novim tijelom koje bi bile date važne funkcije nadzora. Rezultat bi bio Europa koje se kreće u dvije brzine, dok bi sama jezgra bila valutna unija.

U srcu ovog vijećanje je stvaranje prave fiskalne unije, koja bi zabranjivala pojedinim članicama da smiju uzimati dug na svoju ruku. Vlade bi imale kontrolu samo nad fondom koji je pokriven prihodima od poreza.

[starwalker]

Nastavak




Komunalna odgovornosti

Oni kojima bi trebalo više novca no što ga proizvode morali bi svoje potrebe podnijeti pred euro grupom, koja je sastavljena od ministara financija eurozone. Ministri bi tada analizirali financijske zahtjeve i količinu novca koju traže pojedine države prije nego bi donijeli odobrenje da li će se novac izdati ili ne. Euro obveznice bi se tada izdavale u svrhu financiranja dugova.

Grupu ministara financija bi predvodio stalni predsjednik, a ne kao sada, jedan od ministara financija. Predsjednik bi tada doslovno postao europski ministar financija.

Novo tijelo, sastavljeno od predstavnika Europskog Parlamenta, bilo bi zaduženo za nadzor nad ministrima. To znači da bi Euro Parlament morao odustati od ambicija da će jednom imati veću moć po pitanju financija, ali druge kompetencije ne bi im se dirale.
U konačnici model koji favorizira europska četvorka je konstrukcija kojoj se Njemačka dugo vremena opirala: europski klub u kojem bi svaka članica odgovarala za zaduženje svih drugih članica. Ali postoji važno ograničenje: ta odgovornost bi se odnosila samo na nove dugove.

Stari dugovi, koji su sada samo srce aktualne krize, ostali bi i dalje odgovornost pojedinih članica. No, ostaje otvoreno pitanje, kako se ta hrpa dugova ikada uopće može smanjiti. Već sada velik broj članica mora odvajati znatan dio poreznih primanja na servisiranje dugova.


Sjedinjene Europske Države

Ideja koju sklapaju eurokrati bi prisilila vlade da žive unutar svojih mogućnosti i da troše samo onoliko novca koliko i zarađuju. Tek tada bi te vlade mogle imati kontrolu nad troškom. Ukoliko bi koncept funkcionirao, trenutačna unija duga mogla bi postati unija stabilnosti.

Model zvuči pomalo predobar da bi bio istinit. Do sada, čak ni Njemačka - koja ima izuzetno niske kamatne stope i snažnu ekonomiju - nije uspjela poslovati bez da uzima nove dugove. To znači da bi čak i najveći zagovaratelji fiskalne odgovornosti mogli u jednom trenutku morati pitati Bruxelles za pomoć u slučaju rastuće kamatne stope i ekonomskog usporavanja.

Kao rezultat, jedna značajno ublažena verzija ovog plana već je na putu prema europskim glavnim gradovima. Prema tom planu, samo novi dug koji prelazi 3% ekonomske proizvodnje bio bi obilježen od strane grupe ministara financija.

Daljnji razvoj ovog koncepta kojeg stvaraju 4 eurokrata oslovio bi i potrebu za implementacijom više demokracije u europskim rezolucijama. Predsjednik Europske Komisije, Barroso, je napomenuo kako politička unija mora biti u skladu s demokratskim legitimitetom. Prema jednoj od tih ideja, predsjednik Europske Komisije bi bivao izabran direktno od strane europskih građana. Drugi koncept koji se upravo razmatra, navode izvori u Bruxellsu, udružio bi ured predsjednika Komisije i predsjednika Europskog Vijeća u jedan - stvarajući time "Predsjednika Europe".


Osiguranje depozita

Neke od ideja već su ušle u javni diskurs, kao što je europsko osiguranje depozita. Prijedlog poziva na stvaranje fonda za osiguranje depozita koji bi se stvarao tijekom idućih 10 godina, a bio bi veličine oko 1% svih europskih štednih računa, znači negdje oko 100 milijardi eura.

Snažno, EU bankarsko nadzorno tijelo, također je u planu. To tijelo ne bi držalo oko samo na sistematski relevatnim finacijskim institucijama, već na svim bankama. Posljednje godine su pokazale kako su neke od poprilično beznačajnih banaka u Europi stvorile najveće probleme. To se pokazalo u slučaju njemačke IKB Deutsche Industriebank, a i sada se ista stvar dešava s španjolskim štedionicama.

No, čak i prije no što je službeno predstavljen, novi Euro Pakt je suočen s izuzetno teškim preprekama. Nacionalnim parlamenti bi morali biti izmijenjeni diljem kontinenta, a u nekim državama morao bi se održati referendum. Takav referendum bi možda morao biti nužan i u Njemačkoj, kako je i nagovijestio Ustavni Sud po pitanju Lisabonskog ugovora. Kada bi Berlin odlučio prebaciti više ovlasti na Bruxelles po pitanju financija, prema uobičajenoj interpretaciji sudske odluke, referendum bi bio nužan.

Nio bi to važan izbor za njemačke birače. Kada bi glasali "NE", to bi vjerojatno bio kraj eura i cijeli kontinent bi pao u duboku recesiju. Ukoliko bi glasali "DA", buduća njemačka financijska politika bila bi krojena u Bruxellesu.

To bi bio početak Sjedinjenih Europskih Država. Njemački birači bi odobrili ovu konstrukciju samo u slučaju da postoje garancije kako će se nova politička konstrukcija voditi idealima njemačke kulture stabilnosti.


"Apsolutno odlučni"

U ovom trenutku, četiri europska arhitekta grade novi europski koncenzus. Njemačka bi morala preuzeti dodatni rizik unutar eurozone. Zauzvrat, južni Europljani bi morali Bruxellesu dati kontrolu nad svojim državnim proračunima - prema njemačkim principima.

Bio bi to eksperiment s nesigurnim rezultatima. Mogao bi, u konačnici, spasiti europsku zajedničku valutu - ili bi mogao dovesti do implozije Europe. Takav plan bi zasigurno mogao umiriti međunarodna financijska tržišta. No, može se dogoditi i to da ga Europljani ne prihvate. Ipak, to bi mogla biti i posljednja šansa da se spasi euro.

Idućeg ponedjeljka, vođe država najvećih svjetskih ekonomija sastati će se u Meksiku na summitu G-20. Summit počinje jedan dan nakon parlamentarnih izbora u Grčkoj - i ostatak svijeta će željeti znati kako Europa planira spasiti svoju zajedničku valutu. Na prošlogodišnjem summitu G-20 u Cannesu, ekonomije u razvoju kao što su Meksiko i Brazil održale su lekciju Europi po pitanju što bi se trebalo napraviti. Merkel, Van Rompuy i drugi željeli bi izbjeći tu sramotu i ove godine.

Na sastanku Europskog gospodarskog i socijalnog odbora u Bruxellesu prošlog četvrtka, šef Euro Grupe, Jean-Claude Juncker, rekao je kako mu partneri u SAD-u i Kini često kažu kako Europa "zaostaje". Na što je Juncker nadodao: "Kasnimo s razvojem. Vrijeme je da razmotrimo korake za koje se do sada smatralo kako su nezamislivi. Svijet mora znati kako smo apsolutno odlučni"

Autor(i): Konstantin von Hammerstein, Christoph Pauly i Christoph Schult
Naslov originala: Planning for the Future: A Sneak Peek at Tomorrow's

[milovan]

Jamerika, Kina, Rusija, Indija, Juzna Jamerika i USofA imaju sve veci uticaj na svjetskom trzistu,
nasi Jevropski naZijonalizmi su KAMEN OKO VRATA za Jevropejce,
ako se ne "ZDOGOVORIIMO" i pocnemo RACIJONALNO SARADJIVAT U JEVROPI,
Kina ce pokupovat sve sto valja,
i iz PEKINGA UPRAVLJAT I SA JEVROPOM, Jameriku je na putu da OKUPIRA,
bez ispaljenog METKA, sa MUDROSCU DALEKOG ISTOKA ,
i radnim navika stecenim hiljadama godina.

PROBLEM je POSREDNA DEMOKRATIJA,
da ljudi koji UPRAVLJAJU SA JEVROPOM, nemaju LEGITIMET niti podrsku BAZE, to su sledece FAZE koje nas cekaju, da CRNOGORCI glasaju za Njemca ili Francuza, jer domacim lopovima ne vjerujemo.

[El Re]

Odobravas li El Re ?

Uhh... Pa vidi,..odobravam i priželjkujem, no se istovremeno i pribojavam da se to čvršće uvezivanje Evrope (koje neće ići tako lako ko što ovi lideri misle) ne pretvori u nešto sasvim drugo od onog što većina Evropljana ima na umu.
Nije ovo ni XVIII ni XIX vijek, već XXI kada Svijet ne vode nikakvi intelektualci reformatori i dr. entuzijasti plemenitih ideja, a još manje nekakvi prosvetitelji. Današnjim Svijetom upravljaju neformalni finansijski centri i njihovi lobiji. To je Svijet bez ideala i sa samo jednim stremljenjem - kako što više kapitala koncentrisati na što manje mjesta.
Ali, ajde da se nadamo da ni današnji Svijet neće dovijeka. Lijepo je (a i ima određenog osnova) vjerovati da sve ljudsko i progresivno nije umrlo u Evropi, te da će Evropa opet biti svjetionik kulture i progresa čovječanstva.
Takođe, očekujem i da to ujedinjavanje Evrope bude zapravo okupljanje oko Njemačke. Nova Evropa biće "Deutsch Europa", a iz tog kruga (vjerovatno i prije formalnog ujedinjenja) istupiće UK, a nešto kasnije i Francuska. To su prosto prevelike zemlje i zemlje specifičnog mentaliteta i istorijskog iskustva, da bi se ikada komotno osjećale u Evropi čije je središte već sada postao Berlin.
Sve u svemu i šta god bilo - Crna Gora i mi ne možemo imati štete od snaženja EU kao političke zajednice. Nepoznanica je samo da li ćemo iz iskustva življenja u toj zajednici imati više ili manje koristi.

[Rave92]

Uhh... Pa vidi,..odobravam i priželjkujem, no se istovremeno i pribojavam da se to čvršće uvezivanje Evrope (koje neće ići tako lako ko što ovi lideri misle) ne pretvori u nešto sasvim drugo od onog što većina Evropljana ima na umu.
Nije ovo ni XVIII ni XIX vijek, već XXI kada Svijet ne vode nikakvi intelektualci reformatori i dr. entuzijasti plemenitih ideja, a još manje nekakvi prosvetitelji. Današnjim Svijetom upravljaju neformalni finansijski centri i njihovi lobiji. To je Svijet bez ideala i sa samo jednim stremljenjem - kako što više kapitala koncentrisati na što manje mjesta.
Ali, ajde da se nadamo da ni današnji Svijet neće dovijeka. Lijepo je (a i ima određenog osnova) vjerovati da sve ljudsko i progresivno nije umrlo u Evropi, te da će Evropa opet biti svjetionik kulture i progresa čovječanstva.
Takođe, očekujem i da to ujedinjavanje Evrope bude zapravo okupljanje oko Njemačke. Nova Evropa biće "Deutsch Europa", a iz tog kruga (vjerovatno i prije formalnog ujedinjenja) istupiće UK, a nešto kasnije i Francuska. To su prosto prevelike zemlje i zemlje specifičnog mentaliteta i istorijskog iskustva, da bi se ikada komotno osjećale u Evropi čije je središte već sada postao Berlin.
Sve u svemu i šta god bilo - Crna Gora i mi ne možemo imati štete od snaženja EU kao političke zajednice. Nepoznanica je samo da li ćemo iz iskustva življenja u toj zajednici imati više ili manje koristi.

Znao sam da nam se misljenje nece puno razlikovati . Iskreno ja se ne bih bunio da budem dio te "Njemacke Evrope" .

[Hari Krisna]

Njemački sud spašava eurozonu

12. septembar 2012.

Ustavni sud Njemačke uklonio je posljednju prepreku za uspostavljanje Evropskog stabilizacionog mehanizma.Naime, sud je ratifikovao zakon o formiranju ovog stalnog fonda za pomoć članicama eurozone koje je zahvatila dužnička kriza. Odluka je oporavila berzanske indekse i ojačala euro, ocenjuju analitičari. Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da je "ovo veliki dan za Evropu i za Njemačku" i da će, iako se Evropa još uvijek nalazi u krizi, ova odluka Ustavnog suda pomoći da se krene korak naprijed. Zemlje koje se suočavaju sa dužničkom krizom će tako od sredine naredne godine dobijati pomoć iz Evropskog stabilizacionog mehanizma (ESM), koji će zamijeniti privremeni Evropski fond za finansijsku stabilnost, koji je trebalo da počne da djeluje od 1. jula. Za normalno funkcionisanje ESM-a potreban je novac Njemačke, kao najveće evropske ekonomske sile, zbog čega je njegov opstanak zavisio od odluke Ustavnog suda te zemlje. Ustavni sud je u zakon ubacio odredbu da isplatu novca Evropskom stabilizacionom mehanizmu treba da odobri stalni njemački predstavnik u ESM-u i da sve bude u skladu da međunarodnim pravom. Prema zakonu, stav stalnog njemačkog predstavnika treba prvo da odobri njemački parlament, ali još uvijek nije jasno da li su sudije Ustavnog suda mislile na zasjedanje Bundestaga ili samo parlamentarni odbor za budžet. Takođe, o svim odlukama, isplatama i aktivnostima ESM-u treba da budu informisani članovi kako Donjeg doma Bundestaga, tako i Gornjeg savjetodavnog doma Bundesrata, što je u suprotnosti sa pravilima rada stalnog fonda za pomoć. Kada predsjednik Njemačke Joakim Guk potpiše zakon, otvoriće se mogućnost da Njemačka uplati novac na račun ESM-a, a maksimalna cifra je zakonom ograničena na 190 milijardi eura. Evropski stabilizacioni mehanizam biće napunjen sa 700 milijardi eura, ali će na pozajmice zaduženim zemljama moći da ode najviše 500 milijardi. Njemački parlament je krajem juna, dvotrećinskom većinom usvojio zakone o ratifikaciji Evropskog stabilizacionog mehanizma i Evropskog fiskalnog pakta. Odluku njemačkih vlasti osporavalo je 37 hiljada građana koji su podnijeli tužbu Ustavnom sudu, jer se ne slažu sa idejom da su po zakonu obavezni da plaćaju porez kojim će se puniti Evropski fond za pomoć susjednim zemljama u nevolji. To je zahtjev za promjenu zakona sa najvećim brojem potpisa koji je u istoriji stigao u Ustavni sud Njemačke. ​​Nezadovoljstvo u Njemačkoj stanjem u eurozoni dostiglo je vrhunac prošle sedmice kada je predsjednik Evropske centralne banke Mario Dragi saopštio da će ova institucija kupovati neograničenu količinu obveznica država članica kako bi pomogla onima koji plaćaju previsoke kamate za pozajmice na tržištu. Njemačka Bundesbanka je upozorila da se takva operacija svodi na finansiranje država štampanjem novca. Njemački političar Peter Gauvajler, poznati evroskeptik je poslije ovog zahtjeva Dragija istakao da Ustavni sud ne treba da podrži ratifikaciju Evropskog stabilizacionog mehanizma sve dok Evropska banka ne povuče plan o kupovini državnih obveznica.

[starwalker]

Fokus
Predsjednik EU komisije Jose Manuel Barroso pozvao na stvaranje federacije

advance.hr
vrijeme objave: Srijeda - 12. Rujan 2012 | 15:48


(34)



FOTO: ec.europa.eu
Za vrijeme današnjeg obraćanja EU Parlamentu u Strasbourgu, predsjednik EU komisije, Jose Manuel Barroso, pozvao je na "evoluciju EU-a u federaciju država" te istaknuo kako je takav potez "neophodan u borbi kontinenta protiv ekonomske krize". Drugim riječima, Barroso još jednom potvrđuje plan koji zagovara kreiranje neke vrste "Sjedinjenih europskih država" (opširnije o temi: Analiza: Kako izgleda "Europa budućnosti" iz perspektive vladajućih elita - velikim koracima prema Sjedinjenim Europskim Državama).

Po pitanju Grčke, istaknuo je kako Grčka može ostati unutar eurozone, "ukoliko bude poštovala sve obveze" na koje je pristala. Također je istaknuo plan kreiranja jedinstvenog nadzornog mehanizma za sve banke u eurozoni. Prilikom govora Barroso je istaknuo kako je ovo "kvantni skok - glavni korak prema stvaranju bankarske unije". Prema istom planu Europska Centralna Banka dobila bi daleko veću moć nad oko 6,000 banaka unutar eurozone.

Barroso tvrdi kako cilj nije stvoriti "superdržavu", nego "demokratsku federaciju nacionalnih država koja bi bila u stanju suočiti se s problemima putem zajedničkog suvereniteta". "Stvaranje ove federacije će u konačnici tražiti i novi Ustav", rekao je Barroso.

[milovan]

Ako mislimo konkurisat Kini, Indiji, USofA, Brazilu , Rusiji,
ne mozemo sa 1% poreza za EU, od BDP,
no moramo bar 10% odvojit za Jevropske potrebe.

[Old Bone]

Konačno Kinezi dadoše ponudu za Pljevlja 2....i to bolju nego što je IKO OČEKIVAO, jer su ponudili za 1/3 veću investiciju ( i za toliko veću termocentralu), a prihvatili su da je kolateral samo buduća proizvodnja struje, a ne državno jemstvo!

To je od egzistencijale važnosti za MNE!

Pozdrav,

[Maja]

Iz pete u glavu.. To im je ponudjeno prije cc 8 godina za drugi projekat i nisu kapirali niti ih je zanimalo o cemu se radi. Znaci 8 god im je trebalo da im udje nesto u glavu i da iskopiraju vec tada ponudjenu ideju(i moja malenkost medju njima).
Jako "retro progresivno".

Hvala Lepo

p.s. Mucno da mucnije ne moze biti.