EU, euro, integracija....

[bracodubrovnik]

Evo ja nisam nikakve srpske političke orijentacije, ali neću da budem slijep pored očiju. Ako se bude izlazilo demokratski da se odluči da ili ne ja ću to uraditi. Ali moje je mišljenje da CG neće imati nikakve koristi samo glavobolju. Kad nam počnu pristizati računi za NATO onda ćemo vidjet kako će nam bit.

Da je dao Bog pa da smo bili u NATO-u od 1990. danas bi ti računi bili sića. Posredna i neposredna ratna šteta u Hrvatskoj broji preko 100-tinjak milijardi eura. Računaj koliko godina se s tim parama može plaćat članstvo. Osim toga NATO nije trošak. Dapače to je ušteda. Jer godišnja NATO članarina (oko 4 milijuna eura) i troškovi naših vojnika u misijama (oko 90 mil eura godišnje), koji se usput budi rečeno tuku tko će radi dobre plaće prije u Afganistan, su još uvijek bitno manji od onih troškova koje smo imali dok smo imali vojsku od 50-tak tisuća vojnika. Ulaskom u NATO je prestala potreba za tolikom vojskom pa i za plaćanjem tolikog broja ljudi. Godišnja ušteda iz proračuna je oko 160 milijuna eura i to samo na plaćama. O hrani, opremi i ostalim troškovima da ne govorimo. Znači NATO donosi uštede a ne troškove kako si ti to zamislio.

Ostalima hvala na čestitkama

[changes]

Sta je ono hoce da izbace Britaniju iz EU, kazu novinari ono sto nije uspio Napoleon uspio je Sarkozi. . osvojio citavu Evropu. .

[AppleBoy]

Ostalima hvala na čestitkama

I ja se priključujem čestitkama

Hvala na info o Hrvatskim NATO troškovima. Od ulaska u NATO, da li su budzetski rashodi Hrvatske za odbranu rasli ili su uglavnom stabilni (na primjer, pratili stopu inflacije) ?

[bracodubrovnik]

I ja se priključujem čestitkama

Hvala na info o Hrvatskim NATO troškovima. Od ulaska u NATO, da li su budzetski rashodi Hrvatske za odbranu rasli ili su uglavnom stabilni (na primjer, pratili stopu inflacije) ?

Hvala na čestitki

Proračunski rashodi za Ministarstvo obrane su padali jer se štedjelo, ali također se ulaskom u NATO smanjila potreba za velikim brojem profesionalnih vojnika pa samim tim i pješačkog naoružanja i opreme. Došlo je i do ukidanja služenja ročne vojske, što također zahvaljujemo NATO-u, a što je također bitno utjecalo na manje troškove Ministarstva obrane. Ročna vojska više nije obavezna nego je na dragovoljnoj bazi za ograničeni broj ljudi koji nakon odsluženja imaju priliku potpisati profesionalni ugovor. Uglavnom NATO nam je zasad donio uštedu u proračunu. Rashodi će u nekom dugoročnom periodu rasti jer Hrvatska mora nabaviti nove borbene avione, obnoviti i modernizirati postojeće kopneno naoružanje te nabaviti nekoliko novih borbenih brodova ali to bi morali bez obzira na ulazak u NATO. Ovo je nestabilno okruženje pa se mora izdvajati za modernizaciju i nabavu naoružanja, ali je ulazak u NATO omogućio da ta količina bude bitno manja od one koju bi morali nabavljati da nismo u NATO-u.

[autodijagnostika]

12 Dec 2011. 00:02

Anketa: Skoro polovina Njemaca ne vjeruje u EU

U jeku velike krize zajedniče evropske valute eura, skoro polovina Njemaca vjeruje da bi njihovoj državi bilo bolje da nije u Evropskoj uniji EU, pokazalo je najnovije istraživanje javnog mnjenja.

U istraživanju koje je organizovao "Bild am Zontag", takav stav iznijelo je 46 odsto anketiranih, dok jedan odsto manje smatra da bi Njemačkoj bilo gore bez Evropske unije.

Pored toga, prvi put više od polovine Njemaca, odnosno 51 odsto, smatra da euro nema budućnost, dok u zajedničku valutu i dalje vjeruje 44 odsto građana Njemačke, prenosi DPA.

[Hari Krisna]

"Elektrošok" za Sarkozija

16. januar 2012.

ShareSvi komentatori su saglasni da je sniženje rejtinga veliki udarac za Nikolasa Sarkozija koji je u poslednjoj godini dana kao glavni cilj svoje politike istakao upravo očuvanje ocjene AAA. Gubitak te ocjene, makar i minimalni, kao u slučaju Francuske, znači da kamate mogu ići, po procjeni francuske vlade, i do 3,7 odsto (trenutno iznose 3,08 %), što se automatski prevodi u pritisak od daljih 6 milijardi eura godišnje na francuski budžet. (Iz Pariza specijalno za Portal Analitika) Odluka Standard & Poor’s - jedne od tri agencije, pored Moody’s i Fitch u svijetu koje ocjenjuju finansijsku stabilnost jedne zemlje - da Francuskoj smanji ocjenu sa AAA na AA+, u međunarodnim finansijskim krugovima je samo potvrdila njihovu već višemjesečnu politiku opreza u davanju zajmova Francuskoj. Ipak njeno objavljivanje 13. decembra, izazvalo je pravi potres u zemlji i ugledni Le Monde je naziva elektrošokom za predsjednika Sarkozija. Liberation, drugi tiražni dnevni list, govori o udaru groma... Bez obzira na ta više ili manje uspjela poređenja efekata ocjene Standard&Poor’s svi komentatori se slažu da je ovo veliki udarac za Nikolasa Sarkozija koji je u poslednjoj godini dana kao glavni cilj svoje politike istakao upravo očuvanje ocjene AAA. Šta znači ocjena AAA : Finansijska agencija Standard&Poor’s koja postoji više od sto godina, posle tridesetogodišnje pauze počela je 1975. godine, ponovo da ocjenjujefinansijsku stabilnost zemalja. Sada je 127 zemalja u njenoj kompetenciji i ocjene služe investitorima da procijene rizik davanja zajma nekoj zemlji ili instituciji čiji je ona garant, odnosno da odluče o visini kamate za taj zajam. Najveća ocjena AAA se daje zemljama sa stabilnom ekonomijom, stabilnim ekonomskim rastom, malim budžetskim deficitom i pozitivnim spoljnotrgovinskim balansom. Znači da investitori traže i najmanju kamatnu stopu (u evropskim okvirima Njemačka sada uživa najmanju stopu - 1,76 odsto). Gubitak te ocjene, makar i minimalni, kao u slučaju Francuske, znači da kamate mogu ići, po procjeni francuske vlade, i do 3,7 odsto (trenutno iznose 3,08 %), što se automatski prevodi u pritisak od daljih 6 milijardi eura godišnje na francuski budžet. Ovo sa svoje strane znači dalje smanjenje budžetske potrošnje, povećanje PDV, poreza na prihod i kamata na kredite, tj. Francuzi koji već žive u recesiji - teško da vide izlaz iz tunela… Francuska politička scena : Za sada je ocjena renomirane agencije još uvijek samo predmet političkih obračuna u predizbornoj kampanji jer ostaje tri mjeseca do novih predsjedničkih izbora. Naravno, reakcija vlasti je da se smanji i relativizuje značaj gubitka rejtinga. Predsednik Vlade Fransoa Fijon, na konferenciji za štampu 14. januara, ističe da ova « ocjena predstavlja upozorenje koje ne treba ni dramatizovati niti podcijenjivati » i da su » agencije koje daju ocjene korisni barometri, ali one ne kreiraju francusku politiku » i da zaključi, navodeći obrazloženje Agencije, da je francuska ekonomija stabilna, raznovrsna i sa visoko kvalifikovanom radnom snagom. Ipak, prećutao je da je ocjena praćena mišljenjem o « negativnoj perspektivi » i mogućnosti da se u narednim mjesecima ocjena još više smanji. Socijalistički predsjednički kandidat, Fransoa Oland, najozbiljniji protivkandidat Nikole Sarkozija, u intervjuu, koji je dao Le Mondu, podvlači da je to promašaj Sarkozijeve politike i zaključuje da je smanjenjem ocjene « degradirana Sarkozijeva politika, ali ne i Francuska kao država ». Kandidat Modema (Demokratski pokret Francuske), Fransoa Bajru, ističući da je to rezultat pogrešne politike Nikole Sarkozija, ne umanjuje ni odgovornost Socijalističke partije jer je « budžetski deficit trend koja je počeo sredinom devedesetih pod predsjedništvom Fransoa Miterana… » Marina Le Pen, kandidat Nacionalnog fronta, partije ekstremne desnice, podvlači Sarkozijev neuspjeh, smatra da je najveća greška što je Francuska prihvatila euro i koristi priliku da istakne stav svoje partije protiv eura i protiv evropskih integracija. Eva Žoli, kandidat Zelenih smatra da je kriva politika Sarkozija i u ovoj ocjeni vidi poraz takve politike i « njegovih fiskalnih poklona » aludirajući na smanjenje poreza najbogatijim Francuzima. Možda je najzanimljiviji stav Fronta ljevice. Njihov predsjednički kandidat, Žan Lik Melanšon, traži da se prestane sa diktaturom finansijskih institucija i poziva na manifestacije ispred sjedišta agencije Standard&Poor’s. Ipak, svi predsjednički kandidati su svjesni ozbiljnosti situacije i da, u slučaju pobjede, nasleđuju jednu oslabljenu Francusku koja je ispala iz prvog reda evropskih sila. Više se ne radi samo o tome da se „pozlati slika Francuske“ već da se povrati povjerenje stanovništva i uhvatiti u koštac sa ozbiljnim ekonomskim posledicama koje ova ocjena nosi sa sobom. Gubitak ocjene AAA u evropskim okvirima: Francuska je prvi put za poslednjih 36 godina, od kada je ocjenjivana, tj. od 1975, izgubila trostruki A. Premda je to izazvalo pravi psihološki šok, trenutne predizborne preokupacije francuskih predsjedničkih kandidata i „franko-francuske“ diskusije o posledicama ove ocjene, treba sagledati u okvirima uloge Francuske u ovirima Evropske unije. Naime, gubitak ove ocjene ne slabi samo Francusku nego će imati i velike posledice po već oslabljenu zonu eura. Uostalom, veliki dio obrazloženja svoje ocjene Standard&Poor's je bazirao na konstataciji da Francuska trpi zbog „produbljivanja političkih, finansijskih i monetarnih problema euro zone“ Analizom ocjena ove agencije koje se odnose na zemlje euro zone, jasno je da je samo Njemačka uspjela da zadrži ocjenu AAA sa stabilnom perspektivom; Holandija, Finska i Luksemburg su i dalje nosioci trostrukog A, ali sa negativnom perspektivom. Tri A je izgubila i Austrija, dok je čak sedam zemalja ove zone izgubilo dosadašnji rang ( Italija se spustila za dvije ljestvice i sa ocjenom BBB+ sada pregovara zajmove uz kamatu od 7,5%). Njemački teret: Zaključak da je Njemačka sada najača zemlja u Evropi, znači i da na nju pada najveći teret očuvanja eura i evropske ekonomske stabilnosti. Ona je sada praktično i jedini ozbiljni igrač na evropskoj sceni. Dogovori iz doba „Merkozija“ kada su kancelarka Angela Merkel i predsjednik Nikola Sarkozi odlučivali o mjerama za spašavanje evropske privrede, sada su pod velikim znakom pitanja. Pokretanje Mehanizma evropske stabilnosti (MES) rizikuje da bude mnogo teže nego što se predviđalo: 500 milijardi eura za njen kapital trebalo je da u najvećoj mjeri osiguraju Njemačka (27 odsto) i Francuska (20 odsto). Isto tako, moguće je predvidjeti da će Francuska morati da smanji i svoje učešće u finansiranju Evropskog fonda za finansijsku stabilnost (FESF), do sada je bila odmah iza Njemačke po veličini učešća. Međutim, i ove evropske institucije su oslabljene gubitkom poena zemalja članica. Ocjena AAA, FESF-a je sada ugrožena i kamate na njene zajmove će se neumoljivo povećati, što sa svoje strane znači da će se pomoć Grčkoj , Portugaliji i Irskoj koštati mnogo više. A sve to dalje još više ugrožava euro.... Na kraju, ostaje pitanje da li treba podnositi diktat agencija za ocjenjivanje? Bez obzira na kritike na njihov račun koje su sve brojnije - Barak Obama je čak i predložio konkretne mjere protiv njih, kada su u avgustu 2011. SAD izgubile ocjenu AAA - Nikola Demoran u svom uvodniku u Liberasionu od 14. januara zaključuje da su pokazale da je „njihova moć neokrnjena“ i da će „njihove ocjene, simbolične, bazirane na vjetru, izvučene niotkuda i bez ikakvog legitimiteta i dalje imati olovnu težinu...“ Dragica MUGOŠA

[Hari Krisna]

Martin Šulc izabran za predsjednika Evropskog parlamenta

17. januar 2012.

ShareNjemački socijaldemokrata Martin Šulc (Schultz) izabran je za predsjednika Evropskog parlamenta u naredne dvije i po godine, prenijeli su svjetski mediji. Ukupno 387 evropskih poslanika od njih 670 glasalo je za Šulca koji će na čelu Evropskog parlamenta zamijeniti Poljaka Jiržija Buzeka (Jerzy Buzek). Njegovi protivkandidati bili su konzervativac Nirdž Deva i liberal Dijana Volis. Glasanju je prisustvovalo i sedam bivših predsjednika Evropskog parlamenta. Većina poslanika se nada da će novi predsjednik raditi kao što je obećao - da se bolje čuje glas parlamenta u trenutku kada vlade posebno Njemačke i Francuske nastoje da preuzmu vođenje Evropske unije. Martin Šulc poručio je u inauguralnom govoru da će učiniti sve da povrati izgubljeno povjerenje građana u evropski intergativni proces i oživi entuzijazam građana za Evropu. Novi predsjednik Evropskog parlamenta je rekao u govoru, koji je prenijela služba za medije predsjednika Evropskog parlamenta, da je uloga predstavnika evropskih naroda svedena na "štancovanje sporazuma koje su u zadnjim odajama u Briselu dogovorili predstavnici vlada". On je rekao da je cijena takvog stanja stvari već plaćena, jer je EU u cjelini postala tlo gdje se razvijaju antievropska osjećanja. - Uloga Evropskog parlamenta mora sada da osigura poštovanje principa demokratije i osnovnih prava i sloboda, istakao je Šulc i dodao da sebe vidi kao predsjednika jedne od tri najvažnije evropske institucije, te da mora da učini sve da bi obezbijedio da riječi članova Evropskog parlamenta dobiju na težini. Martin Šulc (56) je sa 18 godina ušao u njemačku Socijaldemokratsku partiju.Za poslanika Evropskog parlamenta izabran je 1994. godine, a od 2004. predvodi socijaliste u parlamentu.

[Hari Krisna]

Hrvatska: Zatvaranje biračkih mjesta u 19 h

22. januar 2012.

ShareOko 4,5 miliona birača u Hrvatskoj danas ima pravo da glasa na državnom referendumu o tome da li žele Hrvatsku u Europskoj uniji. Biračka mjesta otvorena su od 7 do 19 sati, a odgovara se na pitanje "Jeste li za članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji?" Do 16 sati glasalo je 1.316.053 glasača ili 33,79 posto ukupnog broja glasača, stoji u izvještaju Državnog izbornog povjerenstva. Po gradovima najviše je izašlo u Čakovcu njih 43.61 posto, a potom u Zagrebu njih 40 posto. Najmanje ih je izašlo u Vukovaru, svega 24 posto. U isto vrijeme, u 16 sati, za vrijeme posljednjih parlamentarnih izbora u to vrijeme bilo je izašlo 46 posto birača. Na kraju, odziv na parlamentarnim izborima bio je 62 posto. Do 16 sati zabilježeno je pet postupanja od strane policije, uglavnom zbog pisanja grafita protiv EU. Tako su u Splitu na Pujankama u blizini biračkog mjesta primijećena dva grafita "NE EU" dva grafita "Ne srljajte kao guske u magli", dva grafita "Ne ropstvu, ne okovima, ne EU“ kao i onaj "Stidite se onih koji su dali život za vas, zaokružite protiv". Pojavila su se i tri grafita "NDH". U Stobreču su također primijećeni grafiti "Ne srljajte kao guske u maglu", a u Kaštel Novom "Izdali ste generala za EU Euroslaviju. U Solinu kraj biračkog mjesta osvanuo je i grafit "NE EU YU", a u Sinju "Pozdrav iz Haaga, vaši zarobljeni generali Gotovina, Markač, Tuta, Kordić i ostali". Listić je važeći zaokruži li se jedan od ponuđenih odgovora: "za" ili "protiv". U svakom drugom slučaju, listić se tretira kao nevažeći, a taj glas se pribraja protivnicima Evropske unije. Otvorena su 6.644 glasačka mjesta, od čega na 6.574 redovnih i 70 posebnih glasačkih mjesta. Takođe, glasa se u ukupno 52 države na 106 glasačkih mjesta. Prvo glasačko mjesto već je, računajući prema vremenu u Republici Hrvatskoj, otvoreno, i to u Novom Zelandu, jučer u 19 sati, a glasanje se završava u Los Anđelesu, 23. januara u 4 sata.

[Hari Krisna]

Srećno komsijama i sretno trosili oko 3,5 milijarde eura

Hrvatska rekla „Da“: Na 98 posto obrađenih glasova, za EU glasalo 66,2 posto

22. januar 2012.

ShareNa referendum u Hrvatskoj o ulasku u EU, je izašlo ukupno 43,67 posto birača, od čega je njih 66,25 posto glasalo za ulazak u Evropsku uniju, dok je protiv bilo 33,15 posto. Do 22 sata obrađeno je 99,11 posto glasova. Nevažećih listića je bilo 11.004 odnosno 0,56 posto, javlja 24sata.hr. Riječ je o prvim zvaničnim rezultatima.

[minjo]

Ako budu nama pravili zajebacije na Kerasoviće ka' što su njima slovenci na Bregani,zaboravićemo na čestitkama.Nego,odmah da počni razgovori ,jedna traka na graničnom prelazu za MNE pasoš.

[Rave92]

Ne vjerujem da ce da prave posebnu traku za nase gradjane , vec ce da bude jedna za EU gradjane, druga za ostale .

[minjo]

Kad je mogla na Bregani traka za HR može i na Karasovićima traka za MNE.Aj zimi,sve jedno,ali ljeti

[Rave92]

To treba onda odmah traziti jer ce sigurno sad krenuti sa organizacijom granicnih punktova.

[minjo]

Evo nas odmah iza Islada u EU pitanje dana , e da su svi ovako "informisani" u EU,pa da se neko zajebe da nas primi
http://www.telegraph.co.uk/news/worl...-EU-queue.html

[Rave92]

To je uopste i glupo negirati, samo da ne ostane princip regate.

[Pirun]

interesuje me kako kritičari režima i pojedinci koji podržavaju akcije bunta gledaju na ovu podršku Britanije vladi Igora Lukšića. hvala.
=============
Kameron: Velika Britanija podržava evropske integracije Crne Gore

Britanski premijer Dejvid Kameron uputio čestitku premijeru Igoru Lukšiću na progresu koji je Crna Gora ostvarila u evropskim integracijama EU i podržao Crnu Goru na evropskom putu.U pismu premijera Velike Britanije, koje je danas uručeno predsjedniku Lušiću, između ostalog se ističe:“Želim da Vam izrazim čestitke na progresu koji je Crna Gora ostvarila u pravcu članstva u Evropskoj uniji na sastanku Evropskog savjeta. Kao što znate, Ujedinjeno Kraljevstvo čvrsto podržava težnje Crne Gore za pristupanjem EU. Raduje me što je Savjet imao zadatak da ispita implementaciju reformi u Crnoj Gori u vezi s otpočinjanjem pregovora u junu i što je u tom smislu pozvao Komisiju da predstavi predloženi okvir za pregovore. Ove korake ja vidim kao jako važan napredak u daljem procesu, napisao je Kameron u pismu objavljenom na sajtu Vlade Crne Gore.Kameron je istakao da će dosadašnji progres povoljno uticati prilikom pregovora Crne Gore sa EU, a da se posebna pažnja mora obratiti na vladavinu prava i borbu protiv korupcije:"Ubijeđen sam da se slažete da je potrebno da Crna Gora zadrži pozitivni momentum koji je Vaša Vlada uspostavila na reformskom putu, u susret formalnom otvaranju procesa pregovaranja. Progres koji je do sada ostvaren će Crnoj Gori biti od velike koristi kad pregovori počnu. Kako je Evropski savjet naglasio, oblast vladavine prava, a posebno borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, će zahtijevati posebnu pažnju. Pruža mi zadovoljstvo što naša Ambasada pruža podršku Vašim naporima da spriječite korupciju u javnim ustanovama i nadam se da ćemo uspjeti da i u budućnosti prepoznamo prilike za saradnju i podršku Vašim reformskim naporima.Radujem se saradnji sa Vama u budućnosti”, navodi se u pismu premijera Velike Britanije Dejvida Kamerona.

[milovan]

Forsira CGu, da se osveti ISLANDU, sto su pokrali BRITANSKE STEDISE, OPSTINE I FONDOVE, jedno STOTINAK MILIJARDI DOLARA, sa Holandjanima i drugim LAKOMIM INVESTITORIMA, ISLAND JE IMAO BANKARE "SAMPIONE".

[opmne]

interesuje me kako kritičari režima i pojedinci koji podržavaju akcije bunta gledaju na ovu podršku Britanije vladi Igora Lukšića. hvala.
=============
Kameron: Velika Britanija podržava evropske integracije Crne Gore

Britanski premijer Dejvid Kameron uputio čestitku premijeru Igoru Lukšiću na progresu koji je Crna Gora ostvarila u evropskim integracijama EU i podržao Crnu Goru na evropskom putu.U pismu premijera Velike Britanije, koje je danas uručeno predsjedniku Lušiću, između ostalog se ističe:“Želim da Vam izrazim čestitke na progresu koji je Crna Gora ostvarila u pravcu članstva u Evropskoj uniji na sastanku Evropskog savjeta. Kao što znate, Ujedinjeno Kraljevstvo čvrsto podržava težnje Crne Gore za pristupanjem EU. Raduje me što je Savjet imao zadatak da ispita implementaciju reformi u Crnoj Gori u vezi s otpočinjanjem pregovora u junu i što je u tom smislu pozvao Komisiju da predstavi predloženi okvir za pregovore. Ove korake ja vidim kao jako važan napredak u daljem procesu, napisao je Kameron u pismu objavljenom na sajtu Vlade Crne Gore.Kameron je istakao da će dosadašnji progres povoljno uticati prilikom pregovora Crne Gore sa EU, a da se posebna pažnja mora obratiti na vladavinu prava i borbu protiv korupcije:"Ubijeđen sam da se slažete da je potrebno da Crna Gora zadrži pozitivni momentum koji je Vaša Vlada uspostavila na reformskom putu, u susret formalnom otvaranju procesa pregovaranja. Progres koji je do sada ostvaren će Crnoj Gori biti od velike koristi kad pregovori počnu. Kako je Evropski savjet naglasio, oblast vladavine prava, a posebno borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, će zahtijevati posebnu pažnju. Pruža mi zadovoljstvo što naša Ambasada pruža podršku Vašim naporima da spriječite korupciju u javnim ustanovama i nadam se da ćemo uspjeti da i u budućnosti prepoznamo prilike za saradnju i podršku Vašim reformskim naporima.Radujem se saradnji sa Vama u budućnosti”, navodi se u pismu premijera Velike Britanije Dejvida Kamerona.

Obicna kurtoazija.

Da mu se zahvalimo sad je struja jeftina i privatizacije postene, nezaposlenosti skoro i nema . . .

[Hari Krisna]

Ako je ova cestitka stigla juce onda je Kameron malo prikasnio jer svi su već cestitali taj strasni uspjeh koji nas ocekuju u junu. Ako su oni objavili staru cestitku onda će uskoro biti jos ihaaaaa takvih i treba cekati cestitku Kola, Tacerke i starijeg Busa. Treba se samo nadati da su obezbijedili veliki server za sve te cestitke za razne uspjehe i na krunu toih uspjeha ulazak u EU 2251 godine

[niksicanin 24]

Pogledao sam samo naslov u jednim dnevnim novinama. Je li se Rocen zahvalio Milacickoj?

[Maja]

Za jednog činovnika u Briselu građani ce izdvajati 91.000 eura

05. februar 2012.

Share Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija MVPEI predložilo je na posljednjoj sjednici Vlade Crne Gore da se pojačaju kapaciteti u Misiji Crne Gore pri Evropskoj uniji u cilju jačanja kapaciteta za otpočinjanje pregovora, prenose Dnevne novine. Osoblje koje pođe u Misiju biće izjednačeno sa diplomatskim osobljem koje trenutno boravi u Briselu, što znači da će dobiti i odgovarajuće zvanje, a to je uglavnom I, II ili III sekretar. Kadrove koji se nađu u Briselu plaćaće institucije i organi koji ih pošalju. U informaciji MVPEI-a kaže se da raspon plata od I do III sekretara nije veliki, pa su kao prosjek dali mjesečno primanje II sekretara čija neto plata iznosi 2.695 eura, a za mjesečnu stanarinu dobija 1.950 eura. Na godišnjem nivou, poreski obveznici Crne Gore za troškove samo jednog II sekretara izdvajaće 91.487 eura.

Fina djeca.

Hvala Lepo

[Rave92]

Koliko po tebi Majo treba da bude plata sekretaru u Briselu?

[Hari Krisna]

Rave, nije to neka prevelika plata jer nas toliko otprilike kosta i jedan poslanik, ali je problem sto se tako ne racunaju troskovi i sto oni vazda pokazu pola istine. Na primjer ne kazu koliko mi u toj misiji imamo sekretara pa od koliko je ta srednja...
Da su htjeli pokazati prave troskove mogli su reci da su kompletni troskovi Misije sa platama, dnevnicama, hotelskim racunima, taxi pretplatama.... X tamo je zaposleno Y ljudi pa sami izracunajte prośecno. Sto se tice stana bogomi su izdasni jer superrrr stancic ili kako kazu studio se nadje za 650 eura

[Rave92]

Rave, nije to neka prevelika plata jer nas toliko otprilike kosta i jedan poslanik, ali je problem sto se tako ne racunaju troskovi i sto oni vazda pokazu pola istine. Na primjer ne kazu koliko mi u toj misiji imamo sekretara pa od koliko je ta srednja...
Da su htjeli pokazati prave troskove mogli su reci da su kompletni troskovi Misije sa platama, dnevnicama, hotelskim racunima, taxi pretplatama.... X tamo je zaposleno Y ljudi pa sami izracunajte prośecno. Sto se tice stana bogomi su izdasni jer superrrr stancic ili kako kazu studio se nadje za 650 eura

Znam ja sve to, ali cini mi se da je bas u Briselu najvise zaposlenih, i eventualno u Vasingtonu. Ove druge ambasade nemaju bas toliko osoblja, sto je i normalno jer nismo velika zemlja niti imamo neki interese tamo.

[chucknorris]

Grcka..