Svaka ti cast. Zelim ti uspijeh!Originally Posted by cartuning kotor
Active Member
svaka cast za clanakhttp://javniservis.me/2011/11/14/crnogorski-ultras/
(piše: običan građanin)Pita li se neko gdje je ovih dana „osramoćeni“ gradonačelnik opštine Budva, naše presvete metropole turizma. Šta li radi jatak mnogih kriminalaca koji se skrivaju po Budvanskim hotelima čekajući neka bolja vremena? Da li je ozdravilo koljeno ove ljudske gromade, učesnika sudskog procesa optuženog za podkradanje opštinskog budžeta?
Ako Vas muče ova pitanja kao što su mene mučila nemojte biti zabrinuti. Naš dragi Rajko je na liječenju u Pragu. Ispostavilo se da je stajanje na tribinama na minusu od par stepeni idealna terapija za brz oporavak i nastavak suđenja. To je lično propisao njegov kolega M.M. vrsni doktor, a sve u korist što većeg uspjeha Crne Gore u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Hladnoća je „okidala uši“ te večeri ali Kuljača nije mario. Njegovo srce je bilo ispunjeno toplinom dok je hrabro uzvikivao „Ti si naša prva ljubav (prva banka) . . .“
this is pointless
Active Member
Svaka ti cast. Zelim ti uspijeh!
submarine
http://www.vijesti.me/vijesti/poskup...a-clanak-46822 samo0 poskupljenja iiiiiiidemoooooooooooo wooohooooooooooooo
Risk , is what makes life worth living
Never a failure, always a lesson!
New Member
Za A+A.
Korupcija je ne samo milione ili tisuce, a i jedan rubalj. Neke taj jedan rubalj smatraju sitnicom. Naprimjer, saobracajni milicajac, lekar u bolnici, cinovnik komunalnog-stambenog svi su to ljudi koji stalno od nas dobijaju neke pare da nas puste, da se brinu o nasem rodjaku, da prate nas zahtjev, papire i td. i td. Kazem za sebe, kriv sam zato sto u svom zivotu nekoliko puta davao pare u tim situacijama. Opet ponovim, vecina nasih sunarodnika to ne smatra korupcijom, nego jedinim mogucim izlazom. A za korupciju misle da je to negdje na "vrhu", u svijetu debelih para i visokih fotelja.
Ako niste ( i Vasa supruga i stari) nikad u svom zivotu davali bar ijedan rubalj, onda ja skidam kapu. Vi ste rijetki primjer postenog covjeka.
Govoreci da "smo mi spremni za davanje mita" mislio sam na gore navedeni primjeri. Ne pokusavam da "zacrnim" nasu naciju, nego taj sistem i krupne i sitne korupcije koji je pojeo nase drustvo. Ako nisam upravu, objasnite gdje sam pogrijesio.
Active Member
Cuj Jaroslave. Ti znas da se ovo kod nas zove "накликать беду" t.j. "pozvat nesrecu". Ako budemo svaki put spominjali korupciju u Rusiji onda ce ona nas nac i u Crnoj Gori. Ako budemo odlucili odrec se svega losega bit ce bolje i za nas, i za Crnogorce, i za Crnu Goru.
Eto pitanje za tebe - insistiras li svaki put da bi prodavac izdaje fiskalni racun? Jesi li ikad kupovao u CG robu "mimo blagajne"?
Ja naprimjer imam racun za skoro svaki ekser u mojoj kuci, za svaki kamencic za svaki pregrst pjeska ...
Ja naprimjer deklariram svaku manje-vise skupocjenu stvar koju uvozim u CG i platim carinu ...
Ja naprimjer prije svega ispunjavam svako prometno pravilo (koliko bi ono glupo ne izgledalo) da ne bih kasnie trebao platit kaznu ili korumpirat saobracajca ...
Toliko o Rusima i o "korupciji u malom razmjeru".
Last edited by A+A; 14-11-11 at 12:30.
New Member
Krivi smo mi!
Vijesti, 15.11.2011.
Danci uvijek plaćaju porez
Bez obzira na to da li su Danci previše, a Crnogorci premalo plaćeni ili obratno, činjenica je da dok zaposleni u Crnoj Gori proizvede 1 euro, Danac je već proizveo 6 eura
Ana Krsmanović
Autorka je pomoćnica ministra finansija Crne Gore
Stiven Hoking, čuveni kvantni fizičar, u svojoj knjizi “Velika zamisao”, kaže da ne postoji jedna jedinstvena istorija, tj. jedan događaj koji svi vide jednako, već da svaki posmatrač ima svoj doživljaj događaja. Na isti način, mjerenje određene veličine u fizici zavisi od toga ko je mjeri. Na primjer, ako neko u avionu prošeta do svog kolege koji sjedi dva mjesta ispred njega pređena razdaljina je 1,5 metar. Posmatraču na zemlji pređena razdaljina je 2,08 km (avion se kreće najmanje 500 km na sat, a 15 sekundi je potrebno da se pređe razdaljina od 1,5 m).
Isto se može primjetiti u postupku vrednovanja rada; nama pojedincima je rad koji obavljamo, po pravilu, uvijek vredniji od zarade koju imamo, dok poslodavci to vjerovatno vide drugačije.
Cilj ovakvog uvoda jeste da se ilustruje tvrdnja da postoje uvijek najmanje dvije strane iste priče. Obično gledamo stranu koja nam se više sviđa.
Stanovnici Danske su, prema istraživanjima o kvalitetu života, najzadovoljniji narod na planeti. Svi znamo ili smo čuli da je sistem socijalne zaštite u zemljama Zapadne Evrope, kao što je Danska, velikodušan, da su naknade za nezaposlene i socijalna davanja mnogo veća nego u Crnoj Gori. Nikad se ne pitamo kako je to moguće i kako se taj trošak finansira, već samo primjećujemo da je npr. kod nas iznos “zarade doktora u javnoj zdravstvenoj ustanovi niži od socijalne pomoći u Evropi”. Takođe, znamo da je prosječna zarada u Danskoj 4 puta viša u odnosu na zaradu u Crnoj Gori, a nikad se ne pitamo kako je tako nešto moguće. Da li možda danska vlada više voli svoje građane od vlade u Crnoj Gori? Da li danska vlada bolje upravlja poreskim prihodima ili uspješnije “primorava” poslodavce da više plaćaju zaposlene?
U slučaju Danske imamo odgovore iako ih, u skladu sa uvodnim razmatranjima, neće svako razumijeti na isti način.
Na sastanku sa predstavnicima Danske konfederacije sindikata, jedna od prvih rečenica koje smo čuli bila je: “Mi uvijek plaćamo porez!”. Danci plaćaju porez na zarade, kapitale dobitke, naknade za nezaposlena lica, socijalnu pomoć, penzije, jednom riječju - na sve. Prosječna efektivna poreska stopa, koju plaćaju Danci, je 42%, tj. na svaki euro koji zarade 42 centa daju državi u vidu poreza. Ovih 42 centa od 1 zarađenog eura ne uključuje doprinose za penzije.
Ukoliko Danac želi da dobije naknadu za nezaposlene kad ostane bez posla, plaća dodatno do 8% bruto plate, zavisno od fonda, budući da je osiguranje od nezaposlenosti dobrovoljno. Maksimalan iznos naknade je 90% zarade (samo za one koji imaju platu ispod prosjeka), a maksimalno trajanje je dvije godine, što zavisi od toga koliko dugo se plaćaju doprinosi. Naravno, porez na naknadu se plaća. Ukoliko zaposleni nije plaćao doprinos, onda dobija socijalnu pomoć na koju takođe mora platiti porez.
Stopa poreza na dobit kompanija je 25%, kao i stopa PDV-a. U Crnoj Gori, ove poreske stope su 9% i 17%. Poreski prihodi Danske čine oko 55% BDP-a, u Crnoj Gori i porezi i doprinosi čine nešto oko 35% BDP-a. Dakle, Danska uzima svojim građanima više poreza/novca, da bi ta sredstva kasnije raspodijelila uz, naravno, određeni administrativni trošak. Svaki komplikovaniji poreski sistem i komplikovaniji sistem socijalne zaštite podrazumijeva i veći administrativni trošak. Ukoliko bi porezi u Crnoj Gori bili viši, a sistem komlikovaniji (progresivno oporezivanje, izuzeci, posebni poreski tretman i sl.), administracija takvog sistema bi bila značajno skuplja i sa postojećih 0,3% BDP-a povećala bi se na približno 0,6% BDP-a, koliko složeniji poreski sistem košta građane i privrednike u Danskoj.
Osim poreskog tretmana socijalnih davanja, posebnost danskog modela čini i način organizacije i rada sindikata, kao i njihova uloga. Štrajkovi su u Danskoj dozvoljeni samo u periodu pregovora oko kolektivnih ugovora. Nakon potpisivanja kolektivnog ugovora, štrajkovi nijesu dozvoljeni, a njihovi inicijatori se kažnjavaju. Isto tako, sindikati ne smiju da podstiču na štrajk, budući da je takva aktivnost kažnjiva. Članstvo u sindikatu košta nekih 80 do 90 eura mjesečno.
A sad da se posvetimo pitanju kako je moguće da Danci imaju mnogo veće zarade nego Crnogorci. Prosječna bruto zarada u Danskoj je otprilike 4 puta viša od zarade u Crnoj Gori, dok su zarade u neto iznosu više nešto preko 3 puta (ne smijemo zaboraviti efektivnu poresku stopu od 42%). Zbog čega je to tako? Odgovor je jednostavan – produktivnost rada Danaca je veća od produktivnosti rada Crnogoraca. Za jednu godinu, Danac proizvede 87.500 eura BDP-a, dok Crnogorac proizvede 14.600 eura BDP-a (podaci Evropske komisije), što znači da je produktivnost prosječnog zaposlenog u Danskoj za približno 6 puta veća od produktivnosti prosječnog zaposlenog u Crnoj Gori. Ukoliko ove podatke uporedimo sa zaradama i pretpostavimo da je zarada zaposlenog u Crnoj Gori realno utvrđena, onda su, po pokazateljima produktivnosti, Danci manje plaćeni nego što rade. Prema ovoj analizi, prosječna zarada u Danskoj bi trebala da iznosi oko 4.100 eura umjesto 2.800 eura. Ukoliko dalje, pretpostavimo da su Danci plaćeni tačno onoliko koliko njihov rad vrijedi (što je uvijek subjektivna ocjena i oni se vjerovatno ne bi složili sa tim), onda je prosječni zaposleni u Crnoj Gori previše plaćen i njegova zarada bi trebala da iznosi 480 eura ili za 30% manje nego što je to sad slučaj.
Sa ovim pokazateljima se vjerovatno ne bi složili zaposleni u Danskoj, kao ni u Crnoj Gori, i opet se vraćamo na uvodna razmatranja o tome kako vrijednost/veličina nekog predmeta mjerenja zavisi od toga ko vrši mjerenje. Međutim, bez obzira na to iz kog ugla se posmatra navedeni problem i bez obzira na to da li su Danci previše, a Crnogorci premalo plaćeni ili obratno, činjenica je da dok zaposleni u Crnoj Gori proizvede 1 euro, Danac je već proizveo 6 eura.
Da li su navedene činjenice uzrok za jednu trećinu nižu ocjenu kvaliteta života u Crnoj Gori u odnosu na Dance? Moguće. Ali na drugoj strani, Crnogorci su zadovoljniji životom od većine novih članica EU i zemalja u regionu. Crnogorci su zadovoljniji i od preko 400 miliona stanovnika u Evropi i od preko 5,5 milijardi stanovnika planete.
I na kraju dok Danci uvijek i na sve plaćaju porez, Crnogorci plaćaju porez, ali ne baš uvijek i ne na sve.
Tako mi dobro uz ovo ide,
Samo sto "Milosevic" treba azurirati...
Daj vise odmora jeziku nego rukama.
submarine
http://www.vijesti.me/vijesti/milivo...i-clanak-47037 ovako to rade majstori
Risk , is what makes life worth living
Never a failure, always a lesson!
submarine
http://www.vijesti.me/vijesti/crnogo...e-clanak-47020 i studenti bi da rade a i firme da ih podrze , odaziv saka ljudi samo ;p
Risk , is what makes life worth living
Never a failure, always a lesson!
Forum Resident
Nijesam u toku,je li Medojević tražio da kupimo borbenu avijaciju protiv vehabija
Kako je završila njegova inicijativa o saslušanju direktora ANB o vehabijama?
Ludilooooo
Forum Resident
Svaka ptica na kraju doleti svome jatu... Valjda je prošao test srpskih kolega kada se po Njemačkoj nedavno izrugivao Crnoj Gori i jeziku naroda iz kojeg je potekao...
----------------------------------------------------------------------------------------
Portal Analitika: 15. 11 2011
Marko Milačić urednik srpskog „Press“-a za Crnu Goru
Srpski dnevni list „Press“ sjutra će objaviti prvi broj izdanja za Crnu Goru, za čijeg je urednika izabran novinar Marko Milačić, kolumnista Vijesti i nekadašnji novinar RTCG. „Urednička i novinarska ekipa Press-a na čelu sa glavnim i odgovornim urednikom Veljkom Lalićem, izuzetno je mlada i obrazovana. Tim koji vrlo često pokreće afere koje ostali listovi, mogu slobodno reći, ne smiju. Slikovit primjer: u okviru publikovanja biografija najvažnijih Srba 20. vijeka u izdanju Press-a naći ćete i Emira Kusturicu i Zorana Đinđića“, kazao je Mulačić za Vijesti.
On je dodao da će se crnogorsko izdanje fokusirati na analize, intervjue, komentare, kolumne. Kako je kazao, to treba da bude ugao, „a ne agencijsko novinarstvo i dnevni događaji koje u vrijeme interneta i ostalih brzih medija treba podrediti tekstovima kojima se pokušava odgovoriti na pitanje – zašto.“
„Na kraju, ko čita kolumne sa moji potpisom, biće mu sasvim jasno koji ugao, pravac i smjer može da očekuje u Press-u. Jednom riječju – presing“, dodao je Milačić.
ORA ET LABORA
http://elre-montenegro.blogspot.com/
Forum Addict
Drugacije receno "i vrana je ponekad 'tica selica"
Member
MI IMAMO VLADU KOJA SE HVALI SPOSOBNOŠĆU DA SE ZADUŽI
Evo i jedan članak o tome...
PRETI LI cRNOJ gORI DUŽNIČKO ROPSTVO?
Iako je Vlada planirala da se sledeće godine zaduži dodatnih 230 miliona evra, ekonomista Milenko Popović se boji da to neće biti dovoljno. Kako objašnjava, postojeći nivo javne potrošnje neće biti dovoljan da zadovolji sve potrebe. „Jedino što može da sruši ovu projekciju su direktne strane investicije. Međutim, u godinama krize, strane investicije su realne kao što je realno da vam se posreći da nešto dobijete u kockarnici“, kaže Popović. Strane investicije su ove godine manje za oko 40 odsto, a Popović navodi da Crna Gora treba da se okrene industrijskoj proizvodnji, koja je gotovo na izdisaju.
Nacrtom budžeta predviđeno je smanjenje državne potrošnje za svega milion evra, jer su planirani rashodi od 1,252 milijarde evra. Kao takav, budžet nije ni razvojni ni socijalni, kaže predsednik skupštinskog odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović. On dodaje da je jasno da budžet ne bi bio održiv bez novih zaduženja i upozorava da Crna Gora, nakon što se prošle godine zadužila oko 500 miliona evra, ulazu u opasnu zonu prezaduženosti. „Polako se ulazi i zonu velikog zaduženja jer se za tri godine dug prema inostranstvu utrostučio i postavlja se pitanje da li se i koliko dugo može sa ovakvom ekonomskom politikom“, ocenjuje Damjanović.
Zaduživanja
Crna Gora je krajem septembra prošle godine realizovala prvu emisiju evro-obveznica, kojima je prikupila 200 miliona evra. Rok za izmirenje tog duga je pet godina, a u međuvremenu će se u godišnjim ratama otplaćivati kamata koja će ukupno biti skoro 80 miliona evra. Početkom aprila, Crna Gora se još jednom, zbog servisiranja prethodnih dugovanja i krpljenja budžetskih rupa, zadužila za još 180 miliona evra na međunarodnom tržištu kapitala. Novac je ponovo pozajmljen na pet godina, a kamate će, samo za ovu pozajmicu, koštati više od 65 miliona evra. Nakon toga, Crna Gora se i kod Svetske banke zadužila za oko 60 miliona evra.
Profesor Milenko Popović kaže da sadašnji nivo duga, koji je na nivou od oko 44 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP), još uvek nije dramatičan, ali i upozorava da će rasti. „Tim pre jer je realno očekivati da će ova kriza trajati jako dugo - deset, dvadeset godina“, očekuje Popović.
Aleksandar Damjanović navodi da vlada umesto zaduživanju treba da radi na boljoj naplati poreza, izmeni poreske politike i boljoj naplati carina i akciza. „Pitanje je i da li se sa ovakvih rashodima mogu servisirati postojeće obaveze, socijalna davanja i slično. Mislimo da se mora naći prostor za nove prihode, da alternativa zaduživanja vodi u dužničko ropstvo“, ocenjuje Damjanović.
Štrajkovi
Nacrtom budžeta, najveće povećanje rashoda predviđeno je za penzije, socijalna davanja, kamate i zarade budžetskih korisnika, dok su za 25 odsto smanjeni troškovi za subvencije, nabavku opreme, reprezentaciju, putovanja.
Poslednjih godina međunarodne finansijske institucije ukazuju da se mora smanjiti broj zaposlenih u javnom sektoru, ali, i pored raznih najava, vlada još uvek ne pribegava smanjenju državnog aparata. Opozicija i deo nevladinog sektora tvrde da zaposleni u državnoj administraciji i članovi njihovih porodica čine glavno biračko telo vladajuće koalicije.
Očekuje se da naredne godine zarade zaposlenima u javnom upravi i penzije porastu za svega nekoliko procenata. Crnu Goru potresaju štrajkovi zaposlenih u zdravstvu i sudskoj administraciji koji traže povećanje zarada i do 100 odsto. Medicinske sestre i pravnici zaposleni u sudovima imaju zarade oko 300 evra, znatno ispod republičkog proseka.
Vlada ove godine planira i da privatne kompanije pomogne sa 10 miliona evra, za razliku od ove kada ih je pomogla sa 77 miliona evra poreskih obveznika. Najviše novca otišlo je za subvencije Željezari, koja je nakon dve neuspešne privatizacije bankrotirala i Kombinatu aluminijuma, koji je u velikim teškoćama i kome takođe, sudeći prema najavama, preti bankrot.
Preuzeto sa sajta Deutsche Welle
Active Member
Ada čuveni kolumnista Vesti završi u "cijenjenom" Press-u koji je pandan Kuriru u Srbiji i pri tom objašnjava da je najbitnije što je izašlo u tim novinama "Slikovit primjer: u okviru publikovanja biografija najvažnijih Srba 20. vijeka u izdanju Press-a što tamo možete naći i Emira Kusturicu i Zorana Đinđića“Drugacije receno "i vrana je ponekad 'tica selica"
Pa naravno Milačiću da će se naći Đinđić, ako on nije tako onda je to knjiga sa bijelim stranicama od prve do zadnje, a i Nemanju bi trebali zvat krštenim imenom pa i on onda kao čuveni kinematograf mora dobit svoje mjesto
Primjeri cojstva i junastva Crnogoraca i Arbanasa - Marko Miljanov Popovic...
Senior Member
^Ljudi, ako bi birali najtruliju jabuku u crnogorskom sistemu i društvu uopšte, onda je to bez sumnje UCG. Nevjerovatna je količina samovolje, autokratije, poltronstva, straha i na kraju krajeva korupcije i kriminala u svim njihovim institucijama.
Ovo sam prije par mejseci napisao na temi o studenskim protestima.
__________________________________________________ ______
DEKANI SA PARTIJSKOM KNJIŽICOM
SDP i DPS sistemski kontrolišu i profesore na Univerzitetu
Suština je uvući profesore u partijske strukture nudeći im napredovanje i dodatnu zaradu preko raznih projekata i vrbovati sposobne studente
Podatak da vlast nastoji da kontroliše Studentski parlament, s obzirom na to da je predsjednik te studentske organizacije Petar Golubović član SDP-a, samo je jedan od pokazatelja da je skoro kompletno visoko školstvo u rukama vladajućih stranaka.
Čak i letimičan pregled rukovodeće strukture u rektoratu i na fakultetima daje sliku vladajućih partija koje šire uticaj preko profesorskih kabineta i amfiteatara, kao i preko svojih ministarstava, uprava, zavoda, agencija...
Suština je uvući profesore u partijske strukture nudeći im napredovanje i dodatnu zaradu preko raznih projekata i vrbovati sposobne studente.
Godinama unazad nezvanične informacije iz vladajućih krugova govore da je prilikom formiranja koalicije neformalno definisano da Ministarstvom prosvjete rukovode kadrovi DPS-a, a da je SDP-u “na raspolaganje” dat državni Univerzitet.
Dobro upućeni u prilike na Univerzitetu tvrde da su u manjini aktuelni dekani sa partijskom knjižicom, ali da oni, koji je nemaju, podržavaju SDP.
Preko partije do funkcije
To je slučaj i sa rektorom Predragom Miranović, za koga kolege tvrde da je simpatizer SDP-a, dok je prorektor Zdravko Uskoković član te partije. Prorektorka Mira Vukčević takođe je naklonjena SDP-u.
Kadar SDP-a je i dekan Ekonomskog fakulteta Milorad Jovović, kao i njegov kolega sa Elektrotehničkog i brat nekadašnjeg rektora Ljubiše Stankovića, Srđan Stanković.
Dekani kotorskih fakulteta za pomorstvo i turizam Danilo Nikolić i Tatjana Stanovčić, prema nezvaničnim informacijama, bliži su stavovima socijaldemokrata, što je bio slučaj i sa bivšim dekanom Fakulteta političkih nauka i akteuelnim ambasadorom u SAD Srđanom Darmanovićem.
Iz SDP-a nijesu željeli da odgovore na pitanja koliko je njihovih članova među dekanima državnog Univerziteta, te da li je to imalo uticaj na njihov izbor.Na Pravnom fakultetu je dekan do skoro bio bivši poslanik DPS-a Ranko Mujović, a na Filozofskom je nekadašnji član najužeg rukovodstva DPS-a Blagoje Cerović. Ipak, većina dekana na Univerzitetu Crne Gore je iz SDP-a, uključujući i Rektorat.
Iz SDP-a nijesu željeli da odgovore na pitanja koliko je njihovih članova među dekanima državnog Univerziteta, te da li je to imalo uticaj na njihov izbor.
Šef medijskog pula SDP-a Mirko Stanić kratko je saopštio da neće odgovoriti, između ostalog, i na pitanje da li se radi o zvaničnom unutarkoalicionom dogovoru.
Prema Statutu Univerziteta, rektora bira Upravni odbor te ustanove na predlog Senata. Prorektore takođe bira UO na predlog rektora, baš kao i dekane koje predlažu vijeća univerzitetskih jedinica.
Jovović: Ništa mi SDP nije pomogla
Dekan Jovović potvrdio je u izjavi za “Vijesti” da je bio član SDP-a u vrijeme kada je izabran za dekana. Ipak, smatra da to nije imalo nikakvog uticaja na kolege iz Nastavnog vijeća, koje su tajno glasale: ”Koliko se sjećam samo je jedan glas bio protiv. Mislim da se takav stav Vijeća i kolega ipak zaslužuje profesionalnim referencama, a ne članstvom u bilo kojoj partiji”.
Jovović napominje da je tada bio samo član, ali ne i u organima partije, te da je iz SDP-a istupio krajem prošle godine kada je imenovan u Savjet Centralne banke.
Ipak, kada je imenovan za dekana, o tome je odlučivao UO Univerziteta, na čijem je čelu bio Ljubiša Stanković, tadašnji član Predsjedništva SDP-a.
Stankovića su pojedini profesori i ranije optuživali za politizaciju te ustanove, te za nedomaćinsko upravljanje univerzitetskim stanovima. Na Ekonomskom fakultetu honorarno predaje i potpredsjednik SDP-a i Vlade Vujica Lazović. On je bio dekan prije Jovovića.
Uvecaj!
Stanovi i poslovni prostori
Raspolaganje stanovima i poslovnim prostorima univerzitetskih zgrada još nije zaboravljeno, o čemu govori i prošlonedjeljna rasprava u Skupštini o finansijskom i izvještaju o radu Agencije za elektronske komunikacije, kada su opozicionari podsjetili na rad bivšeg rektora Stankovića.
Poslanici SNP-a i Nove Dragoslav Šćekić i Slaven Radunović ukazali su da su kompanije „Sams” i „Šajo”, na čijem je čelu nekadašnji lider SDP-a Žarko Rakčević, zaradile 2,4 miliona eura pukim posredovanjem u prodaji poslovnog prostora, kojeg su kupili od Univerziteta za 1,6 miliona, a naplatili EKIP-u preko četiri miliona eura.
Na čelu Univerziteta tada je bio upravo Stanković, a nakon što je Radunović konstatovao da u tom poslu ima elemenata za krivično gonjenje, poslanik i potpredsjednik SDP-a Raško Konjević mu je sugerisao da podnese krivičnu prijavu, napominjući da su “cijene nekretnina nakon referenduma u nebo skočile”.
Kako je Univerzitet dopao SDP-u
Profesor Filozofskog fakulteta Srđan Vukadinović kazao je za “Vijesti” da “u određenoj internoj preraspodjeli DPS nije toliko razmišljao o značaju Univerziteta, zbog čega je ta ustanova i dopala SDP-u”.
Vukadinović ističe da za visokoobrazovnu ustanovu nije dobro da predavači, ali i rukovodioci budu politički angažovani.“SDP, kao jedna klasična foteljaška partija, grabi sve ono gdje može i šta može ugrabitit bez obzira na to ima li kapaciteta. SDP posljednjih godina ima potpuni upliv i u visokoobrazovane centre moći. To je počelo od bivšeg rektora (Stanković) koji je jednostavno okupio taj zatvoreni krug ljudi iz SDP oko sebe. To ide i dotle da se i profesori unapređuju odnosno ne unapređuju, shodno partijskom opredjeljenju”, tvrdi Vukadinović.
Vukadinović ističe da za visokoobrazovnu ustanovu nije dobro da predavači, ali i rukovodioci budu politički angažovani.
Prema njegovim riječima, u zapadnom svijetu je normalno da onog trenutka kad neko dobije politički angažman, više ne može predavati na univerzitetu: “Bivši srpski premijer Zoran Đinđić je, onog trenutka kada je postao predsjednik DS, prestao sa predavanjima na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, gdje je bio redovni profesor”.
Vukadinović ocjenjuje da je vrlo vjerovatno da će budžet za visoko obrazovanje ostati isti (13 miliona) i 2013. godine, ali će biti drugačije raspoređen - sedam miliona za državni Univerzitet, četiri Univerzitetu Donja Gorica, a dva “Mediteranu”.
“Budžet univerziteta je smanjen u posljednje dvije godine, što govori o nemoći menadžmenta da vodi tu ustanovu”, dodao je Vukadinović.
BEŠIĆ: To je sticaj okolnosti, a ne plan socijaldemokrata
Profesor FPN-a Miloš Bešić smatra da ukoliko ima istine u tome da je kadar SDP-a većina na državnom Univerzitetu, to nije bio ni plan niti je to namjerno tako napravljeno.
“Smatram da ne postoji podjela institucija između DPS-a i SDP-a. To je sticaj okolnosti. Određeni profesorski kadar je bliži bio SDP-u”, kazao je Bešić.
On je ocijenio da je tačno da Zakon o visokom obrazovanju, kojim su studentima državne ustanove uskraćena brojna prava, ima propusta, ali da nije bila namjera zaposlenih na Univerzitetu da zapostave raspravu na tu temu. “Prosto nijesu imali uticaj na zakonopisca u datom trenutku”, kaže Bešić.
Pejović upozoravao na ulogu vrha SDP-a
Tokom izbora za rektora 2008. godine, sa kandidaturom Miranovića nijesu se slagali ostali kandidati.
Profesor Građevinskog fakulteta Radenko Pejović tada je kazao da je znatno prije raspisivanja izbora, formirana vrhuška od dijela prorektora i dekana, na čelu sa Ljubišom Stankovićem, koja je za "budućeg rektora projektovala Miranovića, a za predsjednika Upravnog odbora Univerziteta Srđu Stankovića, a sve se dešava pod pokroviteljstvom grupacije SDP”.
Pejović je i tada upozoravao da je Stanković član Predsjedništva SDP-a, te da su na djelu neprimjerena lobiranja, pritisci i ucjene na članove Senata i fakultetskih vijeća koja biraju rektora.
__________________________________________________ ____
Sad su takli u osinjak.
Last edited by johnny bravo; 16-11-11 at 12:14.
Forum Addict
Vijesti, 15.11.2011.
Danci uvijek plaćaju porez
Bez obzira na to da li su Danci previše, a Crnogorci premalo plaćeni ili obratno, činjenica je da dok zaposleni u Crnoj Gori proizvede 1 euro, Danac je već proizveo 6 eura
Ana Krsmanović
Stiven Hoking, čuveni kvantni fizičar, u svojoj knjizi “Velika zamisao”, kaže da ne postoji jedna jedinstvena istorija, tj. jedan događaj koji svi vide jednako, već da svaki posmatrač ima svoj doživljaj događaja. Na isti način, mjerenje određene veličine u fizici zavisi od toga ko je mjeri. Na primjer, ako neko u avionu prošeta do svog kolege koji sjedi dva mjesta ispred njega pređena razdaljina je 1,5 metar. Posmatraču na zemlji pređena razdaljina je 2,08 km (avion se kreće najmanje 500 km na sat, a 15 sekundi je potrebno da se pređe razdaljina od 1,5 m).
Isto se može primjetiti u postupku vrednovanja rada; nama pojedincima je rad koji obavljamo, po pravilu, uvijek vredniji od zarade koju imamo, dok poslodavci to vjerovatno vide drugačije.
Cilj ovakvog uvoda jeste da se ilustruje tvrdnja da postoje uvijek najmanje dvije strane iste priče. Obično gledamo stranu koja nam se više sviđa.
Stanovnici Danske su, prema istraživanjima o kvalitetu života, najzadovoljniji narod na planeti. Svi znamo ili smo čuli da je sistem socijalne zaštite u zemljama Zapadne Evrope, kao što je Danska, velikodušan, da su naknade za nezaposlene i socijalna davanja mnogo veća nego u Crnoj Gori. Nikad se ne pitamo kako je to moguće i kako se taj trošak finansira, već samo primjećujemo da je npr. kod nas iznos “zarade doktora u javnoj zdravstvenoj ustanovi niži od socijalne pomoći u Evropi”. Takođe, znamo da je prosječna zarada u Danskoj 4 puta viša u odnosu na zaradu u Crnoj Gori, a nikad se ne pitamo kako je tako nešto moguće. Da li možda danska vlada više voli svoje građane od vlade u Crnoj Gori? Da li danska vlada bolje upravlja poreskim prihodima ili uspješnije “primorava” poslodavce da više plaćaju zaposlene?
U slučaju Danske imamo odgovore iako ih, u skladu sa uvodnim razmatranjima, neće svako razumijeti na isti način.
Na sastanku sa predstavnicima Danske konfederacije sindikata, jedna od prvih rečenica koje smo čuli bila je: “Mi uvijek plaćamo porez!”. Danci plaćaju porez na zarade, kapitale dobitke, naknade za nezaposlena lica, socijalnu pomoć, penzije, jednom riječju - na sve. Prosječna efektivna poreska stopa, koju plaćaju Danci, je 42%, tj. na svaki euro koji zarade 42 centa daju državi u vidu poreza. Ovih 42 centa od 1 zarađenog eura ne uključuje doprinose za penzije.
Ukoliko Danac želi da dobije naknadu za nezaposlene kad ostane bez posla, plaća dodatno do 8% bruto plate, zavisno od fonda, budući da je osiguranje od nezaposlenosti dobrovoljno. Maksimalan iznos naknade je 90% zarade (samo za one koji imaju platu ispod prosjeka), a maksimalno trajanje je dvije godine, što zavisi od toga koliko dugo se plaćaju doprinosi. Naravno, porez na naknadu se plaća. Ukoliko zaposleni nije plaćao doprinos, onda dobija socijalnu pomoć na koju takođe mora platiti porez.
Stopa poreza na dobit kompanija je 25%, kao i stopa PDV-a. U Crnoj Gori, ove poreske stope su 9% i 17%. Poreski prihodi Danske čine oko 55% BDP-a, u Crnoj Gori i porezi i doprinosi čine nešto oko 35% BDP-a. Dakle, Danska uzima svojim građanima više poreza/novca, da bi ta sredstva kasnije raspodijelila uz, naravno, određeni administrativni trošak. Svaki komplikovaniji poreski sistem i komplikovaniji sistem socijalne zaštite podrazumijeva i veći administrativni trošak. Ukoliko bi porezi u Crnoj Gori bili viši, a sistem komlikovaniji (progresivno oporezivanje, izuzeci, posebni poreski tretman i sl.), administracija takvog sistema bi bila značajno skuplja i sa postojećih 0,3% BDP-a povećala bi se na približno 0,6% BDP-a, koliko složeniji poreski sistem košta građane i privrednike u Danskoj.
Osim poreskog tretmana socijalnih davanja, posebnost danskog modela čini i način organizacije i rada sindikata, kao i njihova uloga. Štrajkovi su u Danskoj dozvoljeni samo u periodu pregovora oko kolektivnih ugovora. Nakon potpisivanja kolektivnog ugovora, štrajkovi nijesu dozvoljeni, a njihovi inicijatori se kažnjavaju. Isto tako, sindikati ne smiju da podstiču na štrajk, budući da je takva aktivnost kažnjiva. Članstvo u sindikatu košta nekih 80 do 90 eura mjesečno.
A sad da se posvetimo pitanju kako je moguće da Danci imaju mnogo veće zarade nego Crnogorci. Prosječna bruto zarada u Danskoj je otprilike 4 puta viša od zarade u Crnoj Gori, dok su zarade u neto iznosu više nešto preko 3 puta (ne smijemo zaboraviti efektivnu poresku stopu od 42%). Zbog čega je to tako? Odgovor je jednostavan – produktivnost rada Danaca je veća od produktivnosti rada Crnogoraca. Za jednu godinu, Danac proizvede 87.500 eura BDP-a, dok Crnogorac proizvede 14.600 eura BDP-a (podaci Evropske komisije), što znači da je produktivnost prosječnog zaposlenog u Danskoj za približno 6 puta veća od produktivnosti prosječnog zaposlenog u Crnoj Gori. Ukoliko ove podatke uporedimo sa zaradama i pretpostavimo da je zarada zaposlenog u Crnoj Gori realno utvrđena, onda su, po pokazateljima produktivnosti, Danci manje plaćeni nego što rade. Prema ovoj analizi, prosječna zarada u Danskoj bi trebala da iznosi oko 4.100 eura umjesto 2.800 eura. Ukoliko dalje, pretpostavimo da su Danci plaćeni tačno onoliko koliko njihov rad vrijedi (što je uvijek subjektivna ocjena i oni se vjerovatno ne bi složili sa tim), onda je prosječni zaposleni u Crnoj Gori previše plaćen i njegova zarada bi trebala da iznosi 480 eura ili za 30% manje nego što je to sad slučaj.
Sa ovim pokazateljima se vjerovatno ne bi složili zaposleni u Danskoj, kao ni u Crnoj Gori, i opet se vraćamo na uvodna razmatranja o tome kako vrijednost/veličina nekog predmeta mjerenja zavisi od toga ko vrši mjerenje. Međutim, bez obzira na to iz kog ugla se posmatra navedeni problem i bez obzira na to da li su Danci previše, a Crnogorci premalo plaćeni ili obratno, činjenica je da dok zaposleni u Crnoj Gori proizvede 1 euro, Danac je već proizveo 6 eura.
Da li su navedene činjenice uzrok za jednu trećinu nižu ocjenu kvaliteta života u Crnoj Gori u odnosu na Dance? Moguće. Ali na drugoj strani, Crnogorci su zadovoljniji životom od većine novih članica EU i zemalja u regionu. Crnogorci su zadovoljniji i od preko 400 miliona stanovnika u Evropi i od preko 5,5 milijardi stanovnika planete.
I na kraju dok Danci uvijek i na sve plaćaju porez, Crnogorci plaćaju porez, ali ne baš uvijek i ne na sve.
Tako mi dobro uz ovo ide,
Samo sto "Milosevic" treba azurirati...
Svaka CAST I POSTOVANJE POMOCNICI MINISTRA,
ovo bi trebala biti OBAVEZNA LEKTIRA za sve GRADJANE CGe,
da stanu PRED ZRCALO, i procijene, koja KOKOSKA SNOSI JAJCA A KOJA MUCKOVE.
Ani Krsmanovic, naklon do ZEMLJE, STRUCNO I STUDIOZNO,
tako se to radi, a ne AMATERSKI , kao Milovan iz Brskuta sa dvije krave i dvajest OVACA,
ucite od NAJBOLJIH ZLATILI SE MAJCI, ovo je NASE GORE LIST,
i POMOCNICA MINISTRA.
IM - Old Bone
Tamo đe nas čekaš, okupićemo se opet i nastaviti đe smo stali...ZBogom prijatelju...
Active Member
U prostorima Srpske pravoslavne Crkve u Crnoj Gori protekle sedmice su održane dvije tribine na kojima se govorilo o hrvatskoj državi i rimokatoličkoj crkvi kao zločinačkim tvorevinama, a o Hrvatima kao naciji čija je istorija falsifikovana:
- rimokatolička crkva je najveća teroristička organizacija na svijetu,
- vještačka hrvatska nacija je stvorena iz strašnih zločina,
- Srbi su najstariji narod Evrope, majka svih bijelih naroda
Uzas i bruka
PS Ovo je super:
- Božović je istakao da su Hrvati napadali Srbe i u drevnim vremenima, "kao minorno tusko pleme Kurbati".
- O Hrvatima je Božović sa govornica SPC govorio kao o pokatoličenim Srbima čija je istorija falsifikat
Trebam li shvatat ove dvije izjave u tom smislu da je g-n Bozovic otvoreno priznao da su Srbi "tursko pleme" i da je SPC u vecem smislu "crkva nepokatolicenih turskih plemena"?
Eto ovaj covjek je dovoljno samokritican i ne boji se nitkoga!
Last edited by A+A; 16-11-11 at 15:18.
New Member
Banned
"Eureka"..^
Ovo sam prije par mejseci napisao na temi o studenskim protestima.
__________________________________________________ ______
DEKANI SA PARTIJSKOM KNJIŽICOM
SDP i DPS sistemski kontrolišu i profesore na Univerzitetu
Suština je uvući profesore u partijske strukture nudeći im napredovanje i dodatnu zaradu preko raznih projekata i vrbovati sposobne studente
Podatak da vlast nastoji da kontroliše Studentski parlament, s obzirom na to da je predsjednik te studentske organizacije Petar Golubović član SDP-a, samo je jedan od pokazatelja da je skoro kompletno visoko školstvo u rukama vladajućih stranaka.
Čak i letimičan pregled rukovodeće strukture u rektoratu i na fakultetima daje sliku vladajućih partija koje šire uticaj preko profesorskih kabineta i amfiteatara, kao i preko svojih ministarstava, uprava, zavoda, agencija...
Suština je uvući profesore u partijske strukture nudeći im napredovanje i dodatnu zaradu preko raznih projekata i vrbovati sposobne studente.
Godinama unazad nezvanične informacije iz vladajućih krugova govore da je prilikom formiranja koalicije neformalno definisano da Ministarstvom prosvjete rukovode kadrovi DPS-a, a da je SDP-u “na raspolaganje” dat državni Univerzitet.
Dobro upućeni u prilike na Univerzitetu tvrde da su u manjini aktuelni dekani sa partijskom knjižicom, ali da oni, koji je nemaju, podržavaju SDP.
Preko partije do funkcije
To je slučaj i sa rektorom Predragom Miranović, za koga kolege tvrde da je simpatizer SDP-a, dok je prorektor Zdravko Uskoković član te partije. Prorektorka Mira Vukčević takođe je naklonjena SDP-u.
Kadar SDP-a je i dekan Ekonomskog fakulteta Milorad Jovović, kao i njegov kolega sa Elektrotehničkog i brat nekadašnjeg rektora Ljubiše Stankovića, Srđan Stanković.
Dekani kotorskih fakulteta za pomorstvo i turizam Danilo Nikolić i Tatjana Stanovčić, prema nezvaničnim informacijama, bliži su stavovima socijaldemokrata, što je bio slučaj i sa bivšim dekanom Fakulteta političkih nauka i akteuelnim ambasadorom u SAD Srđanom Darmanovićem.
Iz SDP-a nijesu željeli da odgovore na pitanja koliko je njihovih članova među dekanima državnog Univerziteta, te da li je to imalo uticaj na njihov izbor.Na Pravnom fakultetu je dekan do skoro bio bivši poslanik DPS-a Ranko Mujović, a na Filozofskom je nekadašnji član najužeg rukovodstva DPS-a Blagoje Cerović. Ipak, većina dekana na Univerzitetu Crne Gore je iz SDP-a, uključujući i Rektorat.
Iz SDP-a nijesu željeli da odgovore na pitanja koliko je njihovih članova među dekanima državnog Univerziteta, te da li je to imalo uticaj na njihov izbor.
Šef medijskog pula SDP-a Mirko Stanić kratko je saopštio da neće odgovoriti, između ostalog, i na pitanje da li se radi o zvaničnom unutarkoalicionom dogovoru.
Prema Statutu Univerziteta, rektora bira Upravni odbor te ustanove na predlog Senata. Prorektore takođe bira UO na predlog rektora, baš kao i dekane koje predlažu vijeća univerzitetskih jedinica.
Jovović: Ništa mi SDP nije pomogla
Dekan Jovović potvrdio je u izjavi za “Vijesti” da je bio član SDP-a u vrijeme kada je izabran za dekana. Ipak, smatra da to nije imalo nikakvog uticaja na kolege iz Nastavnog vijeća, koje su tajno glasale: ”Koliko se sjećam samo je jedan glas bio protiv. Mislim da se takav stav Vijeća i kolega ipak zaslužuje profesionalnim referencama, a ne članstvom u bilo kojoj partiji”.
Jovović napominje da je tada bio samo član, ali ne i u organima partije, te da je iz SDP-a istupio krajem prošle godine kada je imenovan u Savjet Centralne banke.
Ipak, kada je imenovan za dekana, o tome je odlučivao UO Univerziteta, na čijem je čelu bio Ljubiša Stanković, tadašnji član Predsjedništva SDP-a.
Stankovića su pojedini profesori i ranije optuživali za politizaciju te ustanove, te za nedomaćinsko upravljanje univerzitetskim stanovima. Na Ekonomskom fakultetu honorarno predaje i potpredsjednik SDP-a i Vlade Vujica Lazović. On je bio dekan prije Jovovića.
Stanovi i poslovni prostori
Raspolaganje stanovima i poslovnim prostorima univerzitetskih zgrada još nije zaboravljeno, o čemu govori i prošlonedjeljna rasprava u Skupštini o finansijskom i izvještaju o radu Agencije za elektronske komunikacije, kada su opozicionari podsjetili na rad bivšeg rektora Stankovića.
Poslanici SNP-a i Nove Dragoslav Šćekić i Slaven Radunović ukazali su da su kompanije „Sams” i „Šajo”, na čijem je čelu nekadašnji lider SDP-a Žarko Rakčević, zaradile 2,4 miliona eura pukim posredovanjem u prodaji poslovnog prostora, kojeg su kupili od Univerziteta za 1,6 miliona, a naplatili EKIP-u preko četiri miliona eura.
Na čelu Univerziteta tada je bio upravo Stanković, a nakon što je Radunović konstatovao da u tom poslu ima elemenata za krivično gonjenje, poslanik i potpredsjednik SDP-a Raško Konjević mu je sugerisao da podnese krivičnu prijavu, napominjući da su “cijene nekretnina nakon referenduma u nebo skočile”.
Kako je Univerzitet dopao SDP-u
Profesor Filozofskog fakulteta Srđan Vukadinović kazao je za “Vijesti” da “u određenoj internoj preraspodjeli DPS nije toliko razmišljao o značaju Univerziteta, zbog čega je ta ustanova i dopala SDP-u”.
Vukadinović ističe da za visokoobrazovnu ustanovu nije dobro da predavači, ali i rukovodioci budu politički angažovani.“SDP, kao jedna klasična foteljaška partija, grabi sve ono gdje može i šta može ugrabitit bez obzira na to ima li kapaciteta. SDP posljednjih godina ima potpuni upliv i u visokoobrazovane centre moći. To je počelo od bivšeg rektora (Stanković) koji je jednostavno okupio taj zatvoreni krug ljudi iz SDP oko sebe. To ide i dotle da se i profesori unapređuju odnosno ne unapređuju, shodno partijskom opredjeljenju”, tvrdi Vukadinović.
Vukadinović ističe da za visokoobrazovnu ustanovu nije dobro da predavači, ali i rukovodioci budu politički angažovani.
Prema njegovim riječima, u zapadnom svijetu je normalno da onog trenutka kad neko dobije politički angažman, više ne može predavati na univerzitetu: “Bivši srpski premijer Zoran Đinđić je, onog trenutka kada je postao predsjednik DS, prestao sa predavanjima na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, gdje je bio redovni profesor”.
Vukadinović ocjenjuje da je vrlo vjerovatno da će budžet za visoko obrazovanje ostati isti (13 miliona) i 2013. godine, ali će biti drugačije raspoređen - sedam miliona za državni Univerzitet, četiri Univerzitetu Donja Gorica, a dva “Mediteranu”.
“Budžet univerziteta je smanjen u posljednje dvije godine, što govori o nemoći menadžmenta da vodi tu ustanovu”, dodao je Vukadinović.
BEŠIĆ: To je sticaj okolnosti, a ne plan socijaldemokrata
Profesor FPN-a Miloš Bešić smatra da ukoliko ima istine u tome da je kadar SDP-a većina na državnom Univerzitetu, to nije bio ni plan niti je to namjerno tako napravljeno.
“Smatram da ne postoji podjela institucija između DPS-a i SDP-a. To je sticaj okolnosti. Određeni profesorski kadar je bliži bio SDP-u”, kazao je Bešić.
On je ocijenio da je tačno da Zakon o visokom obrazovanju, kojim su studentima državne ustanove uskraćena brojna prava, ima propusta, ali da nije bila namjera zaposlenih na Univerzitetu da zapostave raspravu na tu temu. “Prosto nijesu imali uticaj na zakonopisca u datom trenutku”, kaže Bešić.
Pejović upozoravao na ulogu vrha SDP-a
Tokom izbora za rektora 2008. godine, sa kandidaturom Miranovića nijesu se slagali ostali kandidati.
Profesor Građevinskog fakulteta Radenko Pejović tada je kazao da je znatno prije raspisivanja izbora, formirana vrhuška od dijela prorektora i dekana, na čelu sa Ljubišom Stankovićem, koja je za "budućeg rektora projektovala Miranovića, a za predsjednika Upravnog odbora Univerziteta Srđu Stankovića, a sve se dešava pod pokroviteljstvom grupacije SDP”.
Pejović je i tada upozoravao da je Stanković član Predsjedništva SDP-a, te da su na djelu neprimjerena lobiranja, pritisci i ucjene na članove Senata i fakultetskih vijeća koja biraju rektora.
__________________________________________________ ____
Sad su takli u osinjak.
Pa dobro, ovo se sve znalo i ranije kao sto se znalo da je na faxu mogao da se tokom studija izabere i zaposli "nasledni kadar", ne najbolji, vec najvise iz redova poslusnika i poltrona, i nesto preko familijarno politicke veze.
Mediokriteti biraju mediokritete, zato je i skolstvo i uopste kompletna intelektualna scena sve sa drustvenim sistemom takvo kakvo jeste.
Hvala Lepo
Forum Resident
Oooo, vidi se ko radi i šta znači biti dio Unije. Eto, i Bugari dobili auto-industriju... Ja vjerujem u Kragujevcu i (rumunskom) Pitestiju slave od sreće... Biće da se brzo i Litex-i voze po Crnoj Gori..."произведенo в България"...
-----------------------------------------------------------------------------------------------
B 92: 16. 11 2011
Proizveden prvi auto u Bugarskoj
U pognonima fabrike Litex Motors u gradu Loveču proizveden je prvi bugarski putnički automobil. Ovaj poduhvat ostvaren je u saradnji sa kineskom kompanijom Great Wall.
Menadžer Litex Motorsa Kiril Georgiev izjavio je da je prvi montiran automobil marke Great Wall – model Voleex C10, a da će serijska proizvodnja krenuti početkom 2012. godine. Tada će i zvanično biti otvorena fabrika, u kojoj će raditi 2 000 ljudi.
Georgiev je izjavio da je kompanija Litex Motors zbog velikog interesovanja već razvila dilersku mrežu i otvorila predstavništva u dve balkanske zemlje (nije navedeno da li je Srbija jedna od njih).
U Litex Motorsu će se proizvoditi tri modela putničkih automobila, uključujući SUV Hover H5 i pick-up Steed, koji će prema najavama kompanije biti jeftini i kvalitetni.
Hover H5 sa "ful" opremom već se reklamira po ceni nešto većoj od 12 000 evra.
Vlasnik fabrike Litex Motors je biznismen i vlasnik fudbalskog kluba Litex Griša Gančev, koji poseduje 92 % akcija, dok ostatak pripada Korporativnoj trgovnskoj banci.
Nedavno je iz Litex Motorsa najavljena i proizvodnja elektromobila, koja će u saradnji sa kompanijom Great Wall početi na proleće 2012. godine.
ORA ET LABORA
http://elre-montenegro.blogspot.com/
Forum Resident
17 Nov 2011. 00:15 | Izvor: CdM/Večernje novosti
Italijani prijete napuštanjem EPCG
Ukoliko crnogorska Vlada ne riješi problem Kombinata aluminijuma KAP koji Elektroprivredi Crne Gore EPCG duguje 32 miliona eura, i ne omogući poskupljenje struje, italijanski partneri u Elektroprivredi bi mogli da "dignu sidro" - već u martu naredne godine, pišu Večernje novosti.
Loši poslovni rezultati, veliki pritisak i kritike u Italiji zbog aranžmana A2A u Crnoj Gori, nemogućnost italijanskih menadžera da u EPCG organizuju posao po svom nahođenju, razlozi su zbog kojih Italijani, nakon dvije godine, razmišljaju o izlasku iz "crnogorske priče".
Prema informacijama Novosti iz izvora bliskih A2A, ovakva razmišljanja su i predočena crnogorskoj Vladi, a sastanak premijera Igora Lukšića i generalnog direktora Renata Ravanelija, održan u utorak trebalo je da "pokrene" stvari sa mrtve tačke.
Rok do kojeg italijanski partneri očekuju "pozitivne pomake" je mart naredne godine.
"Do tada bi Vlada trebalo i definitivno da riješi pitanje Kombinata aluminijuma koji je "kamen o vratu" EPCG, a građani mogu, gotovo izvjesno očekivati - skuplju struju“, navode Novosti.
Senior Member
.
Kijev: Potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini sa Ukrajinom
Crna Gora u STO 15. decembra
Sporazume koji su danas potpisale visoke vladine delegacije dvije države faktički znače da bi Crna Gora mogla postati punopravni član STO na Generalnom savjetu Svjetske trgovinske organizacije koji je predviđen za 15. decembar. To je i potvrdila ambasdorka Slusarenko u razgovoru sa novinarima navodeći da bi istovremeno sa Crnom Gorom i Rusija mogla istog dana postaiati članica ključne trgovinske organizacije u svijetu. Bilateralni pregovori sa Ukrajinom su trajali više od tri godine.
__________
Member
http://sandrakravitz.com/2011/09/nok...orsko-trziste/
Nokia napravila telefon samo za crnogorsko tržište
September 12th, 2011
Sandra Kravitz
Nokia ORO je najnoviji model telefona koji stiže iz Finske, a namenjen je isključivo kupcima koji žive u ili su poreklom iz Crne Gore.
Telefon je pozlaćen 18-karatnim zlatom, home dugme mu je načinjeno od safira, dok je poleđina telefona od prirodne kože.
Operativni sistem koji koristi je najnovija verzija Symbian-a nazvana Anna, posebno urađena tako da radi sve umesto svog vlasnika: odgovara na SMS poruke, prihvata ili odbija pozive, šalje e-mailove, te poručuje espresso ristretto u omiljenom kafiću.
Ideja o pravljenju ovog luksuznog telefona sa posebnim operativnim sistemom potekla je od direktora prodaje u Nokia kompaniji, gospodina Jussi Pentinpoika, čija je supruga Ana poreklom iz Crne Gore.“Oduševljen sam tom zemljom i njenim ljudima i ovo je moj način da im ukažem čast”izjavio je Pentinpoika na konferenciji za štampu, i dodao:“Luksuzni telefoni su pravljeni i ranije, ali je ovo prvi takav telefon koji je razvila i napravila Nokia, ne kao običan komad elektronike, već kao statusni simbol i to je to jedan od razloga zbog kojeg će se prodavati samo na crnogorskom tržištu”.Početak prodaje Nokia ORO telefona zakazan je za kraj godine, a cena ovog statusnog simbola je 800€. Zbog velikog interesovanja koje je ovaj telefon izazvao očekuje se da će Crnogorci angažovati komšije iz Srbije i Bosne i Hercegovine da stoje u redovima umesto njih, jer su ovi poznati kao vredni sezonski radnici u Crnoj Gori.
Izvor: The Nokia Oro is the gold-plated Symbian phone you’ve always wanted
Member
Našao 150.000 evra i odlučio da ih ne vrati
[FONT='lucida grande', tahoma, verdana, arial, sans-serif][SIZE=1][/SIZE][/FONT]
Konobar smatra da mu je draže da zadrži novac nego da se pojavljuje u javnosti
BEOGRAD, 20. novembar 2011, (Njuz) – Konobar iz Beogada B.V., čija plata iznosi 30.000 dinara, juče je u restoranu u kojem radi pronašao torbu sa 150.000 evra, koju je odlučio da ne vrati vlasniku.
Dvadesetosmogodišnji konobar ispričao je da je torbicu sa novcem pronašao na stolici nakon što su svi gosti napustili restoran.
- Za tim stolom je sedelo nekoliko muškaraca, bili su dobro raspoloženi i napravili su veliki račun. Kada su otišli na stolu je ostala torbica. Otvorio sam je i video da je u njoj velika količina novca. Srce mi je stalo. Bio sam u šoku. Pogledao sam nekoliko puta oko sebe da se uverim da se vlasnik novca nije vratio. Pošto ga nije bilo nekoliko minuta rešio sam da zadržim novac – otkriva ovaj konobar, koji kaže da ni u jednom trenutku nije imao dilemu da li bi trebalo da vrati novac.
- Često čitam u novinama kako su ljudi pronašli tuđi novac i od toga nisu imali ništa osim pojavljivanja u medijima. Meni publicitet ne treba, meni su potrebne pare i zato sam rešio da novac ne vratim vlasniku. Već dugo želim da kupim sebi stan i kola a ostaće mi para i za putovanja. Mislio sam da možda dam otkaz, ali sam od toga odustao jer, ko zna, možda nađem još neku torbicu – priznaje konobar.
- Vlasnik torbice se vratio posle dvadesetak minuta i raspitivao se da li smo je našli? Odgovorio sam mu da je nismo videli ali mi je savest proradila i dao sam mu 1.000 dinara da ima za taksi do stana. Ne bih mogao mirno da spavam da to nisam uradio – smatra konobar B.V.
Vlasnik restorana ističe kako razume svog radnika, koji je uradio je ono što bi skoro svako drugi učinio na njegovom mestu.
- On ne želi da se eksponira i da o njemu pričaju po medijima pa je rešio da novac zadrži i da oko toga ne pravi neku posebnu priču. Slava dođe i prođe a novac ipak ostaje – kaže vlasnik restorana.
Member
... ovo je inače bilo sve sa sajta koji je poznat po dobro spakovanim lažnim informacijama:fat:
Forum Addict
Treba zabranit ovdje postovanje gluposti ovakvih, sa njuz i slicnih sajtova...
rm -rf /
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Posting Permissions
Bookmarks