Iz raznih novina II

[MonterO]

Hahahaha, mislio sam na procenat

jasno


Kad smo već kod Berana, evo kako je "popravljen" most u centru, oštećen u decembarskim polavama

http://rtcg.files.wordpress.com/2011...anski-most.jpg

[Pirun]

rekoste ovo je neđe u Bangladešu u delti? to je tamo ogroman problem. i nije ga lako riješiti. nije to jedan ili dva mosta. ili jedna ograda. mada priča se da imaju male hobotnice koje iskaču iz rijeke čim nabuja i onim pipcima naprave strašnu ogradu. ka' prava... dobro što ne prolaze đeca preko mosta...

[OSCAR]

Kao i svuđe drugo. Pritiscima, zapošljavanjem za glasove, dijeljenjem socijale, potplaćivanjem.. Ničim čistim svakako



P.S. Srba je bilo 46%. a Crnogoraca 25%. Ono što vi nećete objašnjavati poslije popisa je zašto se zaboga smanjio broj ljudi u Beranama, Pljevljima itd. Ali ćete na sva bukati kako primorje i Podgoricu uništiše doseljenici sa Sjevera.

Ja sam imao podatke sa jednog sajta koji je uključivao i ove koji su vanka, moja greška opraštaj...
Svakako da je broj stanovnika smanjen i tamo i svuđe na sjeveru i to je ono oko čega se moramo zajednički raspravit, jednako su odlazili i oni što su glasali Da i Ne na referendumu, dijelom i zato što je politička ostrašćenost tamo bila dovedena do gornje granice, dijelom i što je zobg te političke ostrašćenosti bitno smanjena mogućnost za bavljenje životnim temama.

I opet da ponovim...da ćemo za 2 i po mjeseca viđet rezultate popisa u Beranama koji će nam sve pokazati...

[Jal Cargo]

.

Jeste li znali da Vladin avion plaćate 6.849 eura dnevno?

Policajac Amil Grbović otpušten jer se druži na Fejsbuku!

Pretenciozan naslov, ali valja znati da nas budno oko prati...

__________

[NSX]

zlobnici bi rekli da nasa Vlada podrzava masakr palestinske djece..

[Jal Cargo]

hahahahahahahahahahahahahahahahahah

[Mojsije]

Amerikanac porijeklom iz Beransela: Vatrogasci su skidali moju slobodu!

"U najstrašnijim košmarima sanjam kako mi gori kuća i dolaze vatrogasci", kaže Lončar.
Uvecaj! "Ja sam kao dječak maštao da postanem vatrogasac" (Foto: Tufik Softić)
U nastavku suđenja po tužbi američkog državljanina porijekom iz Beransela Jovana Lončara, protiv Opštine i podgoričkih preduzeća Metropolis media i Montino, zbog nasilnog skidanja uredno zakupljenog bilborda sa plakatom divljeg smetlišta Vasove vode, svjedočio je gradonačelnik Berana Vuka Golubović.

Njegov brat Milan, koji je direktor Agencije za izgradnju grada, i Đoko Veljić, načelnik službe zaštite, nijesu se pojavili pred sudom.


Sudija Dragan Šćepović je na prethodnom ročištu tražio da se u svojstvu svjedoka, na okolnosti izdavanja naloga za skidanje i sprovođenje procedure za ukljanjanje bilborda, saslušaju gradonačelnik, njegov brat i načelnik službe zaštite.

Gradonačelnik je na suđenje došao bez pravnog zastupnika i insistirao da on zastupa Opštinu. Kada mu je sudija objasnio da je pozvan u svojstvu svjedoka, odlučeno je da se zastupnik pozove telefonom i sačeka da dođe.

Nije pokrenuo postupak protiv vatrogasaca

Golubović je potom izjavio da je on izdao nalog za uklanjanje konstrukcija bilborda, zbog, kako je kazao, neregulisanih finansijskih odnosa sa firmom Metropolis media koja njima gazduje. Na primjedbu Lončarevog advokata Azre Jasavić da se sa Lončarom vidio tek nakon tri mjeseca, Golubović je odgovorio da ne može da se sjeti kada je to bilo

"Kada sam stupio u kontakt sa firmom Metropolis i kada se ispostavilo da postoji ugovor o zakupu do 2012. godine, onda sam zaustavio sve radove na uklanjanju bilborda“, rekao je predsjednik Opštine.

On je kazao da mu nije poznato da li su skinuti još neki bilbordi u gradu, i dodao da nije pokrenuo disciplinski postupak protiv vatrogasaca koji su skinuli samo Lončarev plakat jer je vjerovao da će se stvari riješiti dogovorom sa Lončarom kojem je ponudio da se njegov plakat vrati o trošku Opštine.

Na primjedbu Lončarevog advokata Azre Jasavić da se sa Lončarom vidio tek nakon tri mjeseca, Golubović je odgovorio da ne može da se sjeti kada je to bilo.


Na pitanje da li svjedok zna da se slučaj Jovanovog bilborda našao u izvještaju Stejt departmenta o kršenju ljudskih prava u Crnoj Gori za 2010. godinu, on je kazao da su to „neki novi momenti koji se ne odnose na postupak“.

Advokatica Jasavić je prigovorila i kazala da je Golubović u cjelosti dao iskaz kako bi Opština izbjegla odgovornost u ovom postupku.

"Ja sam kao dječak maštao da postanem vatrogasac"

Lončar je u svojstvu parnične stranke izjavio da se nikada u životu nije osjećao nemoćnije i očajnije kao te noći dok je slučajno prisustvovao skidanju njegovog plakata, kada je jedan od vatrogasaca i fizički nasrnuo na njega. "U najstrašnijim košmarima sanjam kako mi gori kuća i dolaze vatrogasci"

"Vatrogasci su skidali moju slobodu. Skinuli su samo moj plakat, dok drugu stranu bilborda koji je zakupila Vlada Crne Gore, nijesu dirali“, rekao je Lončar.

On je kazao da i danas trpi jake duševne bolove zbog kojih „u Americi četiri puta sedmično ide kod psihijatra“.

„Ja sam kao dječak maštao da postanem vatrogasac. Oni su uništili moju predstavu vatrogasaca kao ljudi koji spašavaju živote i ja sada imam mučninu kada vidim vatrogasce. U najstrašnijim košmarima sanjam kako mi gori kuća i dolaze vatrogasci. Osjećam strah i zbog toga pijem tablete za smirenje“, izjavio je Lončar.

Pošto je izostalo prisustvo sudskog vještaka, odlučeno je da se vještačenje o Lončarevim duševnim bolovima uradi na osnovu izjave i medicinske dokumentacije koju će dostaviti iz SAD.

Bilbord pocijepan 9. avgusta u ponoć

Lončar je Opštinu Berane, i podgorička preduzeća Metropolis media i Montino tužio zbog toga što mu je 9. avgusta u ponoć pocijepan uredno zakupljeni bilbord na koji je bila istaknuta fotografija gradskog smetlišta na Vasovim vodama i natpis „dokle“. Suđenje, koje se nastavlja početkom juna, pratilo je dvadesetak mještana Beransela

Bilbord su pocijepali vatrogasci, a u tužbi se tvrdi da je to učinjeno po nalogu direktora Agencije za izgradnju grada Milana Golubovića, gradonačelnikovog brata.

Uvecaj!
Lončar tužbom traži nadoknadu zbog materijalne i nematerijalne štete koju tuženi treba solidarno da plate, kao i da se o trošku tuženih na šest mjeseci, na istom bilbordu postavi njegov plakat sa istim sadržajem.

Suđenje, koje se nastavlja početkom juna, pratilo je dvadesetak mještana Beransela i pojedini predstavnici opozicionih partija.

http://www.vijesti.me/vijesti/amerik...u-clanak-17717


Ovakva samovolja moze samo kod nas. Sve te gnjide opstinske odozgo treba ubacit u ove septicke jame da ciste.

[A+A]

http://www.portalanalitika.me/drutvo...o-nasljee.html
Slučaj crkve na Svetom Stefanu za mene ima dimenziju zaustavljanja ili usporavanja procesa modernizacije Crne Gore, ali i elemente podrivanja Ustavom utvrđenog sekularnog koncepta države Crne Gore, kaže predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora za ljudska prava u razgovoru za Portal Analitika Crnogorska vlast nije u slučaju spora oko crkva na Svetom Stefanu postupila shodno domaćim zakonima i međunarodnim pravom, smatra Slobodan Franović u razgovoru za Portal Analitika.
- Vlast je u ovom slučaju trebalo da postupi u skladu sa domaćim i međunarodnim pravom koje se odnosi na kulturno nasljeđe. Takva obaveza crnogorske vlasti eksplicitno je utvrđena u Okvirnoj konvenciji o vrijednosti kulturnog nasljeđa za društvo Savjeta Evrope koju je Crna Gora ratifikovala, ističe Franović, napominjući da Vlada Crne Gore već duže propušta da sprovodi sopstvene odluke.
- Vlada Crne Gore do danas nije pokazala da posjeduje kapacitet da sprovede i svoje ranije donijete izvršne odluke, povodom veoma teških slučajeva namjerne destrukcije kulturnog nasljedja, kao što je to bilo i dalje traje u slučaju “Rumija”. Takođe, nikada nijesu sprovedeni ni zaključci Vlade od prije nekoliko godina o destrukciji kulturnog nasljeđa širom Crne Gore, donijeti povodom razmatranja Izvještaja Zavoda za zaštitu spomenika kulture, ističe Franović.
Predsjednik Crnogorskog helsinškog komiteta za ljudska prava ističe da se ta organizacija zalaže za potpunu dekriminalizaciju klevete.
- Mislim da Crna Gora treba da slijedi moderne trendove i da je potrebno krivični zakon zamijeniti civilnim zakonom o zaštiti od klevete, kojim bi, pored ostaloga, “nematerijalna šteta” bila definisana kao povreda prava ličnosti a isključen prevaziđeni koncept “fizičkih bolova”, “duševnih bolova”, “pretrpljenog straha”… Osim toga, potrebno je utvrditi najviši mogući novčani iznos dosude nematerijalne štete, koristeći iskustva iz precedenata Evropskog suda za ljudska prava i prakse drugih modernih država koje u svojim zakonima imaju takva riješenja, kaže Franović.
ANALITIKA: Zašto se u slučaju crkve na Svetom Stefanu Vlada Crne Gore ustručavala da poštuje zakone sopstvene države?
FRANOVIĆ: Mislim da je slučaj “Sveti Šćepan” (Sveti Stefan) složeniji nego što na prvi pogled izgleda, visoko je ispolitiziran, ima više aspekata i u ovom trenutku nijesam siguran što se sve krije u njegovoj pozadini. Ono što je sigurno: upravo je slučaj “Sveti Šćepan” pokazao da se iznova pojavljuje zastarjela grupa problema sa kojima crnogorsaka vlast - na razne načine i dugi niz godina - izbjegava da se suoči.
Jedan od tih problema jeste pitanje prava na zaštitu kulturnog nasljeđa, materijanog i nematerijalnog. Naročito onog koje je, trenutno, u nekoj vrsti državine različitih eparhija SPC, uključujući tu i kulturno nasljeđe na kojem rečene eparhije pokušavaju na protivpravan način da uspostave svojinska prava. Radi se o zajedničkom nasljeđu svih građana Crne Gore i nasljeđu pod nespornom jurisdikcijom Crne Gore. .
ANALITIKA: Srpska crkva, međutim, nema obavezu da crnogorskoj državi ispostavlja bilo kakve račune za gazdovanjem crnogorskim nasljeđem. Zašto država toleriše takvo stanje? FRANOVIĆ: Ključni problem jeste u tome što je Srpskoj pravoslavnoj crkvi na protivustavan način dato “pravo” da uživa eksteritorijalnost na teritoriji Crne Gore; dozvoljava joj se da ne priznaje zakone Crne Gore, da se otvoreno izruguje sa tim zakonima... Na kraju, SPC je dato da na teritoriji Crne Gore uživa “specijalnu pravnu sposobnost”, koja joj je privilegija na misteriozan način dodijeljena ranijih godina.
Osim u slučaju “Sveti Šćepan”, Vlada Crne Gore do danas nije pokazala ni da posjeduje kapacitet da sprovede i svoje ranije donijete izvršne odluke povodom veoma teških slučajeva namjerne destrukcije kulturnog nasljedja, kao što je to bilo i dalje traje u slučaju “Rumija”. Takođe, nikada nijesu sprovedeni ni zaključci Vlade od prije nekoliko godina o destrukciji kulturnog nasljeđa širom Crne Gore, donijeti povodom razmatranja Izvještaja Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Takođe, bez odgovarajuće reakcije nadleznih vlasti prošla je i prolazi politika države Republike Srbije, koja je javno iskazala u više navrata pretenzije nad nasljedjem Crne Gore. Sve to treba sagledati i u kontekstu toga da SPC, po zakonima i drugim dokumentima Republike Srbije - poput Strategije Vlade RS - ima karakter državne crkve, da joj je utvrdjena politička (nereligiozna) funkcija, koju ona treba da obavlja na teritorijama na kojima djeluje, uključujući teritoriju Crne Gore.
ANALITIKA: Da li to znači da Vi smatrate slučaj na Svetom Stefanu namjernom devastacijom crnogorskog kulturnog nasljeđa?
FRANOVIĆ: Kao što je dobro dokumentovano na vašem Portalu, u kulturno nasljeđe Crne Gore spada i Sveti Šćepan uključujući tu i arheološki lokalitet ostataka crkve Svete Gospe / Svete Gospođe. Tu su i ostataci crkve Svetog Aleksandra Nevskog, privatne crkve koju je sagradila Kraljica Marija Karađorđević 1938. godine na mjestu stare crkve Svete Gospođe i na ostacima nekoliko starih grobnica. Kupovina odnosno otuđenje Crkve pa rušenje crkve Svete Gospođe i mijenjanje tradicionalnog kulta mjesta bili su eklatantni primjeri namjerne destrukcije kulturnog nasljeđa Crne Gore počinjenog od strane kraljevske familije Karadjordjević.
Vlast je i ovom slučaju trebalo da postupi u skladu sa domaćim i međunarodnim pravom koje se odnosi na kulturno nasljeđe. Takva obaveza crnogorske vlasti eksplicitno je utvrđena i u Okvirnoj konvenciji o vrijednosti kulturnog nasljeđa za društvo Savjeta Evrope, koju je Crna Gora ratifikovala. U toj Konvenciji je, pored ostalog, propisana i obaveza vlastima da “podstiču procese pomirenja koji bi na ravnopravan način riješavali situacije u kojima različite zajednice pridaju protivslovljene vrijednosti istoj kulturnoj baštini”.

Ovaj “slučaj” za mene ima dimenziju zaustavljanja ili usporavanja procesa modernizacije Crne Gore ali ima i elemente podrivanja Ustavom utvrđenog sekularnog koncepta države. Osim toga, imajući u vidu dosadašnje rezultate arheoloških istraživanja, treba voditi računa i mogućem postojanju, odnosno ugrožavanju svjedočanstva o simbiozi različitih religijskih tradicija na tom lokalitetu. Crna Gora je inače prepoznata po primjerima čudesne simbioze različitih religijskih i kulturnih tradicija u svojem nasljedju, i za mene je to jedna od njenih najvećih vrijednosti. Nažalost, nasljeđe takvog tipa je bilo i jeste predmetom najvećih “napada” posljednjih godina. Potpuno je neprihvatljivo što je sve to ostalo bez adekvatnog odgovora nadležnih vlasti.
ANALITIKA: Traju polemike oko prijedloga Vlade Crne Gore o dekriminalizaciji klevete. Kakav je stav CHK, da li treba potpuno dekriminalizovati krivično djelo klevete?
FRANOVIĆ: Treba, ali ako ne postoje svi uslovi i spremnost da se to uradi odmah i u potpunosti, svakako treba nastaviti dalje reforme u pravcu potpune dekriminalizacije klevete i sličnih dijela. Da podsjetim, Crnogorski helsinški komitet za ljudska prava od osnivanja 1994. godine vodi kampanju u prilog potpune dekriminalizacije klevete, kampanju za uspostavljanje isključivo sistema građansko-pravne zaštite od klevete i sličnih djela, naročito kada je u pitanju zaštita gradjana od “klevete u medijima”, odnosno šire i pravna zaštita gradjana u slučajevima povreda bilo kojeg od prava ličnosti. Lično pozdravljam svaki “korak” vlasti koji ide u pravcu potpune dekriminalizacije klevete.
Iako je dobro poznato da je krivična odgovornost medija bila prvi oblik pravne odgovornosti medija, nesporno je da je ona povijesno prevaziđena. Proces postupnog gašenja krivične odgovornosti medija ogleda se danas u sljedećem: postoje sistemi gdje takva odgovornost medija gotovo ni ne postoji ili je u procesu ukidanja, a tamo gdje i postoji, javljaju se tendencije eliminisanja ili bitnog reduciranja kazni, naročito kazne zatvora. Tako je i u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske prije nešto više od godinu dana kleveta dekriminalizovana. U Sjedinjenim Američkim Državama se gotovo u cjeliosti preferira civilna u odnosu na krivičnu odgovornost. Svi su ovi procesi rezultat nastojanja za širenjem slobode medija. U povijesti, bližoj i daljoj, kaznene su se sankcije - kazne zatvora naročito - nerijetko koristile kao sredstvo zastrašivanja i ućutkivanja medija.

[A+A]

ANALITIKA: U Italiji i Njemačkoj su i dalje zakonom predviđene kazne zatvora, iako se ne izriču u praksi. Zašto mislite da je Crna Gora toliko ispred zemalja EU, zar nije bolje rješenje da se standardizuju novčane kazne?
FRANOVIĆ: Tačno je da mnoge države - uključujući i neke članice EU - još uvijek imaju veoma stroge zakone o zaštiti od klevete. Krivičnim zakonima Njemačke i Austrije je propisana kazna za klevetu u rasponu - novčana kazna ili kazna zatvora do 5 godina; zakonom Švajcarske - novčana kazna ili kazna zatvora do 3 godine. U Sloveniji: novčana kazna ili zatvor do 6 mjeseci.

Međutim, uočljiva je - i u zakonodavnim reformama i u praksi u mnogim zemljama - tendencija promjene sistema pravne zaštite u vezi s odgovornošću medija sa kaznenopravnog na građanskopravni teren. Objašnjenje toga procesa najbolje daje učenje o pravu ličnosti: zaštita treba biti organizovana tako da je u rukama upravo povrijeđenoga pravnog subjekta, to jeste građanina koji smatra da je neko njegovo pravo ličnosti povrijeđeno.
Osim toga, u gotovo svim sistemima sve je vidljivija tendencija da subjekt odgovornosti treba biti izdavač (vlasnik medija), a ne novinari kao medijski djelatnici. Samo se u određenim izuzecima - i po propisima radnog prava - odgovornost može protegnuti i na novinara, za štete izazvane namjerno ili iz krajnje nepažnje. Rečeno se ne može postići primjenom krivično-pravnog modela odgovornosti, već isključivo putem utvrdjivanja građansko-pravne odgovornosti. Budući da se radi o zaštiti ljudskih prava - zapravo uspostavljanju ravnoteže između slobode izražavanja i slobode medija sa jedne strane i zaštiti prava na dostojanstvo, ugled, čast, privatnost - najprikladnija je civilna procedura, odnosno procedura koja bi po svojoj prirodi odgovarala karakteru postupka koji primjenjuje Evropski sud za ljudska prava.
ANALITIKA: Zalažete se, dakle, isključivo za građansku parnicu?
FRANOVIĆ: Mislim da Crna Gora treba da slijedi moderne trendove i da je potrebno u ovoj oblasti “krivični zakon” zamijeniti civilnim zakonom o zaštiti od klevete, kojim bi, pored ostaloga, “nematerijalna šteta” bila definisana kao povreda prava ličnosti a isključen prevaziđeni koncept “fizičkih bolova”, “duševnih bolova”, “pretrpljenog straha”… Osim toga, potrebno je utvrditi najviši mogući novčani iznos dosude nematerijalne štete, koristeći iskustva iz precedenata Evropskog suda za ljudska prava i prakse drugih modernih država koje u svojim zakonima imaju takva riješenja.
ANALITIKA: Crna Gora je krenula u teške procese suđenja za ratne zločine. Da li je to pokazatelj da postoji politička volja za suočavanje sa prošlošću?
FRANOVIĆ: Posmatrajući procese u cjelini, mišljenja sam da kod većine u Crnoj Gori - i političke i društvene - postoji svijest, a rekao bih i spremnost, za neminovno suočavanje sa svime onim što se dogodilo u nedavnoj prošlosti u procesu razgradnje bivše Jugoslavije. Važno je reći: postoji većinsko mišljenje da to što Crna Gora za vrijeme ratova na prostorima bivše Jugoslavije bila dio druge države - formalno SFR Jugoslavije i SRJ a faktički Srbije - nas ne oslobađa obaveza utvrđivanja svih vrsta odgovornosti za ono što se dogodilo u tome vremenu i to kako odgovornosti pojedinaca iz Crne Gore, tako i Crne Gore kao cjeline.
ANALITIKA: Kada je, po Vama, većina u Crnoj Gori zaista postala svjesna odgovornosti za ratove početkom devedesetih; kada je počelo osvrtanje na vlastitu odgovornost?
FRANOVIĆ: Ključni, prelomni, događaj u suštinskom otvaranju procesa „suočavanja sa prošlošću“ u Crnoj Gori su bile kapitalne promjene 1997. i 1998. godine. Podjela u vladajućoj stranci dovela je do formiranja nove političke većine u Crnoj Gori na bitno drugačijem programu. Većinska Crna Gora je tada odbacila dalje učešće u političkom projektu stvaranja „Velike Srbije“; u udruženom zločinačkom poduhvatu, kako je taj projekat kvalifikovan u optužnici protiv Slobodana Miloševića i nekim presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Crna Gora je tada krenula svojim putem koji je na kraju doveo do obnove njene nezavisnosti od Srbije 2006.
Promjene su zaista bile fundamentalne, odbijeno je sudjelovanje u ratu na Kosovu, u Crnoj Gori je tokom toga rata našlo utočište više od sto hiljada Albanaca protjeranih sa Kosova, uspostavljena je saradnja sa Tribunalom u Hagu, otvoren je i proces pomirenja i obnove povjerenja sa susjednim državama, uslijedile su i simbolične reparacije žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije, politička izvinjenja državnih čelnika...
ANALITIKA: A koliko je, stvarno, promijenjeno crnogorsko društvo promjenom politike državnih lidera?
FRANOVIĆ: Usprkos navedenom progresu, lično nijesam zadovoljan mnogim aspektima navedenog procesa. Kako njegovom dinamikom, tako i kvalitetom utvrdjivanja raznih vidova odgovornosti - krivične, političke, moralne i drugih.
Proces suočavanja sa prošlošću je opterećen i nepovoljnom situacijom u regionu, budući taj proces u Crnoj Gori nije moguće izdvojiti iz regionalnog konteksta. Osim toga, ima u Crnoj Gori i onih koji zloupotrebljavaju proces suočavanja sa prošlošću za manipulacije u dnevno-političke svrhe. Njih zanimaju ta pitanja - posebno pitanja ratnih zločina - samo ako ih mogu zloupotrijebiti za svoje dnevno-političke ciljeve. Na tom fonu su i pokušaji miješanja raznih vidova odgovornosti, naročito krivične i političke.
ANALITIKA: Oslobađajuća presuda za deportaciju izbjeglica iz BiH otvorila je dilemu – da li je crnogorsko pravosuđe uopšte sposobno da presuđuje u tako teškim slučajevima.
FRANOVIĆ: CHK drži posebno važnim rasvjetljavanje svih ratnih zločina koji su se dogodili na teritoriji Crne Gore. Početak istraga, podizanja optužnica, suđenja za ratne zločine – sve je značajno kasnilo. Jedan od razloga je u činjenici što je - u vremenima kada Crna Gora nije bila samostalna država - za ratne zločine je postojala nadležnost Vojnog pravosudnog sistema, koji je ostao upamćen po opstrukciji pravde i po sprovođenju politike nekažnjivosti, što je bio i ključni argument za osnivanje Međunarodnog tribunala u Hagu. Naravno, za kašnjenje procesuiranja postoji i dio odgovornosti Crne Gore.
ANALITIKA: Prema prvostepenoj presudi za deportaciju izbjeglica, nije bilo osuđenih iako je zločin konstatovan. Crnogorsko pravoduđe je pokrenulo procese i za Morinj, Kaluđerski laz, Bukovicu ali - nema presuda. Zašto?
FRANOVIĆ: Vidite, CHK je pozdravio napredak ostvaren u procesuiranju slučajeva „Herceg Novi – Deportacije“, „Morinj“, „Kaluđerski Laz“ i „Bukovica“. Posebno ciejnimo isplaćivanje reparacija članovima familija žrtava u slučaju „Herceg Novi – Deportacije“ - pravično zadovoljenje postignuto sudskim poravnanjem - što je za sada prvi i jedini takav slučaj u regionu!
No, prateći navedene procese i suđenja koja su u toku, uočili smo mnoge probleme koji se odnose - na kvalitet predistražnog i istražnog postupka, na kvalitet optužnica, na kvalitet zastupanja optužnica i naravno na kraju na kvalitet presudjivanja.
Prvostepena presuda za deportaciju, o kojoj govorite, još uvijek nije urađena u pisanoj formi, makar prema informacijama koje sam dobio od nadležnog Suda. Zato presuda nije dostupna i ne mogu je stoga komentarisati. Međutim, mislim da je važno imati u vidu da je u slučaju „Herceg Novi – Deportacije“ u građanskoj proceduri već pravosnažno utvrđeno da se dogodio taj zločin, te da su u skladu sa time isplaćene reparacije članovima familija žrtava, kao i to da krivični postupak pred sudovima još nije okončan.
Želim da naglasim da je od izuzetnog značaja da sudovi sprovedu sve te postupke prema domaćim i međunarodnim standardima i donesu pravedne presude, koje će biti zasnovane samo na nespornim dokazima, na dokazima izvan razumne sumnje, bez bilo kakvih pritisaka. Takođe, veoma je važno da se u svim fazama postupaka koji su u toku, kao i onih koji će biti uskoro otvoreni striktno poštuju prava svih učesnika postupka, uključujući prava osumnjičenih ili optuženih.

Draško ĐURANOVIĆ

[Mojsije]

Đeca koja ne zbore crnogorskim, moći će da se školuju na svom jeziku

Sva đeca koja ne zbore crnogorskim, školovaće se sljedeće školske godine na svom, maternjem jeziku. To Ustavom zagarantovano pravo Ministarstvo prosvjete obezbijediće svim Srbima, Hrvatima, Albancima i Bošnjacima koji požele da uče na jednom od četiri jezika.

U resoru ministra Slavoljuba Stijepovića, međutim, za sada ne znaju kako će Srbima, Hrvatima i Bosancima koji su do juče učili na jednom – istom jeziku, obezbijediti školovanje na tri različita.


"Olakšavajuća" okolnost je što će se Albanci, kao i do sada, školovati na albanskom jeziku, ali i činjenica da će Ministarstvo "blagovremeno" pronaći model.

"Nastava u svim školama u Crnoj Gori izvodiće se na crnogorskom jeziku, a đeci građana kojima crnogorski jezik nije maternji, biće obezbijeđeno školovanje na njihovom jeziku. Način na koji će se realizovati nastava za ovu đecu biće blagovremeno utvrđen, do početka naredne školske godine", odgovorila je portparolka Ministarstva Vesna Gajević "Vijestima".

Ministarstvo prosvjete nije potvrdilo, ali ni demantovalo glasine, da obezbjeđivanje školovanja na maternjem jeziku svima koji ne govore crnogorski, vodi ka formiranju jednonacionalnih odjeljenja.

"U skladu sa Ustavom Crne Gore, Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju, Zakonom o manjinskim pravima i slobodama i Evropskom poveljom o regionalnim i manjinskim jezicima, Ministarstvo prosvjete će preduzeti sve neophodne radnje i mjere, na koje nas obavezuju navedeni propisi, da se svakom građaninu koji ne govori crnogorskim jezikom, obezbijedi školovanje na njegovom maternjem jeziku. Na ovaj način, obezbijediće se potpuna ravnopravnost svih naroda i manjinskih nacionalnih zajednica koji žive u Crnoj Gori", stoji u odgovorima, između ostalih, na pitanje da li može doći do miješanja, odnosno formirana odjeljenja u kojima će učiti samo đaci koji govore istim jezikom?

http://www.vijesti.me/vijesti/deca-k...u-clanak-17778


A sto je ovo ljudi moji, sto ovi izvode ovdje. Ocemo li imati 5 pododjeljenja jednog odjeljenja: I-1(ucenici koji govore crnogorski), I-1(ucenici koji govore srpski), I-1(ucenici koji govore bosnjacki), I-1(ucenici koji govore albanski), I-1(ucenici koji govore hrvatski)?! Sto ovo cinimo?!?!

[Dutch]

Ništa,nastavlja se dobra,stara politika podjela i priprema teren za narednih 200 godina ovakve vlasti

[Stradivari]

Kad bude čas maternjeg dio djece će u jednoj učionici učiti srpski jezik i književnost, a dio đece u drugoj crnogorski jezik i književnost. Naravno biće malo problema u onim odjeljenjima gdje bude i onih kojima je maternji bošnjački ili hrvatski.
---

[Hari Krisna]

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović prisustvovaće sjutra beatifikaciji pape Jovana Pavla II koja će biti održana u Vatikanu, saopšteno je iz njegovog kabineta....

Ja mislim da on trebao tamo ici jer se mogu prevati pa njega proglasiti za sveca a sta bi onda zemaljski bez nase sablje nebeske.

[niksicanin 24]

http://www.vijesti.me/kolumne/repovi-kolumna-17808
Repovi

Po svojoj suštini, rep je zauvijek vezan za pozadinu Šefa. Koliko god se upinjao da bude nezavisan, uvijek će mahati onako kako Šef želi. Ali ni Šef ne bi bio ono što je kad bi mu neko skratio repove.

Uvecaj!
(Foto: Savo Prelević)



Vanja Ćalović

Autorka je izvršna direktorica NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora




Šef je otišao i za sobom ostavio repove.
Rep 1: Duško Dugouško.


Od svih Šefovih repova, on se trudi da ostavi najbolji utisak. Doduše, čini se da Šef njime najviše i maše, a sumnja se da mu je najmiliji od svih repova. Kako i ne bi, kada Dugouško zna Šefove najmračnije tajne.
Duško voli pasivno slušanje i aktivno podmetanje, a omiljena sportska disciplina mu je sačekuša. Opušta se uz Velikog brata, jer se čovjek uči dok je živ. Kako sam reče, o svakome zna sve, ali će to držati za sebe. Možda.
Njegovi najvjerniji vojnici su postali posebno popularni nakon objavljivanja video snimka na kome, uz svadbeno veselje, promovišu suživot i harmoniju različitih poluga vlasti. To je istovremeno i drugi najpoznatiji Severinin snimak. Škakljiv skoro kao i prvi.
Dugouško ima istrenirane uši i elastičnu kičmu, pa je rano otkrio sposobnost prilagođavanja. Kada Duško pojede evropsku šargarepu, dešava se nevjerovatna promjena… i Dugouško postaje demokrata. I borac protiv organizovanog kriminala i korupcije. Evropski čovjek širokih shvatanja, zaštitnik medija i NVO. I javno i tajno. Dok radite, dok spavate, dok ste sa porodicom i prijateljima, ne brinite, Dugouško pazi na vas.
Rep 2: Staljinov Dvorski Brk, SDB.
Diplomata nediplomatskih manira. Rep koji treba da nas, nevoljno, uvede u Evropu. Po mogućnosti direktno, a ne preko Rusije. I to sa jedinicom iz engleskog.
SDB operiše u sjenci Dugouška, neiživljenih ambicija da dobije svoju Službu. Dokazao se praćenjem privatnih života nekih diplomata, pa je postao omiljen u tim krugovima i poznat po sofisticiranim metodama. Ovaj reformista je nezvanični zagovornik uvođenja tajnih zatvora za političke neistomišljenike, po uzoru na ruske gulage. Vizionar.
Hobi mu je građevinska operativa, a njegove firme su najpoželjniji podizvođači za izgradnju autoputa, bilo da posao dobiju Kinezi, Hrvati ili Grci, jer SDB nema predrasuda kada je biznis u pitanju. A ni granica.
Rep 3: Dvorski Pendrek, zvani Mali Organ.
Vojnik. Mali, ali tehničar. Neobično iskren ili potresno neinteligentan, tek ne ostavlja sumnju da će ikada krenuti na Šefa.
Pored toga što je Mali, Organ se i brzo umara. Prči se, ali ne traje dugo. Tako su mu pobjegli čak i oni koje je znao još od manjih nogu. I krađa krojača je za njega bila prevelika akcija, a kamoli tone kokaina.
Ako vam Mali ikad zafali, uključite mobilni telefon. On je dvojnik svakom korisniku, bez obzira koju mrežu koristio. Htio je biti veći Dugouško i od Duška, ali su ga postavili tamo gdje pripada. Doberman Prve familije.
Repovi 4 i 5: Čistačice Prve familije.
Ova dva repa su zadužena za čišćenje. Zajedno daju najbolje rezultate. Jedna je specijalizovana za provjetravanje dosijea moralnih kriminalaca, a druga glanca trule daske sudstva. Sirotinjske majke organizovanog kriminala čiste fleke Prve familije bolje od veniša i varikine.
Peru biografije i peglaju afere. Eliminišu dokaze i kompromitujuće materijale - beng i prljavština nestaje! Omekšavaju i ispiraju mozgove neposlušnih sudija i tužilaca. Umivaju statistiku, a pod tepih guraju sve što ne uspiju da počiste. Samo im se hvata prašina po krivičnim prijavama.
Podvijeni rep: Filozof Budvanijus.
Nekad desna ruka, a sada samo rep. Filozof po vokaciji, materijalista po opredjeljenju. Patriota kome se to najviše isplatilo. I u ratu i u miru.
Ovaj rep je prvo uzbičio, pa se, poslije prve pljuske, podvio, nekako smanjio i zavukao dublje. Ćuti, a govori. Pospremljen i počišćen.
Još uvijek jedva primjetno maše, ali sve manje, jer Šef svakog trenutka može da ga skrati. Prodao je i brata i kumove samo da bi ostao makar Šefova izraslina.
Repić: Mini Mi alias Šarena Laža.
Najmlađi i najslađi od svih repova. Izgleda kao glava, ali je ipak rep.
Još dok je bio samo patrljak, Mini Mi je obožavao Šefa i dokazao da je materijal za dobar rep.
Godinama je mahao za Prvu familiju i njene biznise. U žestokoj konkurenciji, zaslužio je titulu mađioničara koji od 1 pravi 11 miliona. Ta moderna vještina se sada izučava u Šefovoj školi za mlade talente.
Tako je i postao prvi među repovima. Makar zvanično. Po ugledu na Šefa, sprovodi reforme, ali na Facebook-u, a ne u Grand kafani, uz Metaliku, a ne Jami i Zvezde Granda. Sve ostalo je isto. Šefov najuspjeliji kozmetički zahvat. Ponos i dika Familije.
Po svojoj suštini, rep je zauvijek vezan za pozadinu Šefa. Koliko god se upinjao da bude nezavisan, uvijek će mahati onako kako Šef želi. Ali ni Šef ne bi bio ono što je kad bi mu neko skratio repove.
Naravoučenije: ovu našu usmrđelu ribu treba čistiti i od glave i od repa.

Odlicno.

[Sing Sting]

Tjah, oni repovi i repići, a Ona svakako - orepina.
Ionako skupa svi krase ili lade isto prkno.

[remark]

oće li je Veljović tužit za ovaj opis

[niksicanin 24]

20 milki od goriva evra nije interesantno ovdasnjim cuvarima crnogorske drzave Jbg sta je 20 milki.

Nego, predlazem da se izmijeni Ustav Crne Gore, i da ima samo jedan clan: Crna Gora je nezavisna i medjunarodno priznata drzava! Nista drugo nije vazno.

[Jal Cargo]

.

Informacije o svercu ___________ (popuniti po volji) odavno nijesu novost, nego crnogorska svakodnevnica, ali tesko mi je da povjerujem da si se zbog toga naśekirao. Da ti je sto ti bit ne moze, zazmurio bi ti i na krupnije stvari od cistijerne, a nije da neke nijesu bile i sa lesevima...

_______

[Stradivari]

Vrlo nisko. Neočekivano.

[NSX]

Sta je to nisko? U CG se pocetkom 90ih svercovalo naveliko, znam ih dostinu iz snpa (ne znam da li su i danas u istom) koji su od tog sverca kuce napravili...

[niksicanin 24]

.

Informacije o svercu ___________ (popuniti po volji) odavno nijesu novost, nego crnogorska svakodnevnica, ali tesko mi je da povjerujem da si se zbog toga naśekirao. Da ti je sto ti bit ne moze, zazmurio bi ti i na krupnije stvari od cistijerne, a nije da neke nijesu bile i sa lesevima...

_______

Bedno.
Tvoj je sef bio zaduzen za sve vrste cistijerni, izbjeglice, gudru, cigare, sta pozelis. Posebno je bio boleciv prema komsiji iz Rastoka, pa je u Niksicu bio odrzan u reziji tvojih miting podrske tom komsiji.
Ja se nisam nesto pretjerano nasjekirao, nisam na budzetu. Samo, malo mi je licemerno da se digla ala i vrana u vezi Sv.Stefana, ali zato ne smijete pisnuti oko bilo cega drugog.

[Stradivari]

Pročitaj Jal Cargov post do kraja.

[niksicanin 24]

Procitao. Covjek me optuzuje da bih lagano propustio cistijernu sa lesevima. Kakva je teza optuzba?

Vec sam napisao, sa mnom je ucio ovaj Niksicanin kome se sudi zbog Grbavice. Nisam htio da mu se javim negdje 98. zbog svega sto smo culi jos pocetkom rata, a eto on se "borio" za moj narod. Ja nemam nedoumice sto se tice bilo koga sto je cinio zlocin.

[Jal Cargo]

.

Da skratim, ne prenemazi se. Stojim iza svega sto sam rekao.

________

[niksicanin 24]

.

Da skratim, ne prenemazi se. Stojim iza svega sto sam rekao.

________

Ne znam gdje si vidio prenemaganje.
Naravno, i ja stojim iza svega napisanog, tj. da je tvoj otac nacije bio najvjerniji saradnik svog komsije iz Rastoka tokom citavog vremena rata, tako da bio mogao sve to potraziti kod svojih.
Stvarno, sad sam ozbiljan, daj da se izmijeni ustav, i da ima samo jedan clan.