Iz raznih novina II

[starwalker]

Kasni otplata preko pola milijarde eura kredita

Podaci Centralne bake Crne Gore (CBCG) pokazuju da je taj problem zabrinjavajući.
Prema posljednjim podacima CBCG, na kraju avgusta od ukupno odobrenih 2,28 milijardi eura kredita, oni koji kasne sa naplatom čine 25,1 odsto ili 571,9 miliona eura, od čega nekvalitetni krediti (koji podrazumijevaju kašnjenja duža od 90 dana) čine ukupno 16,1 odsto ili 366,7 miliona.
- Nekvalitetni krediti na kraju 2009. su iznosili 13,5 odsto u ukupnim kreditima, dok su krediti koji kasne sa naplatom u istom periodu učestvovali sa 22,9 odsto u ukupnim kreditima – kazala je specijalni savjetnik glavnog ekonomiste CBCG Marijana Mitrović-Mijatović.

Ona je kazala da sektori koji najviše učestvuju u strukturi kredita koji kasne (od 31 do 270 dana) su trgovina sa 25,72 odsto, poslovi sa nekretninama 15,39 odsto, prerađivačka industrija 15,35 odsto, građevinarstvo 12 odsto, hoteli i restorani 8,51 odsto, saobraćaj, skladište i veze sedam odsto, rudarstvo 6,3 odsto, državna uprava pet odsto, dok se na ostale sektore odnosi ostalih 4,66 odsto.
- Kretanje parametara kvaliteta aktive u neizvjesnim uslovima opšteg makroekonomskog ambijenta koji je pod uticajem krize, je veoma teško prognozirati. Pogoršanje finansijskog položaja, kako trenutnih, tako i potencijalnih zajmoprimalaca je uticalo na smanjenje kreditne aktivnosti banaka, a time i na rast relativnog učešća nekvalitetnih kredita i kredita koji kasne u ukupnim kreditima. Uz to, neservisiranje obaveza prema bankama koje je posljedica smanjene likvidnosti i privredne aktivnosti realnog sektora (i privrede i stanovništva) se još uvijek osjeća – rekla je Mitrović-Mijatović, dodajući da će oporavak privrede i ulazak u pozitivne sfere rasta pozitivno uticati na kvalitet aktive u bankarskom sektoru i obrnuto, te da produžen uticaj recesije bi dalje doprinio povećanju kredita koji kasne i nekvalitetnih kredita u budućem periodu.

Direktor Sektora za upravljanje rizicima u NLB Montenegrobanci Danijela Golubović kazala je da su suočeni sa problemom nenaplativih kredita zbog aktuelnih dešavanja u privredi.
- Ali udio problematičnih kredita u ukupnim kreditima u banci je značajno ispod prosjeka u bankarskom sektoru – rekla je Golubović.
Na pitanje da li imaju više problema u naplati sa sektorom privrede ili stanovništva, Golubović je kazala da su “finansirali sve segmente, tako da su i problemi u naplati povezani sa problemima u okviru pojedinog od njih”.
U NLB Montenegrobanci procjenjuju da je realno očekivati da će doći do daljeg rasta problematičnih plasmana, ali da se očekuje usporavanje toga trenda u srednjoročnom periodu.
- Shodno poslovnoj politici banke izvršeno je dodatno rezervisanje određenih plasmana koji su u kašnjenju i gdje banka aktivno preduzima sve mjere naplate. Rješenje problema naplate navedenih kredita treba tražiti u koordiniranoj akciji privrede, vlade i finansijskog sektora. NLB Montenegrobanka je i u uslovima najveće krize bila kreditno aktivna, u tom smislu će nastaviti na polju kreditiranja subjekata koji su po ocjeni banke bonitetni i predstavljaju prihvatljiv rizik za banku - kazala je Golubović.

I u Atlasmont banci su kazali da su kao i sve banke suočeni sa problemom nenaplativih kredita, ali ne u mjeri koja bi banku zabrinjavala.
- Imamo više problema kod naplate kredita od strane stanovništva, dok je sa aspekta privrede generalno najproblematičniji sektor građevinarstva – rekla je direktor sektora za pravne poslove Vesna Durković, dodajući da su od početka godine imali malo otpisanih kredita, što podrazumijeva i mala dodatna rezervisanja po tom osnovu.
Durković je kazala da crnogorski zvaničnici saopštavaju da postoje indicije blagog oporavka ekonomije, pa je u skladu sa tim realno očekivati da će doći do poboljšanja koeficijenta naplate kredita.
- Rješenje problema nenaplativih kredita vidimo kroz prizmu oporavka ekonomije, restukturiranje kredita, odnosno u krajnjem kroz aktiviranje instrumenata obezbjeđenja – kazala je Durković.
Na pitanje kako će problem nenaplativih kredita uticati na dalju kreditnu politiku banke, sagovornica “Vijesti” je kazala da do sada ni u jednom momentu nijesu obustavili kreditnu aktivnost , te da će nastaviti poslovanje na isti način dok god prepoznaju kvalitetne klijente, odnosno kvalitetne projekte.
- Zanimljivo je dodati da je sve manje kvalitetnih projekata i bonitetnih klijenata, kao i to da banka nije dodatno pooštravala kriterijume za odobravanje kredita – rekla je Durković.

Ona je kazala da gubici po osnovu nenaplativih kredita ne mogu ozbiljno ugroziti finansijski rezultat banke, te da banka taj problem premošćava i uvođenjem novih proizvoda i pojačanom kreditnom aktivnošću.
U Hipo Alpe Adria banci su kazali da je privredna situacija uslovila da određeni broj klijenata svih banaka kasni sa izmirivanjem svojih obaveza, te da je ta situacija prisutna i kod njih.
- Jasno je da u oblasti koja je na bilo koji način u vezi sa nekretninama ima kašnjenja i da je to oblast koja je pod značajnim pritiskom, gdje je smanjenje direktnih stranih investicija uslovilo takvu situaciju. Ipak, uvjereni smo da je riječ o privremenom stanju, kao i da kod objekata koji su izgrađeni i za koje postoji sva dokumentacija, postoji realna mogućnost prodaje i redovno servisiranje obaveza prema bankama – kazala je direktor marketinga Hipo banke Željka Radulović, dodajući da će poboljšanje makroekonomske situacije voditi smanjenju kašnjenja u otplati kredita.

Radulović je kazala da su otpisali određen broj plasmana u skladu sa očekivanjima i projekcijama, te da su rezervacije izdvajali u skladu sa propisima CBCG u zavisnosti od klasifikacije potraživanja koje je u kašnjenju.
- Rješenje problema je u redovnom izmirivanju obaveza. Svakom slučaju pristupamo pojedinačno kako bi zajedno sa klijentima došli do rješenja kada dođe do situacija gdje ima zakašnjelih obaveza. Ukoliko to nije moguće, procedura je jasna i detaljno propisana, tako da prelazimo na preuzimanje i prodaju kolaterala kako bi namirili uložena sredstva po osnovu kredita – rekla je Radulović.
Na pitanje kako će problem nenaplativih kredita uticati na dalju kreditnu politiku banke, Radulović je kazala da imaju jasno definisanu kreditnu politiku i da nema snižavanja kreditnih kriterijuma.
- Treba podsjetiti da ni u doba najveće globalne krize nijesmo zaustavljali kreditnu aktivnost. Prilikom svih plasmana vodimo računa o svom ekonomskom interesu i valjanom obezbjeđenju plasmana. Takva politika će se nastaviti i u budućnosti – rekla je Radulović, dodajući da gubitak od nenaplativih kredita nadomještavaju prodajom sredstava obezbjeđenja koju su već započeli.

[milovan]

Od jedne trule jabuke, iztruli cipanccijela GAJBA ili PALETA,
u svaku NORMALNU DRZAVU,
se takva TRULEZ CHISTI I LIKVIDIRA,
jedino CGa, chuva VIRUZ I KONTAMINIRA I 50 000 zdravih firmi,
da se ne zna ko koga hebe.

TAKO SE TO RADI; KAD NEMA DOMACINA,
sve ce otic u CHETIRI LIJEPE MATERINE, jer DOMACIN NEMA MOODA.

[Raquel]

A.. treba dovest ove žene nam na vlast da o državi brinu ko što bi o svojoj kući.
A domaćine prebacit da se bave nekim drugim pitanjima.

[Hari Krisna]

Intervju pocasnog konzula Crne Gore U Kanadi Kaare-a Foy-a crnogorskoj Atlas TV.


1:


2:

[Jal Cargo]

Odlicno,drago mi je da smo bar ovo razjasnili. Dakle, dominantni politicki kriterijum za tebe je podjela na CRNOGORCE i "crnogorce". Prvi su vredniji, i shodno tome treba da budu tretirani bolje od drugih.

Dragi Jal Cargo, ovo shto ti prichash nije nedostatak politicke korektnosti,to se zove shovinizam. A to je upravo ono, shto zamjeram SDP&co

Tvoja podjela ljudi na dobre CRNOGORCE, loshe crnogorce i zle srbe ti ne dozvoljava da shvatish potrebu medjunacionalnog kompromisa u CG. Tu ideju ismijavash, a nacije svodish na politicke predstavnike partija sa nacionalnim predznakom. Stav je konzistentan sa tvojim prethodnim, dosledno shovinisticki. Zhao mi je.

Ja sam moj odgovor vec dobio. Kao shto se vidi iz tvoje priche, ti nisi za prevazilazhenje podjela u CG, nego bi i nove da se stvore, one unutar crnogorskog nacionalnog korpusa. To sam i zhelio da chujem, i to fino ilustruje zashto ne podrzhavam politicku opciju koju zastupash,i zashto stalno ukazujem na njeno shtetno i remetilacko djelovanje. Jer odrzhavanje i kreiranje podjela jeste,po definiciji,shtetno za jedno drushtvo i drzhavu.

Paranoja se u crnogorskoj politickoj stvarnosti iznova reetablira kao patogena disciplina kojom idejno impotentne opozicione partije i pripadajuci im mislioci pokusavaju odrzati svoju politicku kondiciju i rejting. Problem je sto, kad se potpuno iscrpe "argumenti", dodjeljivanje besmislenih etiketa prelazi granicu pristojnosti, kao sto ti upravo radis, pa se pocnu prividjati fasisti, nacisti, sovinisti... judeo-masonski lobi, CIA, Trilaterala-la-la-la, nastavi dalje...
Malogradjanska zajedljivost umjesto artkulisanog politickog stava, uz svjesno generisanje paranoje, panike i atmosfere ugrozenosti, prepoznatljiva je mainstream tehnika slanja "komercijalnih" politickih poruka neosvijescenoj zajednici, koju je lako ustalasati i odrzavati u konstantnoj histeriji. Te poruke, posebno o "podjelama", jeftina su kompenzacija za sve frustracije lidera-luzera iz opozicije, obzirom da se iza maski slatkorecivih demagoga krije jedno veliko nista - osim (jalovih) politickih ambicija, nema tu nikakve razorne snage kriticke misli, energije ili autenticnog bunta koji bi realno mogao da ugrozi rezim koji sa pola gasa odrzava ustrojstvo.

I posebno mi je drago sto si upotrijebio termin "medjunacionalni", a ne "unutarnacionalni" konflikt, jer si potvrdio ispravnost mog stava da gospoda iz srpskog nacionalnog korpusa smatraju da imaju pravo da uspostavljaju pravila u drugom korpusu.

Aj daj primjere za ovo.

Smijesno je na cemu insistiras, ali udovoljicu tvojim zahtjevima:


Na žalost, u Crnoj Gori diskriminacija se može prepoznati na svakom koraku. Ustav sa kraja prošle godine je legalizovao diskriminaciju na način da su ustavne norme proizvele stvarnost kakva nikada nije postojala u Crnoj Gori. Pet temeljnih stavova su opredjelili naš odnos prema Ustavu, a jedan od njih je srpski jezik. To je bilo svojevrsno nasilje nad srpskim jezikom. SNP će insistirati i istrajati da se očuva katedra za srpski jezik u Nikšiću. Uvjeren sam da se država Srbija mora zainteresovati za napore koje pravimo na očuvanju srpskog jezika. Profesori srpskog jezika su potrebni narodu u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori. Mi svi najbolje branimo srpski jezik na način što ćemo ga i dalje govoriti, njegovati, učiti našu djecu da su i naši preci govorili srpskim jezikom i da oni to iskustvo prenesu dalje generacijama koje dolaze.

Što se tiče falsifikovanja istorije jasno je da Crna Gora nema pobjednika nakon ovih turbulentnih vremena. Svi smo gubitnici. Ipak jedini narod koji se nije pomirio je pravoslavni narod i dok to ne shvatimo nema boljitka u Crnoj Gori. Popisi iz 1991. i 2003, godine ukazuju da procenat Crnogoraca i Srba je konstantan - 75%. Dakle, to je procenat pravoslavnog življa u Crnoj Gori. Danas, državotvornim narodom sebe nazivaju oni koji teško mogu naći te korijene u Crnoj Gori. Ako je Crna Gora nastala 21. maja 2006. godine, a to sam hiljadu puta rekao, onda to nije moja država. Moja država je ona koja je nastala u vremenu Nemanjića, Balšića, Crnojevića, Petrovića; moja Crna Gora je onakva kakva je bila 1914. i 1918., 1941. i 1945. godine; onakva kakava je bila 13. jula, a ne 12. jula 1941. godine. Ovakva Crna Gora će trajati onoliko dugo koliko traje ova vlast. Vratiće se Crna Gora svojoj časnoj i poštenoj istoriji i tradiciji.


Sedmog marta sam ponovo otišao na Kosmet sa šest gradonačelnika i predsednika opština iz Crne Gore kako bi dogovorili konkretne projekte saradnje sa Zajednicom srpskih opština i naselja na Kosovu i Metohiji.

Ne mogu protesti i mitinzi sami od sebe sačuvati Kosovo u Srbiji, već se treba brinuti o onima koji su ostali da žive na Kosmetu, a koji su srpske nacionalnosti i koji su poslednja brana da Kosmet ostane u sastavu Srbije. Borim se da moj narod ima svoju viziju koja će u centar staviti svakog našeg sunarodnika, njegove brige i probleme, a ne kao do sada frustraciju.

Srpski jezik je stariji i od države i od svake partije u Crnoj Gori i snažniji i pametniji su na njega nasrtali vekovima ali, narod ga je sačuvao.


Ovo su izvodi iz svega dva intervjua. Prije nego zatrazis tumacenje sudskog vjestaka, dozvoli da pokusam:

Milic tvrdi da su Srbi u Crnoj Gori izlozeni diskriminaciji jer Crnogorci zele da govore crnogorskim u Crnoj Gori.

Milicevu Crnu Goru osnovali su Nemanjici.

Milic se nedvosmisleno izjasnio kao pripadnik srpskog naroda.

Milic smatra da Srbija mora da reaguje i odlucnije se umijesa u unutrasnja pitanja u Crnoj Gori, izmedju ostalog - osporavanjem prava Crnogorcima da govore svojim jezikom.

Prema Milicu, Crna Gora je drzava i drustvo koja pociva na vrijednostima srpske kulture i tradicije. Srpski jezik je stariji od Crnogoraca i crnogorske drzave, kaze Milic.

Istorijsku skolu koja Crnogorce tretira kao poseban etnicitet, Milic je okarakterisao kao falsifikatorsku. Dakle, poznata matrica: Crnogorac geografski, Srbin nacionalno.

Republika Srpska, Srbija i Crna Gora, ocigledno, cini triling srpskih drzava (da Krajina nije pala, bio bi to poker po Milicevom ukusu).

Muslimani, Bosnjaci, Albanci su gradjani drugog (treceg, cetvrtog...?) reda, objasnio nam je Milic.

Kad SNP dodje na vlast, vratice se Crna Gora u 1918., i to je uspio da obeca Milic.


Miliceve budalastine cine samo dio agresivnije nacionalisticke retorike koja se ucinila primamljivom nezadovoljnim (prosrpskim) biracima Nove i PZP.
Nedoslednost PZP i povremeni (i plodni) izleti SNP u desnu stranu, objasnjavaju fenomen nepostojanja kriticnog pomjeranja u birackom tijelu, odnosno nemogucnost ugrozavanja pozicija rezima - migracije se konstantno desavaju, ali unutar opozicionog bloka koji, priblizavajuci sa srpskim biracima, ne moze da zasluzi povjerenje suverenista, radije opredjeljenih da, ili apstiniraju, ili glasajuci za rezim, ustvari glasaju protiv opozicije koja ima problem prihvatanja postreferendumske realnosti.

Konacno, zasto SNP nikad nece biti gradjanska partija, bez obzira na Milicevu povremenu "evropsku retoriku" i kooperativnost sa "evropskim partnerima"? Zato sto Milic sasvim logicno pretpostavlja da modernizacija partije moze izazvati dugorocnu stagnaciju i stetu za SNP, bazirajuci svoje kalkulacije sledeca dva rizika:

1. da ce biracko tijelo SNP, koje je po svojoj prirodi konzervativno i sklono paranoji, bilo kakav zaokret i promjenu stavova o vitalnim drzavnim interesima (npr. NATO) ili nuznoj promjeni odnosa prema kosovskoj nezavisnosti, prepoznati kao zavjeru, izdaju i prodaju DPS-u

2. od unutarpartijskih sukoba izmedju jos uvijek dominantne struje potrosenih fosila (Kaludjerovic, Lalosevic, Simonovic...), i ljudi poput Damjanovica, na drugoj strani; sukoba koji bi partiju mogli pocijepati i usitniti, samim tim obezvrijediti na trzistu.


Zato ce, izmedju afirmacije SNP kao "gradjanske partije" i stabilnog rejtinga kojim ce samouvjereno docekati neke naredne izbore, Milic uvijek izabrati drugu, manje rizicnu varijantu.

SNP se ne moze, bez posledica, promijeniti i nametnuti kao ("gradjanska") alternativa rezimu.

Ja sam pritajeni ********.

Istina oslobadja.

Placanje poreza i poshtovanje zakona i pravnog poretka drzhave je kljucni izraz svakog patriotizma. To je potreban i dovoljan uslov patriotizma.

Porezi nijesu zakonska obaveza, vec esencija patriotizma? Dobro, mozda ovaj forum ima tendenciju da postane poligon za intelekutalno tezgarenje NVO regruta i studenata politickih nauka, pa sam duzan da dam svoj doprinos edukaciji mladih snaga, tumacenjem tvoje teze: Albanci su do 1999., placajuci poreze drzavi, iskazivali svoj patriotizam i lojalnost Srbiji; zatim, od 1999., Srbi koji zive na Kosovu, izmirujuci svoje obaveze prema kosovskim finansijskim institucijama, ustvari izrazavaju podrsku kosovskoj nezavisnosti, tj. patriotizam i privrzenost drzavi - ako pokusamo da anticipiramo jednu varijantu geopol scenarija iz buducnosti, koji bi predvidjao konflikt izmedju dvije drzave u pogranicnoj oblasti, uz intervenciju srpske vojske na Kosovu, sasvim je logicno da pretposatvimo da ce kosovski Srbi postupiti po patriotskoj duznosti i odbraniti "svoju" drzavu, Kosovo, od "srpskih agresora"; kao sto bi, recimo, i muftija Zukorlic, koji placa poreze drzavi Srbiji, branio Srbiju od zdruzenih agresorskih armija Bosne i Hercegovine i Turske, u slucaju rata.

Koliko je ovaj model patriotizma racionalan, ispravan i konkurentan, potvrdjuje i primjer iz susjedstva:

Attachment 47957

ili nedavna fudbalska utakmica izmedju Njemacke i Turske...

[Jal Cargo]

Da sam ja osoba (organ) koji o tome odlucuje, izbacio bih dvije Drljeviceve strofe iz himne, s tim shto bih stih "da je vjechna CG" zadrzhao pojedinachno kao codu himne, shto je i sada.

Zasto?

Prihvatajuci da bosnjacko-muslimansku i dobar dio albanske populacije krstovi mogu vrijedjati, nije problem ukloniti ih. Crna Gora je gradjanska i sekularna drzhava, i nema potrebe da simboli bilo koje religije budu ugradjeni u drzhavni amblem. Bez obzira na hriscansku tradiciju koju ti krstovi simbolizuju. Kao shto rekoh,ne treba zhivjeti u proshlosti.

Ostavi se toga, nijesu problem zahtjevi Bosnjaka i Muslimana. Opozicija, predvodjena gradjanskom SNP, zahtijeva (srpsku) trobojku kao zvanicnu zastavu, pozivajuci se na period poslednje decenije crnogorske drzave?

Jezik naravno nazvati crnogorski, medjutim,kodifikovati ga na drugi nachin od ovog koji je sada aktuelan. To jest, ne stvarati vjestacke razlike na silu,i to uvodjenjem arhaizama koje ne koristi niko, vec zadrzhati (skoro sve) norme nekadasnjeg knjizhevnog srpskohrvatskog i srpskog jezika ijekavskog izgovora, i to iz razloga nacionalne promocije nazvati crnogorskim,i to uvesti u sluzhbenu upotrebu.

Ovo je cista izmisljotina. Opozicija, njen dio koji predstavlja interese srpskog korpusa, odbila je da podrzi donosenje Ustava zbog uvodjenja crnogorskog jezika kao kategorije sluzbenog, u vrijeme kad nije postojao standard, niti je bilo poznato na koji nacin ce biti definisan pravopis crnogorskog jezika. Dakle, sporan je bio crnogorski jezik, a ne njegova gramaticka konstitucija.
Dodatno, sporan je i tvoj argument - Crnogorcima koji prihvataju crnogorski jezik, u koje ubrajas i sebe, smetaju arhaizmi?! Arhaizmi, dodatna dva slova, kao i "nepravilni" oblici rijeci koji ionako postoje kao dubleti, nijesu zakonska obaveza i njihova upotreba nije nuzna, tako da je tvoj argument besmislen.

Shto se tiche crkve, niti jedna zvanicna pravoslavna crkva ne priznaje danasnju CPC, niti danasnja organizacija CPC nudi bilo kakav dokaz da je pravi naslednik nekadasnje autokefalne CPC prije 1918. Stoga tu i nema problema razgovora,dok ne dobiju kanonski okvir.

U cemu je tvoj problem? Koji dokaz je ponudila albanska zajednica, njeni politicki lideri na Kosovu, a koji je potvrdjivao opravdanost ambicija za uspostavljanjem drzave? Gerilu. To je sasvim tipican proces, toliko puta ga srecemo u istorijiskoj i politickoj nauci, a evo i u primjerima iz bliske proslosti i okruzenja. U slucaju CPC, legitimnoj borbi za legitimne ciljeve uvijek je dobrodosla gerilska varijanta, uz koriscenje politickih mehanizama ukoliko su dostupni.

Ti, u sustini, predlazes da sacekamo da SPC prihvati odgovornost za uzurpiranje Mitropolije, smiluje se i identifikuje MPC kao naslednicu CPC, prihvatajuci njenu autonomiju ili status Crkve?

Probudi se, pocni da upoznajes svijet u kojem zivis.


_____

[Mstislav]

26. oktobar 2010. Crnogorski dnevni list Pobjeda danas je, povodom 66 godina postojanja, izašao u novom ruhu.
List je i redizajniran, nakon što je nedavno prešao na latinični slog.
Pobjeda je sinoć svoj novi izgled predstavila na svečanosti održanoj na Cetinju, u Vladinom domu, kojoj je prisustvovali najviši državni zvaničnici, predstavnici Vlade, Skupštine, javnih preduzeća, čelnici vjerskih zajednica, diplomatski kor, kao i predstavnici stranih kompanija koje posluju u Crnoj Gori.
Miodrag Ivanović, izvršni direktor Pobjede, kazao je, obraćajući se prisutnima, da Pobjeda zatvara jedno poglavlje – krug od oslobođenja do osamostaljenja Crne Gore.
- Noćas krećemo u novi krug i dvije riječi su najvažnije – tranzicija i tržište, kazao je Ivanović.
Odgovorni urednik Srđan Kusovac je rekao da gaji izuzetan respekt prema veličini Pobjede i da je to jedini posao kojeg se pribojavao.
„To je strahopoštovanje prema fotografiji borca za slobodu, partizana Puniše Perovića, prvog urednika Pobjede, to je respekt činjenici da je tu Pobjedu u rukama držao jedan Tito, da je na čelu te Pobjede bio jedan Veselin Đuranović, da je novinar Pobjede bio jedan Mihailo Lalić. To je respekt trajanja, respekt značaja Pobjede i – konačno, respekt Crnoj Gori. Jer, Pobjeda, to je Crna Gora, zaključio je Kusovac.


Ljudi oni ludju, oni ludo ludo luduju.
Jednog dana ako se ovo cudo ugasi, ima da se puca i veseli u moj dom.

[minjo]

26. oktobar 2010. Crnogorski dnevni list Pobjeda danas je, povodom 66 godina postojanja, izašao u novom ruhu.
List je i redizajniran, nakon što je nedavno prešao na latinični slog.
Pobjeda je sinoć svoj novi izgled predstavila na svečanosti održanoj na Cetinju, u Vladinom domu, kojoj je prisustvovali najviši državni zvaničnici, predstavnici Vlade, Skupštine, javnih preduzeća, čelnici vjerskih zajednica, diplomatski kor, kao i predstavnici stranih kompanija koje posluju u Crnoj Gori.
Miodrag Ivanović, izvršni direktor Pobjede, kazao je, obraćajući se prisutnima, da Pobjeda zatvara jedno poglavlje – krug od oslobođenja do osamostaljenja Crne Gore.
- Noćas krećemo u novi krug i dvije riječi su najvažnije – tranzicija i tržište, kazao je Ivanović.
Odgovorni urednik Srđan Kusovac je rekao da gaji izuzetan respekt prema veličini Pobjede i da je to jedini posao kojeg se pribojavao.
„To je strahopoštovanje prema fotografiji borca za slobodu, partizana Puniše Perovića, prvog urednika Pobjede, to je respekt činjenici da je tu Pobjedu u rukama držao jedan Tito, da je na čelu te Pobjede bio jedan Veselin Đuranović, da je novinar Pobjede bio jedan Mihailo Lalić. To je respekt trajanja, respekt značaja Pobjede i – konačno, respekt Crnoj Gori. Jer, Pobjeda, to je Crna Gora, zaključio je Kusovac.


Ljudi oni ludju, oni ludo ludo luduju.
Jednog dana ako se ovo cudo ugasi, ima da se puca i veseli u moj dom.

zajebavaj se ti,ali nijesu zutilo ko vijesti i dan.MAda da se malo batale protokalnih vijesti i bili bi taman

[Mstislav]

zajebavaj se ti,ali nijesu zutilo ko vijesti i dan.MAda da se malo batale protokalnih vijesti i bili bi taman

Neka oni pisu sto oce (i dobro i lose, i zuto i crno), ali samo kad postanu privatno preduzece.
Ovako dok ih placa cijela cg a oni pisu samo sto im dps odobri, nema se sto pricat o njima jesu li zuti ili ne, bez im zeljet brz kraj ili privatizaciju.

[minjo]

Neka oni pisu sto oce (i dobro i lose, i zuto i crno), ali samo kad postanu privatno preduzece.
Ovako dok ih placa cijela cg a oni pisu samo sto im dps odobri, nema se sto pricat o njima jesu li zuti ili ne, bez im zeljet brz kraj ili privatizaciju.

ako ih kupe Vijesti ili Dan taman smo na isto

[Mstislav]

ako ih kupe Vijesti ili Dan taman smo na isto

Nece se vala predat crna gora pa pruzit priliku tim izdajnickim snagama da kupe NASE glasilo.
Ne podlijezi majko sveta!

[minjo]

Nece se vala predat crna gora pa pruzit priliku tim izdajnickim snagama da kupe NASE glasilo.
Ne podlijezi majko sveta!

Ne da jebe oca,osnovace vlada "privatnu" firmu da privatizuje Pobjedu

[Jal Cargo]

.

Saradnja crnogorskih opština može privući investicije
http://portalanalitika.me/drutvo/crn...h-fondova.html


Crna Gora uvozi 50 odsto primarne energije
http://portalanalitika.me/ekonomija/...-energije.html


Transparency International: Crna Gora na 69. mjestu
http://portalanalitika.me/drutvo/vij...9-mjestu-.html


_________

[NHM]

Viđeh da je vlada ponovo ušla u KAP. Može li neko da me uputi u sljedeće cifre:

Za koliko je KAP prodat?

Koliki je iznos koji je vlada dala u vidu garancija za kredite, pomoći pri isplati socijalnih programa za radnike, subvencija za struju, odlaganja plaćanja raznoraznih dugova?

Koliki su dugovi KAP-a u ovom trenutku, odnosno koliko je 50% od duga koji je vlada preuzela ulazeći u vlasničku strukturu?

Ako ima još nešto značajno, tipa povezanost sa Boksitima ili tako nešto, neka mi objasni. Ja ne znam.

[Jal Cargo]

.

Zvanicno, KAP je prodat za ~50 mil. eura, uz obavezu da vlasnik investira dodatnih ~50 miliona u proizvodnju, kao i ~50 miliona za projekte od drustvenog znacaja i zastitu zivotne sredine. U trenutku prodaje, KAP je bio opterecen sa 250-300 miliona eura duga.

Prema proslogodisnjem memorandumu, koji je prethodio Ugovoru o poravnanju, Vlada se obavezala da ce izdati garancije u vrijednosti 135 miliona (najveci dio kao podrska kreditnim obavezama KAP-a), uz 65 miliona za subvencije (struja, socijalni program), na osnovu cega je dobila polovinu akcija (i sitne privilegije) koje su se nalazile u vlasnistvu kompanije koja upravlja KAP-om.

Nemam pojma koliki je sadasnji, stvarni dug KAP-a, a sumnjam da to zna vise od 5 ljudi koji tamo rade.


________

[NHM]

Mada, ne bi bilo loše da i neki teg okačimo o vrat i noge. Možda i da tako zaplivamo malo. Rupa bez dna.

[Dutch]

Čudo je kako se teško zatvara firma sa potencijalnih 5000 glasača

[milovan]

Koliko sam ja shvatio,
udio vlade ili drzave CGe, je 37% sa pravom veta na vazne odluke,
koliko KAP ima HIPOTEKA NA IMOVINU i koliko duguje BANKAMA na "chasnu" rijech, to samo BOG ZNA.

POLANCHEC I SANADER polazu rachune za Podravku, INU, HEP i mnoge drtuge MUTNE RADNJE,
kupuju ulaznicu za JEVROPSKU UNIJU,
koliko glava VIDJENIJEH GLAVARA, CGa mora ZRTVOVAT BRISELU NA OLTAR,
to ce samo moji unuci znat,
jer ne vidim IZLAZ IZ POMRACHINE DHJE CIJELO SELO SPAVA.

[minjo]

Danas pada Kosoricina HR vlada ako tako barba Luka odluci,jadne li Vlade koja zavisi od Bebica,Seksa i Sanadera,a nas Milovan se i dalje lozi na njih ko dinar na euro.
edit
apropo KAPa.,analizu je radio ekonomski fakultet,i saradnik u nastavi (koga poznajem-a radio je u timu na analizi privatizacije i mjerama za poravnanje) kaze da je Vlada u plusu za 15 miliona,njemu prije vjerujm od demokratskih tiskovina u obliku dnevnih novina

[Mitro]

Kojem plusu, u odnosu na što?

Jel mogu da dobijem tu analizu, ako nije problem (i naravno, ko je radio).

Poz.

[starwalker]

CGO SAOPŠTIO DA PRAVNI FAKULTET NE POŠTUJE ZAKON

Podgorica - Pravni fakultet ne poštuje Zakon o slobodnom pristupu informacijama i nije odgovorio Centru za građansko obrazovanje (CGO) na brojne zahtjeve, čime se otvara pitanje odgovornosti uprave ovog fakulteta, saopštio je Centar.
CGO je saopštio da je od Pravnog fakulteta 14.10.2010. tražio informacije o odluci Vijeća o angažovanju profesora Steva Ikića na predmetu sociologija; informaciju o broju komisija osnovanih na Pravnom fakultetu, kao i njihovim nazivima, informaciju o broju i sastavu članova po svakoj Komisiji pojedinačno. Posebno pitanje na koje je CGO stavio akcenat odnosilo se na informaciju o iznosima honorara (bez putnih naloga, plata i troškova školovanja) koji su primili asistenti i asistentkinje Pravnog fakulteta za 2008, 2009. i 2010. godinu do dana podnošenja zahtjeva, i to za svakog asistenta i asistentkinju pojedinačno, a ne zbirno za sve godine.

“Pravni fakultet kojem je misija da obrazuje one koji će kreirati i sprovoditi zakone, sam ne poštuje iste, pa tako nije ni ispoštovao ni Zakon o slobodnom pristupu informacijama, što otvara dodatno pitanje odgovornosti rukovodećih lica u ovoj ustanovi”, saopštio je CGO.

CGO smatra da javnost ima pravo da zna i pored često potenciranih opravdanja sa ove univerzitetske jedinice ko se i po kojem principu zapošljava, koliko novca se izdvaja za honorare i po kojim osnovama, koliko se i zašto plaćaju asistenti i asistentkinje, naročito kada postoji osnovana sumnja da ne postoje isti kriterijumimi i jednake šanse za sve, odnosno da pojedinci primaju izuzetno visoke honorare, dok neki i nemaju honorare, jer nijesu ravnomjerno zastupljeni u pomenutim Komisijama ili nijesu zastupljeni uopšte.

ŠEFOVI POSLANIČKIH KLUBOVA SPREMILI PITANJA ZA PREMIJERA

Podgorica – Ekonomska situacija u zemlji i pitanje slobode medija biće glavne teme sjutrašnje sjednice Skupštine posvećene premijerskom satu.
Iako su opozicioni poslanici ranije parlamentarne susrete sa premijerom Milom Đukanovićem koristili da kritikuju Vladu što se ne hvata u koštac sa problemima organizovanog krimila i korupcije, na sjutrašnjoj sjednici pitaće ga za efekte privatizacije i razloge zbog kojih je Crna Gora na 104. mjestu u izvještaju organizacije “Reporteri bez granica”.
U pitanju poslanika Socijalističke narodne partije (SNP) Vasilija Laloševića navodi se da je Crna Gora u izvještaju označena kao jedna od crnih tačaka na svjetskoj medijskoj sceni.

“S obzirom na to da smo u fazi kada iščekujemo pozitivan odgovor od Evropske komisije u vezi sa statusom kandidata za članstvo u EU da li su svi segmenti crnogorske administracije adekvatno reagovali i učinili dodatni napor kako bi se sačinila faktografija o indikatorima koji su trebali da kreiraju bolji izvještaj indeksa slobode štampe”, navodi se u pitanju Laloševića.
Predsjednik Pokreta za promjene (PzP) Nebojša Medojević pitaće premijera za efekte privatizacije najvažnijih preduzeća u Crnoj Gori.
„Imajući u vidu efekte privatizacije Jugopetrola, Telekoma, KAP-a, Rudnika boksita, Željezare i Eelektroprivrede na parametre nacionalne ekonomije, standard građana i položaj zaposlenih u njima, da li cijenite da su ove transakcije ispunile osnovne ciljeve ekonomske politike Vlade“, navodi se u pitanju Medojevića.

Lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić traži od Đukanovića da pojasni razloge za otkaze radnicima u jednom podgoričkom privatnom preduzeću.
„Da li ste čuli za Miloša Bašanovića, studenta treće godine Pravnog fakulteta i Davora Stanića rođenog 1990. godine, obojica iz Botuna i da li išta znate o tome zašto su ta dva mlada čovjeka dobili otkaz iz preduzeća “Geneks” koje u neposrednoj blizini sela Botun eksploatiše šljunak iz rijeke Morače“, navodi se u Mandićevom pitanju.

Dok u SDP-u od premijera traže da javnosti kaže do kog nivoa je stigla realizacija projekta izgradnje hidroelektrana na Morači, poslanik Bošnjačke stranke (BS) Amer Halilović pita šta će Vlada preduzeti na realizaciji projekta rekonstrukcije gradskog vodovoda u Rožajama. Podsjećajući da je Turska agencija za međunarodnu saradnju (TIKA) projekat finansirala sa milion eura, u poslaničkom klubu BS navodi se da je izgradnja vodovoda u zastoju jer Opština Rožaje nema novca.
Poslovnikom je predviđeno održavanje premijerskog sata jednom u dva mjeseca, u okviru redovnog zasjedanja Skupštine. Na dnevnom redu iste sjednice su i poslanička pitanja, na koja odgovore daju ministri.

Lukšić na popravnom

Poslanik Pokreta za promjene (PzP) Koča Pavlović tražio je od potpredsjednika Vlade Svetozara Marovića, ministra policije Ivana Brajovića i generalnog sekretara Vlade Žarka Šturanovića da objasne ko je, kada i o čijem trošku koristio Vladine avione u prethodne dvije godine. Pavlović je tražio da mu se dostavi listing korišćenja aviona kao i cijena tih usluga za putnike koji nijesu članovi Vlade.
Njegov stranački kolega Branko Radulović ponovio je ministru finansija Igoru Lukšiću pitanja sa prošle sjednice, tražeći da kaže kolike će finansijske efekte Crna Gora imati od \"ovakve izgradnje puta Bar-Boljari\".
Nezadovoljan Lukšićevim odgovorima, Radulović je najavio da će ih ponoviti kako bi ministru \"dao šansu za popravni ispit\". Poslanik SNP-a Predrag Bulatović tražiće od Marovića da pojasni da li u Vladi, Upravi policije, ANB, Direkciji za tajnost podataka ili u nekoj drugoj Vladinoj službi ima dokumentata koji se odnose na deportaciju Muslimana tokom maja 1992. godine.
Velizar Kaluđerović (SNP) pitao je ministra pravde Miraša Radovića da li Tužilaštvo vodi krivični postupak za utvrđivanje odgovornosti zbog nedozvoljene trgovine oružjem, podsjećajući na aferu COFIS koju je pokrenuo penzionisani general Blagoje Grahovac.

[remark]

) kaze da je Vlada u plusu za 15 miliona,

Minjo legendo.

[minjo]

Minjo legendo.

Mislis da nijesu u plusu? Pa ko je kad zajebo Crnogorca za pare?
Cak i Medo to zna,a najveci je zvek sto ce Vlada po drugi put prodati svoj dio dionica za 2 godine opet istim Rusima.

[Mitro]

Hahahahaha, vidim ja nije ovo mjesto za smislenu diskusiju

[minjo]

Hahahahaha, vidim ja nije ovo mjesto za smislenu diskusiju

Bice da su Vanja&Medo&CO u pravu
Bla je delegacija Hrvatskih investicionih fondova na pregovorima da otkupe ove dionice sto je Vlada povratila,ali su ostali kratkih rukava.Nije spekulacija da se krece u oplemenjivanje aluminijuma,vec je to druga polovina naredne godine.Ko ima dionice neka ih ne prodaje